Piramidalni režanj i tuberkul česte su anatomske varijacije oblika štitne žlijezde te je njihova učestalost visoka. Dok piramidalni režanj nalaže dodatnu pozornost pri identifikaciji i njegovu ...odstranjenju, osobito kod bolesnika s hipertireozom i karcinomom štitne žlijezde, prisutnost tuberkula je poželjna. On redovito pokriva povratni živac grkljana i usmjerava kirurga pri njegovu traženju, a služi i za lakše otkrivanje gornje paratiroidne žlijezde. U ovoj prospektivnoj studiji obradili smo ukupno 342 bolesnika kojima je izvršena totalna tiroidektomija u razdoblju od siječnja 2009. do ožujka 2015. godine. Promatrali smo incidenciju i anatomske karakteristike piramidalnog režnja i tuberkula štitne žlijezde. Piramidalni režanj nađen je kod 52,3% bolesnika s čestim centralnim i ljevostranim smještajem. Obostrano prisutni tuberkul nađen je kod 14,9% bolesnika, njegova jednostrana desna pojava bila je zastupljena u 39,5%, a lijeva kod 18,5% bolesnika (ukupno 64,3% / 220 bolesnika). Njihova učestalost prema spolu nije pokazivala značajnu razliku (p = 0,59; p = 0,2). Udružena prisutnost piramidalnog režnja i tuberkula s jedne ili obje strane u našoj je grupi bolesnika visoko zastupljena (34%), također bez razlike prema spolu (p = 0,29). Dužina piramidalnog režnja kretala se od 1,3 do 4,7 cm (srednja vrijednost 2,3 cm), a veličina tuberkula bila je u 36% bolesnika veća od 1 cm. Povratni živac grkljana bio je u samo 1,8% postavljen lateralno od tuberkula, a gornja paratiroidna žlijezda nalazila se iznad tuberkula u 95,4%. S obzirom na to da samo 16,5% naših bolesnika nije imalo nijednu od ovih anatomskih varijacija, njihova prisutnost tijekom operacije može se smatrati pravilom, a ne izuzetkom.
2,4-D je fenoksi herbicid koji se upotrebljava diljem svijeta, a potencijalno je toksičan za ljude i biotu. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati kratkoročne subletalne učinke herbicida 2,4-D na ...slatkovodnog uskoškarog raka (Astacus leptodactylus Eschscholtz, 1823) proučavanjem histoloških promjena, ukupnog broja hemocita, odabranih hemolitičkih parametara i parametara oksidacijskoga stresa. Jedinke slatkovodnog raka izložene su u laboratorijskim uvjetima koncentraciji od 9 mg L-1 herbicida 2,4-D tijekom sedam dana. Eksperimenti su izvedeni u polustatičkim uvjetima u 20-litarskim akvarijima. U svakom akvariju držano je 10 jedinki rakova, podijeljenih u skupinu koja je bila izložena herbicidu i u kontrolnu skupinu, a eksperiment je ponovljen tri puta. Tijekom eksperimenata nisu zabilježene nikakve promjene u stopi smrtnosti ili u ponašanju životinja. Ukupan se broj hemocita značajno smanjio, a razine glukoze u hemolimfi povećale (P<0,05) u usporedbi s kontrolnom skupinom. Razine kalcija, klorida, kalija, magnezija, ukupnog proteina i laktata u hemolimfi nisu se promijenile. Izlaganje herbicidu povisilo je razine malondialdehida (MDA) u hepatopankreasu. Međutim, rezultati FOX-testa na škrgama pokazali su značajno smanjenje parametara oksidacijskoga stresa (P<0,05), za razliku od razina MDA izmjerenih FOX-testom u škrgama i abdominalnom mišićnom tkivu te u hepatopankreasu, koje se nisu promijenile. Uočene su značajne histopatološke promjene u tkivu hepatopankreasa (multifokalne deformacije tubularnog lumena) i škrga (melanizacija škržnih listića). Izlaganje rakova subletalnoj koncentraciji herbicida 2,4-D izazvalo je histopatološke promjene te potaknulo lipidnu peroksidaciju zbog stresa. Čini se da su biomarkeri koji su promatrani u ovom ispitivanju korisni za procjenu neželjenih učinaka pesticida na neciljne vodene indikatorske organizme.
Prikazujemo slučaj rijetke varijante papilarnog karcinoma štitnjače poput Warthinovog tumora. To je rijetka varijanta papilarnog karcinoma do sada opisana u literaturi u 80 slučaja i često je ...povezana s limfocitnim tireoiditisom. Morfološki, tumor oponaša Warthinov tumor žlijezda slinovnica, sa T i B limfocitima koji infi ltriraju stapke papila koje su obložene većim stanicama s obilnom eozinofi lnom citoplazmom (onkocitne stanice). Epidemiološke značajke ove varijante papilarnog
karcinoma štitnjače istovjetne su klasičnom papilarnom karcinomu.
58-godišnja žena došla je na ultrazvučni pregled vrata i pregled je detektirao dva čvora; jedan izoehogeni, pojačano vaskulariziran veličine 11 mm u lijevom režnju štitnjače, i solidno-cistični čvor oko 15 mm u najvećem promjeru u desnom režnju štitnjače. Učinjena je citološka punkcija pod kontrolom ultrazvuka i citološka analiza je upućivala na papilarni karcinom čvora desnog režnja štitnjače. Učinjen je operativni zahvat. Histopatološka analiza potvrdila je citološku dijagnozu, i završne histološke dijagnoze bile su Warthin-varijanta papilarnog karcinoma štitnjače s limfocitnim tireoiditisom uz intraglandularno širenje tumora. Isključene su metastaze u limfne čvorove kao i vaskularna invazija i devet mjeseci nakon operacije pacijentica je dobro i bez znakova bolesti. Tumor je lako zamijeniti s Hurthle staničnim karcinomom, varijantom visokih stanica papilarnog karcinoma i to icitološki i histološki, ali limfocitni infi ltrat unutar stapki papila tumora u histološkim preparatima jasan je faktor njegove dijagnoze. Limfocitna infi ltracija u ovoj varijanti papilarnog karcinoma i povezanost s limfocitnim tireoiditisom sugerira ulogu imunoloških mehanizama u njegovoj patogenezi i prognozi. U budućnosti, biti će potrebno još studija za bolje razumijevanje njegovog biološkog ponašanja.
Cilj ove studije bio je utvrditi glavne pomoćne pukotine te odsutne ili nepotpune lobarne ili glavne pukotine tijekom rutinske forenzične obdukcije. Prije početka ove prospektivne studije ...pripremljeni su obrasci za prikupljanje podataka o plućnim režnjevima i pukotinama. U ovoj studiji su odsutne ili nepotpune glavne pukotine te potpune pomoćne pukotine ispitane na 420 pluća u 210 obdukcijskih slučajeva. Horizontalne pukotine su bile nepotpune u 18 desnih pluća. Nepotpune kose pukotine utvrđene su u trima desnim i dvama lijevim plućima. Neidentificirane nenormalne pukotine utvrđene su u jednom lijevom plućnom krilu i pet desnih plućnih krila. Manje od pola potpune horizontalne pukotine bila je najčešća nenormalnost pukotina. Četiri desnih plućnih krila imalo je četiri režnja, a dvoja lijevih plućnih krila tri režnja zbog potpunih pomoćnih pukotina. Broj režnjeva u lijevim i desnim plućima te morfološka obilježja nepotpune glavne pukotine i glavne pomoćne pukotine točno je utvrđen, a varijacije su fotografirane. Zaključuje se da su uz kompjutorsku tomografiju obdukcijski slučajevi korisni za određivanje varijacija glavnih plućnih pukotina i pomoćnih glavnih pukotina u različitim populacijama.
Klorpirifos je organofosforni pesticid široke primjene u poljoprivredi i ribarstvu. U ovome radu istražili smo njegov učinak na aktivnost enzima ugljikove anhidraze te histopatologiju škrga i jetre u ...kalifornijske pastrve. Ribe su bile izložene klorpirifosu u koncentracijama 2,25 μg L-1 (25 % 96-satnog LC50), 4,5 μg L-1 (50 % 96-satnog LC50) i 6,75 μg L-1 (75 % 96-satnog LC50) tijekom 24, 48, 72 i 96 sati. Aktivnost ugljikove anhidraze mjerena je u jetri i škrgama, a histopatološke promjene promatrane su svjetlosnom mikroskopijom. Najčešće promjene u jetri pri većini koncentracija bile su hiperemija i degenerativne promjene. Na tkivu škrga primijećeni su hiperemija i edemi u škržnim listićima, sljepljivanje i degeneracija stanica, hiperplazija te atrofija škržnih listića. Aktivnost ugljikove anhidraze u škrgama smanjila se pri svim koncentracijama nakon 48, 72 i 96 sati izloženosti (p<0.05). Također je uočeno i smanjenje aktivnosti ugljikove anhidraze u jetri ovisno o duljini izloženosti pri svim koncentracijama (p<0.05). Dobiveni rezultati upućuju na to da klorpirifos inhibira aktivnost ugljikove anhidraze i izaziva značajna histopatološka oštećenja u škrgama i jetri.
Predmet ovoga istraživanja bio je odrediti okolišne koncentracije atrazina u pet vodotoka na sjeveru brazilske savezne države São Paulo te ocijeniti njihove toksikološke učinke na ribu Piaractus ...mesopotamicus. Uzorci vode prikupljeni su u tri navrata između 2010. i 2011. godine, i to na početku, usred i pri kraju kišne sezone. Razine atrazina mjerene su trostrukim kvadrupolom s vezanim sustavom tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti-spektrometrija mase (HPLC-MS/MS). Potom je izračunat kvocijent okolišnog rizika (QR) na temelju srednje smrtonosne koncentracije (LC50 48 h), maksimalne koncentracije bez učinka (NOEC) te procijenjene okolišne koncentracije (EEC) atrazina pronađenog u okolišu. Nadalje, istražene su histološke promjene u škrgama i jetri te izmjerena aktivnost enzima acetilkolinesteraze (AChE) u mozgu. Najviša izmjerena razina atrazina bila je 10.4 μg L-1. LC50 (48 h) atrazina za mlade jedinke P. mesopotamicus bio je 24.46 mg L-1, a QR je klasificiran kao „siguran“. Premda QR upućuje na to da bi se atrazin mogao okarakterizirati sigurnim za ispitanu vrstu, uzrokovao je ne samo brojne histološke promjene u jetri i škrgama izloženih jedinki, nego i porast razina AChE u mozgu.
Cilj istraživanja bio je proučavanje vrijednosti kuta nagiba kondilne staze unutar jednoličnog uzorka (klasa I. po Angleu) koristeći registraciju definiranu artikulatorom i Camperovu ravninu kao ...referentnu ravninu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 58 ispitanika (prosjek godina 25,1; SD 3,1). Mjerenja su izvedena pomoću ultrazvučnog uređaja za snimanje kretnji donje čeljusti na temelju šest stupnjeva slobode. Nakon što se pričvrstila paraokluzijska žlica svaki ispitanik je izveo po tri kretnje protruzije, lijeve i desne laterotruzije. Iz protruzijske kretnje program uređaja je automatski izračunao vrijednosti lijevog i desnog kuta nagiba kondilne staze koje se koriste za individualizaciju artikulatora. Prosječna vrijednost kuta nagiba kondilne staze iznosila je 41,0° (SD 10,5) za desni zglob i 40,7° (SD 9,8) za lijevi zglob. Maksimalna vrijednost iznosila je 65,0° za desni i 68,6° za lijevi zglob, dok je minimalna vrijednost iznosila 13,7° za desni i 21,7° za lijevi zglob. Rezultati ovoga istraživanja sugeriraju vrijednost kuta nagiba kondilne staze od 40° prema Camperovoj ravnini kod namještanja artikulatora prema prosječnim vrijednostima kod potpuno ozubljenih pacijenata. To pogotovo vrijedi za artikulatore vrijednosti kojih se postavljaju u odnosu na Camperovu ravninu.
Bolesnici s arteriovenskim malformacijama mozga (AVM) imaju određen rizik za krvarenje pa je cilj ove studije bio ispitati utjecaj radioloških i kliničkih prediktivnih karakteristika AVM za ...hemoragiju pomoću multidetektorske CT angiog-rafije (MDCTA). U studiju je bilo uključeno 57 bolesnika srednje dobi od 35,46 godina kojima je dijagnoza postavljena na Institutu za radiologiju i magnetskom rezonancijom dok su bili hospitalizirani na Klinici za neurologiju Kliničkog centra Srbije u razdoblju od siječnja 2008. do ožujka 2016. godine. Svim bolesnicima je dijagnoza postavljena pomoću MDCTA. Praćene su dvije skupine bolesnika. Jednu skupinu činili su bolesnici kod kojih se AVM u početku nije manifestirala krva-renjem, dok se druga skupina odmah prezentirala hemoragijom. Obje skupine su liječene medikamentnom terapijom ili kombinacijom medikamentne terapije s embolizacijom/kirurškom intervencijom/radioterapijom. Duboka venska drenaža (p<0,05), kombinirani arterijski dovod iz različitih slivova (p<0,05) s dužinom >60 mm, prisutna venska dilatacija na dre-nažnoj veni (p<0,01) i kut ulijevanja dovodnih arterija u nidus (p<0,01) nosili su rizik ponovljenog krvarenja. U skupini bolesnika koji su imali inicijalnu hemoragiju srednja vrijednost veličine kuta ulijevanja je bila 130o, dok je u skupini koja nije imala inicijalno krvarenje srednja vrijednost izmjerenog kuta bila 103,81o sa standardnom devijacijom 17,21o (p<0,01). U zaključku, AVM s dubokom venskom drenažom iz karotidnog i vertebrobazilarnog sliva, dužinom dovodne arterije >60 mm, kutom ulijevanja dovodne arterije u nidus ≥130° i dilatacijom i/ili aneurizmom drenažne vene su prediktivni model za kliničko prezentiranje hemoragijom.
Istraživanja su provedena na jetri 29 vrsta iz 20 različitih porodica riba iz Jadrana (Hrvatska). U jetri 20 vrsta riba hepatopankreas je pronađen, ali ne uvijek u istih porodica. Provedene su ...histološke i stereološke analize jetre u deset arbuna, Pagellus erythinu (Linnaeus, 1758) i pišmolja, Merlangius merlangus euxinus (Nordmann, 1840). U jetri arbuna prisutan je manji udio jetrenog tkiva 85,81% i krvnih žila 2,50% te veći udio hepatopankreasnog tkiva 14,19% i krvnih žila u hepatopankreasu 1,70% u odnosu na jetru pišmolja koja sadrži veći udio jetrenog tkiva 95,14% i krvnih žila u jetri 4,60% te manji udio hepatopankreasnog tkiva 4,86% i krvnih žila u hepatopankreasu 1,43%. Statistički značajne razlike ustanovljene su u udjelu istraživanog tkiva i krvnih žila jetre između arbuna i pišmolja (P<0,01), ali ne između riba unutar iste vrste. U arbuna i pišmolja podjela jetrenih režnjića i Glisonov trias nisu vidljivi, a perisinusoidalni prostor (Dissaeov prostor) je velik i dobro razvijen. Sinusoidalne kapilare su uske i nepravilnog oblika, a hepatociti su organizirani u cjevastom obliku.
PDF
