Tijekom 19. stoljeća Japan je postao jedina nezapadna država koja je provela opsežnu modernizaciju. Novostvorena ekonomska moć potakla je osvajačke ideje. Agresivna japanska politika proizlazila je ...iz kombinacije onovremenih modernih politièkih nazora povezanih s tradicionalističkim vrijednostima. Kult carske ličnosti i istaknuta uloga
vojske tekovina su japanske feudalne kulture. Širenje teritorijalnih posjeda u Aziji i poraz Rusije u ratu 1904. godine, potakli su ideju o cijeloj Aziji kao japanskoj interesnoj sferi. Japanska industrija je trebala, u duhu kolonijalizma, azijske sirovine za daljnji rast. Velika ekonomska kriza 1929.godine pogodila je i Japan. Osvajanje novih područja ponuđeno je kao lijek. Svojevrsnim uvodom u Drugi svjetski rat može se tretirati napad Japana na Kinu. Militaristički krugovi su ispravno ocjenjivali SAD najvećom preprekom u pokušaju dominacije nad Azijom. Japanski vojni plan, uključujući napad na Pearl Harbour, bio je svojevrsni pomorski blitzkrieg, ali je ovisio o prevelikom broju potencijalnih pobjeda. Slabost ekonomije onemogućila je Japanu da uspješno parira saveznicima, te je dovela do potpunog sloma Carstva.
Ovo je prikaz knjige "Danas kada postajem pionir: djetinjstvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma" koju je napisao Igor Duda. Knjiga Igora Dude Danas kada postajem pionir: djetinjstvo i ...ideologija jugoslavenskoga socijalizma, objavljena 2015. kao rezultat istraživačkoga projekta o ideologiji jugoslavenskoga socijalizma u Hrvatskoj, u historiografski fokus uzima osnivanje, djelovanje i raspad Saveza pionira Jugoslavije, odnosno njegova hrvatskoga segmenta. Duda, autor važnih povijesnih studija o jugoslavenskoj i socijalističkoj svakodnevici, u ovoj se knjizi također pozabavio svakodnevicom, no s pogledom usmjerenim na dijete. Knjiga je iscrpan historiografski pogled na političke, povijesne i vrijednosne osobitosti ideje o društvenome organiziranju djece.
DRŽAVA I KULTURA Kalanj, Rade
Socijalna ekologija,
09/1998, Letnik:
7, Številka:
4
Paper
Odprti dostop
Tekst se bavi propitivanjem odnosa države i kulture kao jednim od ključnih, ali dosta zanemarenih pitanja modernog poimanja razvoja. Kulturna je dimenzija uvedena u razvojnu tematiku kao izraz ...prevladavanja ekonomizma. Gledana iz te perspektive, država nema samo ekonomsku nego i kulturnu ulogu. Za problematizaciju odnosa države i kulture vrlo su relevantne ideje velikog povijesničara i mislioca Jacoba Burckhardta koji je, gotovo idealno–tipski, analizirao dva različita društvena oblika: jedan u kojemu država uvjetuje kulturu i drugi u kojemu kultura uvjetuje državu. No taj je odnos u suvremenom razvoju kompleksniji. Stoga se za njegovo razumijevanje predlažu dva metodičko–disciplinarna motrišta: kulturno–antropološko i sociološko–politološko. Prvo inzistira na integrativnoj funkciji kulture, njezinoj ulozi u oblikovanju moderne države, a drugo se bavi analizom političke moći kao subjekta kulturnog razvoja. Me|utim, u suvremenim se uvjetima pojavljuje i faktor tržišta, zbog kojeg odnos države i kulture nije više tako dihotomičan kao u tradicionalnoj opreci država/kultura. Stoga tekst pokušava naznačiti kako vladavina tržišta utječe na ponašanje kulturnih aktera i na djelovanje države.
U radu se analiziraju promjene u strukturi srednjoškolskog diskursa s obzirom na promjene u političkom sustavu postsocijalističke Hrvatske. U prvom dijelu teksta analiziraju se obilježja procesa ...postsocijalističke transformacije političkog sustava kao sociopolitičkog konteksta obrazovnih promjena u Hrvatskoj. U drugome dijelu rada prezentirane su promjene u strukturi srednjoškolskih planova neposredno prije i poslije izbora 1990. godine. Analiza se zasniva na rezultatima empirijskog istraživanja nastavnih planova provedenog 1993. godine u srednjim školama. Preliminarni rezultati ukazuju na prevlast etnonacionalne ideologije nad proklamiranom liberalnom demokracijom.
PDF
