U radu se donose četiri srednjovjekovna privilegija o upotrebi autentičnih pečata koje su ugarsko-hrvatski kraljevi, Ludovik I. (1342.-1382.), njegova kći, kraljica Marija (1382.-1385; 1386.-1395.) i ...njezin muž, Sigismund Luksemburgovac (1387.-1437.) podijelili Zagrebačkom, Zadarskom, Trogirskom i Senjskom kaptolu, kako bi oni mogli nesmetano i na zakonskoj osnovi obavljati službu javne djelatnosti kao hrvatska loca credibilia ili mjesta vjerodostojnosti koju su do tada obavljali na temelju ozakonjenog dekreta kralja Andrije II. iz 1231. g. Taj zakon važio je za sve naše i ugarske kaptole i pojedine samostane na području srednjovjekovnog ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Privilegij Senjskom kaptolu, koji je obavljao javnu djelatnost sve do 18. st., potvrdio je 1480. kralj Matijaš I. Korvin (1458.-1490.), a za njim 1647. i car i kralj Ferdinand III.
(1625-1657.).
U tekstu autorica analizira ključne aspekte Strategije vanjske i unutarnje komunikacije Porezne uprave za razdoblje od 2012. do 2015. godine, i viziju Porezne uprave prema jačanju reputacije Porezne ...uprave kao uspješne institucije u javnom sektoru Republike Hrvatske. U tekstu se izlažu i vrednuju oblici komunikacije koji bi trebali doprinijeti uspostavi fleksibilnijeg pristupa poreznim obveznicima. Autorica zaključuje o potrebi njihovog usmjeravanja prema prevenciji. Prevencija osigurava manji trošak i bolji rezultat. Mjere represivnog karaktera potrebno je učinkovito i pravovremeno usmjeriti na visokorizične porezne obveznike čime se postiže optimalizacija korištenja resursa poreznog (vanjskog) nadzora, a te su mjere nužne za suzbijanje poreznih utaja/ evazije!
Nakon ukidanja neoapsolutizma i povratka ustavnosti raspravljalo se o valjanosti austrijskih propisa uvedenih putem patenata, pa tako i o valjanosti Konkordata. Stajališta o tome nerijetko su bila ...oprečna te se o tom pitanju raspravljalo ne samo s pravnog stajališta već i kao o važnom nacionalno-političkom te crkvenom pitanju. Na temelju spisa iz fonda Stola sedmorice Hrvatskog državnog arhiva u povodu tužbe o nasljednom pravu nakon smrti biskupa Strossmayera u radu se rekonstruira pravni okvir uređenja oporučnog nasljeđivanja iza prelata te se analiziraju presude Sudbenog stola u Osijeku, Banskog stola te Stola sedmorice, odnosno argumentacija tih sudova kojom je pola stoljeća nakon sklapanja Konkordata (ponovno) potvrđena njegova valjanost.
Ferdo Šišić (1869–1940), hrvatski povjesničar, sveučilišni profesor i akademik zadužio je hrvatsku historiografiju – napose medievistiku – brojnim knjigama i studijama, analizama i sintezama, te ...publiciranjem diplomatičkih i drugih vrela. Bio je punih 30 godina (1909–1939) profesor hrvatske povijesti na Filozofskom/Mudroslovnom fakultetu, naslijedivši svoga profesora i mentora Tadiju Smičiklasa (1843–1914). Unutar opsežna historiografskog opusa najveći je doprinos dao hrvatskoj medievistici, posebice razdoblju do 12. st, a što je ovjenčano – doduše nezavršenom sintezom – objavom prve od zamišljene tri knjige njegove
»Hrvatske povijesti od najstarijih dana do potkraj 1918.« naslovljene "Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara" (1925), te nizom pojedinačnih rasprava i studija te objavom povijesnih izvora. Vrijedna Šišićeva rukopisna ostavština i neobjavljena građa tek očekuje sustavno istraživanje i valorizaciju, a pohranjena je u Arhivu HAZU i Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i Arhivu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a knjižna u Državnom arhivu u Zagrebu. Ovim izlaganjem želi se upravo takvo što aktualizirati.
Struktura stambenih statusa u tranzicijskim zemljama rezultat je privatizacije državnog stambenog fonda tijekom 1990-ih i recentnih stambenih politika koje su podržavale vlasništvo nad stanovima. Niz ...stambenih istraživanja dokazuju da je naglasak na stanovima kao kapitalu doveo do velikog porasta razine vlasništva i cijena stanova te, nakon krize, do pada ulaganja u europskim gradovima. Postoje također dokazi da je stambena potrošnja određenih društvenih skupina snižena, što je dovelo do pogoršanja kvalitete stanovanja, a ponekad čak i gubitka domova. Uporabom postojećih tradicionalnih instrumenata stambene politike teško se je nositi s tim problemima. Program javno najamnih stanova ističe se kao inovacija za podmirivanje hitnih stambenih potreba, odnosno kao priuštivo stanovanje. Program tog tipa u Gradu Zagrebu sačinjen je sa svrhom podmirivanja potreba mladih obitelji s djecom koje nemaju pravo na dodjelu socijalnog stana, a ne mogu si priuštiti stambene kredite za kupnju odgovarajućih stanova. U središnjem dijelu rada prikazani su rezultati ankete provedene među korisnicima programa javnog najamnog stanovanja. Anketnim istraživanjem provedenim na prigodnom uzorku od 270 kućanstava zagrebačkog naselja Novi Jelkovec tijekom prosinca 2014. i siječnja 2015. mjerio se utjecaj modela javno najamnih stanova, kao socijalne inovacije, na kvalitetu stanovanja stanara.
Savić Marković Štedimlija bio je crnogorski publicist, književnik i pisac. Sudjelovao je u hrvatskom javnom životu od tridesetih godina prošlog stoljeća do kraja rata. Dolazak u Zagreb, u kojem je ...tada bujao hrvatski nacionalni pokret protiv beogradske diktature, jugoslavenskog nacionalizma i komunističke propagande, presudno je utjecalo na smjer kasnijih Štedimlijinih pogleda. U Zagrebu je njegov crnogorski nacionalizam postao razrađeniji i izoštreniji, pišući ondje svoja najznamenitija djela o crnogorskim pitanjima. Istovremeno se odrekao komunističke ljevice. Branio je ratni pokušaj hrvatske i crnogorske samostalnosti i izjašnjavao se kao neprijatelj zajedničke jugoslavenske države. Ulagao je napore u objašnjenje pojave partizanskog i četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu. S obzirom na to da je partizanski pokret prema kraju rata pokazivao daleko veću opasnost za opstanak ratne hrvatske države, razmjerno tomu davao mu je u svojim spisima daleko veći prostor. Nastojao je stoga pojasniti zbog kojih se razloga tako munjevitom brzinom među srpskim narodom počeo širiti partizanski pokret pod odlučujućim vodstvom srpskih i jugoslavenskih komunista.
The problem of the expelled Slovene population from the areas occupied by the Third Reich during World War II is present in Croatian, Slovene, and Serbian history, but is primarily linked to the ...emigration and expelling of the population of other ethnicities (mostly Serbian). This phase of Slovene history is not well-known to the broader public in Croatia. Therefore, the aim of this paper is to highlight the large number of Slovenes who survived World War II on the territory of Croatia and Bosnia and Herzegovina, i.e. then the territory of the Independent State of Croatia, which had different borders than Croatia and Bosnia and Herzegovina today. Papers on the topic of the Slovene population displaced to Croatia and Bosnia and Herzegovina often do not consider the cultural shock that the displaced persons suffered. Apart from describing the activities of the institutions that were legal and responsible for providing for the expelled Slovene population, this paper also presents individual cases that exemplify the difficult situation and problems faced by those expelled from Slovene lands.
PDF
