Fetišizam je jedan od temeljnih pojmova Marxove kritike političke ekonomije. Cilj ovoga rada jest istražiti odnos između pojma fetišizma i pojma ideologije, to jest razmotriti na koje se načine ...pojam fetišizma može povezati s teorijama ideologije koje su razvili sam Marx i marksistički teoretičari. Poimanje fetišizma u Marxovoj kritici političke ekonomije prikazuje se u prvom dijelu rada, dok drugi dio istražuje različite marksističke interpretacije ideologije, s naglaskom na razlikovanje između kritike ideologije i teorije ideologije. Treći se dio rada fokusira na poimanje moderne koje je razvio suvremeni marksistički teoretičar Jacques Bidet. Njegova teorija, koja se uvelike oslanja na Marxove uvide, pruža originalno rješenje problema odnosa između ideologije i fetišizma.
Fetishism is one of the fundamental concepts of Marx’s critique of political economy. The goal of this paper is to explore the relationship between the concept of fetishism and the concept of ideology, i.e. to consider the ways in which the concept of fetishism can be related to theories of ideology developed by Marx himself and Marxist theorists. Conception of fetishism in Marx’s critique of political economy is presented in the first part of the paper, while the second part explores various Marxist interpretations of ideology, with an emphasis on the distinction between critique of ideology and theory of ideology. The third part of the paper focuses on the conception of modernity developed by contemporary Marxist theorist Jacques Bidet. His theory, which heavily relies on Marx’s insights, provides an original solution to the problem of the relationship between ideology and fetishism.
Slovenska recepcija romana in filma V vrtincu se je v zadnjih osmih desetletjih precej spreminjala. Pred drugo svetovno vojno so bili odzivi pretežno naklonjeni tako v levo kot v desno usmerjenih ...publikacijah; celo karakterizacija pripovednih oseb, ki je pozneje zaradi stereotipnega prikazovanja Afroameričanov postala sporna, je bila v večini tedanjih recenzij izpostavljena kot nekaj pozitivnega. Po vzpostavitvi socialističnega sistema na slovenskem ozemlju pa zapisi o romanu oz. filmu postanejo bolj kritični in iz številnih je razvidna precej negativna nastrojenost do ZDA; to je najbolj značilno za prva povojna leta. Po otoplitvi odnosov med Jugoslavijo in Združenimi državami kmalu po sporu med Titom in Stalinom leta 1948 pa poleg kritičnih zapisov zasledimo tudi izrazito pozitivna mnenja o V vrtincu. Podobno heterogena recepcija je značilna tudi za približno dve desetletji po tem, ko je Jugoslavija soustanovila Gibanje neuvrščenih in se spet nekoliko bolj oddaljila od Zahoda. V zadnjem desetletju pred koncem socialističnega sistema v Sloveniji je bil V vrtincu v serijskih publikacijah omenjen občutno manj pogosto, v 90. letih prejšnjega stoletja pa se je o zadevnem romanu oz. filmu spet pisalo pogosteje. Niti v tistem desetletju niti v prvem desetletju novega tisočletja zapisi večinoma niso kritični do vsebine, v zadnjih desetih letih pa je bilo objavljenih več daljših člankov, ki poročajo o tem, da V vrtincu v izvirni kulturi postaja vedno bolj nesprejemljiv, predvsem zaradi tega, ker mu številni očitajo rasizem. Vendar avtorji in avtorice teh zapisov pretežno ne podajajo lastnih mnenj o problematiki, zaradi česar je sodobna recepcija romana oz. filma V vrtincu veliko manj zaznamovana z ideologijo kot je bilo značilno za obdobje socializma.
U članku se govori o pojmovima preskripcije (procesa tehničkoga normiranja jezika), preskriptivizma (mistifikacije preskripcije) i ideologije standardnog jezika (mistifikacije standarda) koji se ...razjašnjavaju na osnovi primjerâ iz hrvatskog jezika. Osim toga, govori se o odnosu znanstvenoga i ideološkoga u raspravama o jeziku i jezičnoj politici te se zak-
ljučuje s pogledom na normiranje hrvatskoga u 21. stoljeću.
Ideje predstavljaju logičnu dopunu institucionalnom i racionalno-akterskom pristupu u analizi javnih politika. Raznolike mjere poput financijskih, pravnih, prostornih, socijalnih i ekoloških u ...stambenom području čine stambenu politiku. Cilj je ovog rada, primjenom ideacijskog pristupa u analizi temeljnih pojmova u području stanovanja (stan, stanovanje, stambeni sustav i politike), i stambene politike posebice, istaknuti ambivalentnost znanja na kojem se temelji stambena politika. U radu je posvećena pozornost povezivanju ideacijskog pristupa s različitim teorijama o društvenoj uvjetovanosti znanja, posebice ukazivanjem na sinergiju znanstvenih i političkih tumačenja koja datiraju iz ideološkog imaginarija 19. i 20. stoljeća. Temeljem triju postavljenih teza potvrđuje se nemogućnost nedvosmislenog poistovjećivanja znanja u području stambene politike sa znanstvenim i ideološkim cjelinama, jer je riječ o području u kojem ideje predstavljaju proizvod međuovisnosti znanstvenih i ideoloških spoznaja, što je razvidno iz tumačenja temeljnih pojmova. Korištenjem primjera iz povijesti britanske stambene politike, ilustrirana je nerazdruživost ideološkog i znanstvenog u definiranju pojmova kao uzrok daljnjih razlikovanja u konceptualizaciji i provedbi mjera stambene politike. U zaključnoj se raspravi zagovaraju metode »društvenog učenja« i načelo »pokušaja i pogrešaka« kao sredstva u napretku stambene politike.
U ovom radu nastojimo prikazati probleme odgoja i obrazovanja kako ih je vidjela hrvatska filozofkinja Gordana Bosanac (Varaždin, 1936. – Zagreb, 2019.). Iako ovi problemi ne ulaze u najuži krug ...njenih interesa, autorica se njima intenzivno bavila tijekom cijelog života i ostavila značajan trag u promišljanju ključnih aspekata i dosega problematike koju nalazimo u okrilju filozofije odgoja. Glavna teza rada sljedeća je: misao G. Bosanac i danas je vrlo aktualna, i to najmanje u dvije vizure. Prvoj, kao kronologija različitih intervencija u sustav odgoja i obrazovanja, i drugoj, kao prikaz inovativnih promišljanja o odgoju i obrazovanju koja u središte nastojanja stavljaju čovjeka i njegove/njezine misaone mogućnosti, a ne neku društvenu ili proizvodnu svrhu ili potrebu. U tom pogledu rad zamišljamo kao prikaz, uz temeljne životopisne podatke, nekoliko misaonih sklopova G. Bosanac. Prvo ćemo tematizirati opće sadržaje problematike odgoja i obrazovanja, upućujući posebno na odnos onog individualnog i onog društvenog u odgoju i obrazovanju. Nakon toga, promislit ćemo, na tragu misli G. Bosanac, problematiku rada, s posebnim nastojanjem oko promišljanja sadržaja rada u odgoju i obrazovanju. U trećem dijelu, promislit ćemo, uz značajno oslanjanje na misao G. Bosanac, problematiku ideologije i njen negativan utjecaj na sustav odgoja i obrazovanja, te posebno, na dionike tog sustava. U konačnici, ili kao prvotan zadatak rada, nastojimo dati odgovor na pitanje, zašto su baš odgoj i obrazovanje fundamentalne društvene djelatnosti?
In this paper, we will try to present the problems of education as they were seen by the Croatian philosopher Gordana Bosanac (Varaždin, 1936 – Zagreb, 2019). Although these problems do not fall within the narrowest circle of her interests, the author has been intensively engaged with them throughout her life and has left a significant impact on thinking about the key aspects and scope of the issues we find in the philosophy of education. The central thesis of the article is as follows: G. Bosanac’s thinking is still very relevant today from at least two perspectives. Firstly, as a chronology of various interventions in the education system, and secondly, as an expression of innovative thinking about education that focuses on the individual and his or her intellectual capacities rather than on any social or productive purpose or requirement. We will present some lines of thought of G. Bosanac together with the most important biographical data. First, we will discuss the general content of the subject of education, with particular reference to the relationship between the individual and the social in education. Then, following the thoughts of G. Bosanac, we will rethink the issue of labour, with a special effort to rethink the content of education as labour. In the third part, with significant consideration of the thoughts of G. Bosanac, we will deal with the question of ideology and its negative effects on the education system and especially on the actors of this system. Ultimately, or as the key task of the paper, we will try to answer the question of why education is a fundamental social activity.
Ovaj rad istražuje ideološke sukobe vezane za pokušaj implementacije Cjelovite kurikularne reforme u Hrvatskoj, s ciljem evaluacije procesa konzervativne modernizacije, teorijski elaboriranog u radu ...Michaela Applea. Rad se temelji na metodi studije slučaja i kvalitativnoj analizi sadržaja. Analizirani sadržaji bili su članci triju najčitanijih novinskih portala u Hrvatskoj, mrežne stranice istaknutih aktera te Okvir nacionalnog kurikuluma. Analizom prikupljenih podataka dolazi se do zaključka da su u javne rasprave uključeni predstavnici svih grupa konzervativne modernizacije, no ne u jednakoj mjeri, te nemaju sva obilježja o kojima govori Apple. U raspravama su najistaknutije međusobno isprepletene grupe neokonzervativaca i (religijskih) autoritarnih populista, koje se zalažu za očuvanje hrvatskog identiteta i kršćanske tradicije u obrazovanju. Unatoč prisutnosti brojnih elemenata pokreta konzervativne modernizacije, još ih je uvijek nedovoljno da bismo u potpunosti potvrdili njegovo djelovanje – u radu se zamjećuje izostanak većeg utjecaja neoliberalne politike u obrazovanju, koji bi potaknuo tržišno natjecanje. No, zaključak rada jest da se Hrvatska, kao zemlja u razvoju, kreće u tom smjeru.
This paper aims to explore ideological conflicts related to the attempted implementation of the Complete Curricular Reform in Croatia. This analysis is used as a basis for the evaluation of the process of conservative modernisation, as theorised by Michael Apple. The paper is based on the case study methodology and qualitative content analysis. The analysed contents were articles from the three most widely read news sites in Croatia, websites of prominent actors and the document of the National Curriculum Framework. The paper argues that the representatives of all groups pushing for a conservative modernisation were part of the public debate, but they were not all equally represented, nor did they demonstrate all the characteristics identified by Apple. The most prominent groups in the debate were the mutually related groups of neo-conservatives and (religious) authoritarian populists, who are committed to preserving the Croatian identity and the Christian tradition in education. Although the analysis identifies many elements of conservative modernisation, these are still not sufficient to fully confirm its presence in Croatia. Specifically, what is missing is a greater influence of the neoliberal policy in education that would be included in market competition. However, it seems that Croatia is moving in that direction.
Ostvarenje djetetovih prava u rukama je odraslih, osobito njegovih roditelja. Na temeljima Konvencije o pravima djeteta izrastao je sustav zaštite djece stavljene u središte odnosa odrasli – djeca ...(tzv. pedocentrizam) koji zbog prirodne ovisnosti djece o odraslima može biti izvrgnut svojoj suprotnosti, a to je iskorištavanje djece za ostvarenje želja i ideja odraslih. Takav preokret značio bi vraćanje na vremena kad su djeca bila objekt društvenih i obiteljskih odnosa. Djetinjstvo je doba u kojemu se formira budućnost djeteta te ono iziskuje posebnu pozornost. U određenom smislu vrhunski pravni pojam – najbolji interes djeteta – kako ga relativno apstraktno definira Konvencija o pravima djeteta biva predmetom zloporabe u svim onim situacijama kad se na individualnoj razini iza njega skrivaju želje odraslih, bez obzira na to je li riječ o roditeljima ili organiziranim (političkim) skupinama. Od doba donošenja Konvencije o pravima djeteta do danas pojavljuju se ozbiljne zamjerke od strane (pravnih) teoretičara koji uočavaju društvena ponašanja koja Konvencija nije predvidjela, a danas žive i tako štete djeci. Osobito štetnom smatra se rodna ideologija koja niječe različita prava djeteta – od prava na identitet do prava na zdravlje. Dodaju li se tomu raznovrsni štetni utjecaji kao što je ovisnost o društvenim mrežama i internetu, postavlja se pitanje nalaze li se u postmodernom dobu prava djece pred vlastitim izumiranjem. Čini se da je krajnji čas da se čovječanstvo vrati nekoliko desetljeća unazad i prava djece, a ne odraslih stavi u središte zapodjenuvši otvorenu bitku protiv nasrtaja na djetinjstvo, djecu i njihova prava.
U članku je analiziran sovjetski pogled na zbivanja u drugoj najvećoj jugoslavenskoj republici tijekom druge polovine 50-ih i prve polovine 60-ih godina. Uzeta je u obzir situacija u Jugoslaviji i ...međusobni odnosi Beograda i Moskve. Dosad su se povjesničari zanimali prije svega za političku dimenziju međusobnih odnosa i sovjetske ocjene političkoga stanja u Jugoslaviji. Iako su politika i ideologija bile u centru pozornosti sovjetskih diplomata, u članku nisu zanemarena ni kulturna zbivanja u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (od 1963. Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji) ni gospodarski položaj zemlje. Ove su dimenzije čvrsto povezivali s političkom sferom te podređivali sovjetskim interesima prema Jugoslaviji.
Članak je utemeljen na izvornoj arhivskoj građi prikupljenoj u Moskvi u Ruskom državnom arhivu novije povijesti (Российский государственный архив новейшей истории), u fondu Odjela za veze s komunističkim i radničkim partijama socijalističkih zemalja, koji je odgovarao za odnose
sa zemljama komunističkoga uređenja. U radu je korištena i relevantna stručna literatura.
The Soviet view of Croatia, as well as the situation in Yugoslavia, resulted from Soviet interests, its efforts to draw Yugoslavia into its orbit of influence. Particular reluctance was evident on the realm of ideology and purported Western influence, the effectiveness of which was
exaggerated in the Soviet documents.
In the political dimension, the Kremlin was interested to which extent directives from the center were implemented at the republican level. The attitudes of local politicians toward the actions of the central authorities were also the matter of interest for Soviets. The fact that Croatia was the second richest republic and its aspiration for
greater decision-making were regarded as negative phenomenon. Discussions about the competencies of the republics were depicted as closely tied to the national question, referring to the difficult experiences of the first half of the 20th century.
In the economic and cultural sphere, there was particular interest in
the possibilities of cooperation and building up one's own influence in
the Croatian SR. Despite the negative perception of many phenomena in Yugoslav culture, where a critical stance toward the USSR was expressed in film, literature, and the press, Moscow believed that through the presence of Soviet culture - often such as music and theater - it would be possible to gradually gain approval of the public sphere. The Kremlin's propaganda, however, was not as effective in Yugoslavia-as it was throughout the world-as it was in the West. The Soviets paid more attention to events in the center of the country, although they did not ignore regional events either.