Integracija žena u oružane snage Galović, Ivan; Domjančić, Stjepan
Međunarodne studije,
12/2021, Letnik:
21, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
Nakon prezentiranja kratkoga povijesnoga konteksta, rad daje prikaz međunarodnih nastojanja posljednjih nekoliko desetljeća na integraciji žena u oružane snage. Suočivši se s prilično raznolikom ...praksom i različitim povijesnim iskustvima i opterećenjima, nastojanja na integraciji žena u oružane snage, koja su vodili ili usmjeravali Ujedinjeni narodi, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju te mnoge druge međunarodne regionalne organizacije, postala su vrlo vidljiv i moćan vid borbe za ravnopravnost žena te za promicanje rodno osviještene politike. Hrvatska je pokazala deklaratornu, a donekle i stvarnu privrženost globalnim nastojanjima za pomacima u integraciji žena u oružane snage i poboljšanju njihova ukupnog položaja. Iako su općenito postignuti značajni pomaci, brojne prepreke potpunoj ravnopravnosti žena postoje i dalje. Nacionalna implementacija izrazito je šarolika po svojim dometima, dok zadnjih godina sve više jačaju i trendovi koji zagovaraju regresiju u tom smislu.
After a short historical context, the paper provides an overview of international efforts over the last few decades in the integration of women into the armed forces. Faced with a wide variety of practices and different historical experiences and burdens, efforts to integrate women into the armed forces, led or directed by the United Nations, the Organization for Security and Co-operation in Europe as well as many other international regional organizations, have become a very visible and powerful way of the equality struggle of women and the promotion of gender-conscious policies. Croatia has shown a declarative – and to a certain extent real commitment to global efforts to make progress in the integration of women into the armed forces and the improvement of the overall position of women. Although significant progress has been made across the board, a number of obstacles impeding full equality of women remain; national implementation is extremely diverse in scope, while recent years have seen increasing regression trends in this regard.
Članak prikazuje i analizira temeljne dokumente Europske unije o integraciji migranata te na temelju postojećih društvenoznanstvenih rasprava, posebice novijih socioloških koncepata i istraživanja ...društvenih procesa koji uključuju migrante, nastoji ponuditi relevantniji okvir za angažman institucija Europske unije u tim procesima. Autori analiziraju dosadašnje kritike europske integracijske politike nastale u okvirima društvenih znanosti te upućuju na relevantnost suvremenih socioloških koncepata i istraživanja procesa integracije migranata za formuliranje pragmatičnog pristupa Europske unije migrantskoj integraciji. »Nadraznolikost« (»superdiversity«), segmentirana integracija i jačanje transnacionalnih veza migranata pokazuju da je pretpostavljeno holističko integriranje migrantskih populacija u koliziji s društvenom stvarnosti višedimenzionalne prilagodbe migrantskih i nemigrantskih populacija etničkim, demografskim, ekonomskim, kulturnim i drugim promjenama u urbanom kontekstu suvremenih europskih društava. Autori zaključuju da umjesto standardiziranja mjera integracije za nacije-države na nadnacionalnom nivou, Europska unija valja ponuditi bitno pragmatičniji pristup integraciji migranata utemeljen na relevantnim spoznajama društvenih znanosti, ali i konkretnim »terenskim iskustvima« istraživača, praktičara, migrantskih organizacija i lokalnih vlasti.
Dobro je poznato kako je fenomen migracija postao iznimno relevantan u posljednjih nekoliko desetljeća. Migrantska kriza u Europi je posebice od 2015. godine rezultirala brojnim raspravama o ...migracijama, izbjeglicama, integraciji i sličnim pitanjima, te je stoga jedan od ciljeva ovog rada dati odgovarajući doprinos profesionalnoj i javnoj debati na području integracije migranata u hrvatsko društvo. Rad je koncipiran u pet dijelova. Nakon uvodnog dijela, u drugom dijelu rada izlaže se teorijski okvir koncepta integracije migranata, odnosno prikazuju se pokušaji (još uvijek neuspješnog) iznalaženja jedinstvene definicije pojma integracije migranata. Slijedi treći dio, u kojemu se daje pregled pravnog okvira Republike Hrvatske na području integracije migranata. U tom kontekstu, navode se relevantne odredbe Ustava Republike Hrvatske, relevantni ratificirani međunarodni ugovori, te odgovarajući zakoni i podzakonski propisi, kao i relevantna praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske. Imajući u vidu da je Republika Hrvatska harmonizirala svoje zakonodavstvo s acquis communaitaireom Europske unije i članica je Europske unije, u radu se posebna pozornost poklanja prikazu okvira Europske unije za integraciju migranata. Četvrti dio rada bavi se institucionalnim okvirom Republike Hrvatske za integraciju migranata, pri čemu se naglašava kako je područje integracije migranata, na temelju zakonodavnog i regulatornog integracijskog okvira, područje koje je u nadležnosti nekoliko ministarstava (na čelu s Ministarstvom unutarnjih poslova), ureda, povjerenstava, a značajnu ulogu u ovom području svakako imaju i brojne nevladine organizacije. Konačno, u petom i ujedno zaključnom dijelu rada navode se preporuke za daljnji razvoj integracijske politike Republike Hrvatske.
It is well known that the phenomena of migrations is becoming increasingly relevant in the last decades. Especially from 2015 the refugess crisis in Europe has prompted numerous discussions about migration, refugees, integration and similar issues, and that is why this paper aims to contribute to professional and public debate on the issue of the integration of migrants into Croatian society. The paper consists of five parts. After the introductory part, in the second part of the paper we give a theoretical framework of the concept of integration of migrants, that is we give an overview of the (still unsuccesful) finding of the unique definition of the term integration of migrants. In the third part of the paper we present an overview of legal framework of the Republic of Croatia regarding integration of migrants. In this context, we analyse the relevant provisions of the Constitutution of the Republic of Croatia, relevant ratified international treaties, relevant national laws and regulations, as well as relevant case-law of the Constitutional Court of the Republic of Croatia. Having in mind that the Republic of Croatia has harmonized its legislation with the asquis communaitaire of the European Union and it is a Member States of the European Union, the special attention in this part of the paper is dedicated to the European Union framework for the integration of migrants. The fourth part of the paper deals with the institutional framework of the Republic of Croatia for the integration of migrants, and here we emphasize that the area of the integration of migrants, on the basis of legislative and regulatory framework, is under the jurisdiction of several ministries (headed by the Ministry of the Interior), offices, commissions, while the important role in this area certainly belongs to the numerous non-governmental organizations. Finally, in the fifth and also final part of the paper we make some recommendations for the further development of the integration policy of the Republic of Croatia.
Česi su u Hrvatskoj prema sociopolitičkom statusu stara nacionalna manjina s dugotrajnom prisutnošću na ovim prostorima, poznati po dobroj organiziranosti i usto kvalitetno integrirani u hrvatsko ...društvo. Masovniji dolazak Čeha registriran je u drugoj polovici 19. stoljeća, što vrijedi za Požeštinu i sela koja se analiziraju u ovom radu (Bjeliševac, Kaptol). U obadva naselja Požeštine naseljenima Česima prisutne su Besede, u kojima Česi različitim aktivnostima čuvaju, prenose i dalje izgrađuju svoj nacionalni identitet. U populaciji češke nacionalne manjine provedeni su polustrukturirani intervjui u proljeće i u jesen 2020. godine. Ukupno je intervjuirano devet (9) osoba češke nacionalne pripadnosti, svi aktivni u Češkim besedama, a od toga je petero (5) intervjuirano u Kaptolu i četvero (4) u Bjeliševcu, a intervjuirano je šest (6) muških članova te nacionalne zajednice i tri (3) žene. Intervju je sadržavao četrnaest pitanja, na koja su ispitanici odgovarali otprilike trideset (30) minuta. Kao sociodemografske varijable u intervjuima su korištene: nacionalnost, dob, spol i mjesto prebivališta, na što su ispitanici dali pristanak u uvodnom dijelu komunikacije s njima. Cilj je intervjua spoznati na koji način Česi čuvaju i oblikuju vlastiti nacionalni identitet te nadalje u kakvom su odnosu njihova vrlo kvalitetna integracija u hrvatsko društvo i asimilacija, koja je postupna, ali kontinuirana u slučaju te populacije. Rezultati istraživanja dobiveni intervjuima kao i godišnji izvještaji Češke besede Bjeliševac analizirani su u tri podcjeline: „Komunikacijsko i kulturalno sjećanje Čeha u Požeštini", „Nacionalni identitet Čeha: kako usporiti asimilaciju?" i „Analiza godišnjih izvještaja Češke besede Bjeliševac". Intervjuirani Česi u komunikacijskom sjećanju obnavljaju narative o dolasku svojih predaka u Bjeliševac i Kaptol. Problem predstavlja češki jezik, koji je prisutan u tim zajednicama više na razini razumijevanja, a manje u samom govoru. Aktivnosti Čeha u Besedama, posjete Češkoj, komunikacija s drugim Besedama i školsko obrazovanje (model C) za nacionalne manjine čine najvažnije činioce očuvanja nacionalnog identiteta Čeha u Požeštini i doprinose usporavanju asimilacije.
Ovaj rad se bavi problematikom potpore javnog prijevoza kao i njegovom integracijom da bi se osigurala održiva mobilnost populacije. Ističe se značaj javnog prijevoza te se navode razlozi zašto ...generalna populacija preferira automobilski prijevoz. Cilj rada je analizirati javni putnički prijevoz izuzevši individualne načine prijevoza te se zaključuje da se javni ne može mjeriti sa individualnim automobilskim transportom (po broju putnika). U radu se predlaže način integracije javnog putničkog prijevoza i ističe ključne elemente za povećanje sigurnosti na cestama. Dodatno, ovo istraživanje potvrđuje hipotezu da se poboljšanjem javnog prijevoza kao i povećanim brojem korisnika istog povećava sigurnost na cestama.
Članek govori o podpori priseljencem in njihovih potrebah pri učenju jezika za potrebe dela z vidika delovne organizacije. Ta podpora ni pomembna samo za uspešno opravljanje delovnih nalog, temveč ...tudi za uspešno socialno vključenost priseljencev v delovno in družbeno okolje. V raziskavi je bil uporabljen kombiniran kvantitativno-kvalitativni raziskovalni pristop. Avtorje je zanimalo, na kakšen način organizirati jezikovno izobraževanje na delovnem mestu za tujce ter s kakšnimi izzivi se pri tem soočajo slovenske organizacije, ki zaposlujejo tujce. Na podlagi opravljene raziskave so razvili priporočila za prakso za organizacije, ki zaposlujejo tujce.
This Routledge Focus aims to investigate and analyse the United Kingdom’s relationship with the European Communities (EC) and the European Union (EU). Since joining the EC in 1973, the UK has had a ...fraught relationship with the organization, declining closer economic union in the eurozone and, often, arguing against closer political union. While some 67% of the UK’s voters opted to remain in the EC in a referendum held in 1975, by June 2016 a narrow majority favoured leaving the EU. This volume evaluates the UK’s journey into the Union, and examines how the country’s voters came to decide on Brexit, and where the UK’s departure from the EU may lead it.
Julie Smith is Director of the European Centre, POLIS Department, Cambridge University, and Fellow of Robinson College, Cambridge. She is also a member of the United Kingdom House of Lords.
1. Introduction
2. The Origins of European Integration: Emerging Lines of (Dis-)engagement
3. Winning and Losing: money, power and the politics of treaty reform
4. Leaving the People Behind
5. Seeking to reconcile Conservatives and Coalition
6. Cameron’s Three Rs: Reform, renegotiation, referendum
7. Where do we go from here?
Postscript
References
Index
Prekogranična suradnja – kao cilj 3 kohezijske politike od programskog razdoblja 2007.-2013. – igra ključnu ulogu u promicanju europeizacije, što je posebno važno u slučaju Srednje Europe, kojom ...dominiraju male nacionalne države. Ciljna područja prekogranične suradnje su NUTS 3 teritorijalne jedinice smještene duž državnih granica. Kako se stvaranje, odlučivanje i provedba projekata u velikoj mjeri odvija na regionalnoj razini, strukture teritorijalnog upravljanja su odlučujuće s gledišta prekogranične suradnje. Rad se fokusira na IPA Program prekogranične suradnje Mađarska–Hrvatska 2007.-2013., čija ciljna područja nedostaju velika urbana središta, srednji i mali gradovi čine okosnicu mreže naselja. Uključene su države, na prvi pogled, veoma slične što se tiče strukturu regionalnog upravljanja. Hrvatska i Mađarska su unitarne države, gdje županije na NUTS 3 razini predstavljaju srednišnju raziniu upravljanja. Unatoč sličnostima, uloga i kapaciteti županija su različiti, koji su se vremenom i mijenjali. Nakon predstavljanja premisa prekogranične suradnje i kratkog opisa programa suradnje, bit će predstavljena kvantificirana analiza na temelju primarnih ex post podataka IPA Programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska za razdoblje 2007.-2013. Analiza se provodi na razini LAU 2, da se pokazalo kako različite kategorije u hierarhiji naselja doprinose aktivnosti suradnje i apsorpcije, te kako su oni raspodijeljeni među različitim vrstama organizacija korisnika.
Papers for the thermal transfer printing of UHF RFID antennas were prepared by coating and calendering. Real and imaginary components of the impedance of the UHF RFID antennas depended on their ...design, coating composition and conditions of paper calendering. Passive UHF RFID tags were constructed from antennas and chips whose real and imaginary components of impedance in the 860–960 MHz frequency band were at approximately the same level. The communication quality of passive UHF RFID tags was evaluated by measuring the reading range using the designed UHF RFID reading unit. The reading range of experimental UHF RFID tags with printed antennas on paper and commercial UHF RFID tags with chemically etched antennas on a PET film were identical in the 860 MHz frequency.
PDF
