Svrha ovom radu jest prikazati i protumačiti književne prinose Petra Preradovića (1818 – 1872), pjesnika i generala Austrougarske vojske, koji je svojim pjesništvom među ilircima, hrvatskim ...preporoditeljima, prigrlio i do savršenstva razvio rodoljubnu romantiku, i tako trajno zadužio hrvatsku književnost i sveukupnu kulturu. Osim iscrpnih podataka o životnim okolnostima i djelovanju, važno mjesto zauzima ekspertiza kojom je protumačeno Preradovićevo silabično i izosilabično pjesništvo, a osobito pjesme: Mrtva ljubav, Putniku, Rodu o jeziku, Jezik roda moga i Ljudsko srce, u kojima je ostvario pravo bogatstvo izražavanja i genijalnost jezika. Pjesnik je prosijavao čudesne riječi i izraze, neponovljive sintagme, obogatio pjesnički izraz, posebno leksik i njegovu zvučnost, osvježio njihovu glagoljivost i metonimičnost. Na kraju članka su podatci o njegovoj unuci – Pauli Preradović, autorici riječi za novu himnu Republike Austrije, u kojoj, kao i u Hrvatskoj, obitelj Preradović također uživa visoki ugled i veliku čast.
Relativno se malo studija bavilo utjecajem pandemije COVID-19 na skloništa za žrtve intimnog partnerskog nasilja (IPN) i njihovo osoblje. U ovoj smo studiji proveli intervjue sa stručnjacima IPN ...skloništa kako bismo ispitali: 1.) kako su skloništa promijenila svoj rad tijekom pandemije; 2.) kako je osoblje opisalo pojavu i odgovor na posrednu traumu i 3.) što je osoblje naučilo iz svog iskustva s pandemijskom krizom? Iz podataka su proizašle tri glavne teme. To su: 1.) promjene organizacijskih uvjeta rada tijekom pandemije; 2.) emocionalni izazovi i 3.) pozitivni učinci pandemije. Kao i u drugim zemljama, pandemija je u Hrvatskoj donijela brojne izazove, ali i prilike. Osoblje skloništa pokazalo je svoje snage i predanost pružanju potpore žrtvama IPN-a tijekom pandemije. Njihova iskustva treba iskoristiti za razvoj učinkovitog odgovora na buduće krize.
Temeljna je ideja ovoga članka prikaz prožimanja Nietzscheova djela Tako je govorio Zaratustra s dnevničkim zapisima Miroslava Krleže, Dnevnikom 1914–17: Davni dani I. i Dnevnikom 1918–22: Davni dani ...II. U središtu su analize sedam Krležinih dnevničkih zapisa iz ratnih godina 1914. – 1918., u kojima su uočeni motivski paralelizmi sa Zaratustrom. Argumentirano je da Krleža čita Zaratustru nesustavno, impulzivno te emotivno, a u njegovim su tumačenjima uočljive sljedeće opreke: est/etika, život/smrt, stvaranje/razaranje, zanos/skepsa. Intimna čitanja mladoga Krleže pokazuju kako se istodobno, u skladu s vlastitom po/etičkom antitetičkom vrteškom (usp. Lasić, 1989: 39–40), približava i udaljava od svojega duhovnoga učitelja.
Nekrofilija i generali Kulenović, Muradif
Polemos,
12/1999, Letnik:
II, Številka:
3-4
Paper
Odprti dostop
O nekrofiliji kao psihijatrijskoj temi u Hrvatskoj je vrlo malo pisano. Autor zbog toga mnogo pažnje posvećuje pojmu same nekrofilije i njezinom očitovanju u ljudskom ponašanju i oblicima u kojima se ...nekrofilija javlja. Rat je vodeća tema u radu, jer je on najpogodnije vrijeme u kojem ljudi pokazuju svoje patološke obrasce očitovanja i sve vrste negativnosti koje u drugim prilikama izričito skrivaju. Smrt i život u ratnim uvjetima najbliži su jedan drugome u svojoj pojavnosti, kao i u strahotama razlika. Dojam autora je da sve što se zbiva u području destrukcije, nasilja, agresije i svih drugih oblika međuljudskih obračuna, skoro je uvijek u pitanju intimne potrebe
pojedinaca. Što su moćniji, to su strašniji, a što su slabiji, to su zlokobniji i skloniji krajnje bizarnim zločinima. Rad u panoramičnom obliku donosi slučajeve, događaje i druge oblike ratnih pojavnosti u kojima je smrt dominantna, u kojima je mržnja čovjeka prema čovjeku vrlo zorna i nesmiljena. U svemu izloženom kao lajtmotiv proteže se upozorenje da zločin treba preduhitriti, a to se može ako se na vrijeme razobliče nekrofilne sklonosti vođa.
