Ovaj se rad bavi mogućom strategijom prevladavanja nepovoljnog položaja invalida u Hrvatskoj. Pri tome se osobito naglašava jačanje temeljnih ljudskih i socijalnih prava, suzbijanje diskriminacije po ...bilo kojoj osnovi, uvođenje načela supsidijarnosti, aktiviranje civilnog društva te humanitarnih, filantropskih i drugih organizacija, redefiniranje programa i metoda osposobljavanja invalida u svrhu proširenja njihova znanja i usvajanja novih vještina, primjerenih suvremenom trendu razvoja društva. Pri tome se zagovara potreba izgradnje fleksibilnog sustava socijalne skrbi koji će kontinuirano pratiti promjene u okolini te omogućiti brzo reagiranje na njih, kao i prevenciju socijalne isključenosti invalida.
The article consists of two parts. The first part contains a
survey of the most frequent terms used in talking about part
of the population characterised by a diminished or
completely disabled ...functionality of the organ(ism)s, in other
words of persons with disabilities. Inadequacy of the
concepts used has been indicated, followed by the main
features and definitions of invalidity as well as the
representation of persons with disabilities in the general
population. Also, certain actions undertaken by the Croatian
government with the aim of providing equal opportunities
and improving the quality of life of persons with disabilities
are presented. The second part of the article is based on
empirical research conducted among persons with
disabilities, and discusses their socioeconomic status, the
relationship of the state towards this population and
possibilities of equal participation in society. It has been
determined that the lives of civilians with physical disabilities
in Zagreb and the surrounding area are characterised by a very bad personal financial situation and dissatisfaction with
the relationship of the state towards them. The possibility of
equal participation in society, according to the perceptions of
the examinees, does not yet really exist. This especially refers
to the prospects of education and employment, although the
examinees, especially the younger ones, clearly declare the
latter as their aims. Thus, based on the results obtained, it
could be concluded that there is still a great deal to be done
in order to ensure the fulfilment of the basic living rights of
members of the examined population and that it is essential
to work hard for achieving the set goals.
Al centro, tra i primi due personaggi di spalle da sinistra, è riconoscibile Venanzio Gabriotti.
Al centro, tra i primi due personaggi di spalle da sinistra, è riconoscibile Venanzio Gabriotti.
Vojnici Vojne krajine borili su se za Habsburšku Monarhiju u brojnim ratovima od 16. do 19. stoljeća. Po prirodi svoje službe bili su podložni ozljedama i zdravstvenim tegobama koje su ograničavale ...njihovo ispunjavanje službe. Cilj ovog istraživanja bila je analiza zdravstvenog stanja i najzastupljenijih bolesti u Graničara u drugoj polovici 19. stoljeća te habsburšku politiku prema vojnim invalidima i onesposobljenim vojnicima. Analiza se temelji na prikazima slučajeva i nalazi- ma Generalne arbitrarne komisije varaždinske generalkomande za Đurđevačku regimentu u vojnoj godini 1860./61., koji se čuvaju u Austrijskom državnom arhivu.
Osobe koje su tijekom Domovinskog rata sudjelovale u ratnim operacijama i uslijed ratnih djelovanja izgubile vid izložene su pojačanom riziku za nastanak posttraumatskog stresnog poremećaja (u ...daljnjem tekstu PTSP). Naime, u ovih osoba se navedeni poremećaj može razviti kao reakcija na traumatične događaje proživljene na bojištu¸ ali i kao reakcija na sam gubitak vida. S obzirom na to može se pretpostaviti da će se u nekih pripadnika ove populacije razviti simptomi PTSP-a. Za utvrđivanje pojavnosti posttraumatskog stresnog poremećaja u slijepih invalida Domovinskog rata upotrijebljen je upitnik LASC-01. Ovaj instrument pogodan je za utvrđivanje simptoma PTSP-a, ali i za utvrđivanje niza dodatnih simptoma koji obično prate ovaj poremećaj. Rezultati istraživanja provedenog na 28 slijepih invalida Domovinskog rata su pokazali da se kompletna slika poremećaja razvila u 39,28% ispitanika. U ostalih ispitanika pojavile su se pojačane reakcije samo u pojedinim skupinama simptoma npr. povećanoj pobuđenosti.
Utvrđeno je također da je za nastanak poremećaja odgovornija izloženost traumatičnim događajima na bojištu nego sam gubitak vida. U ispitanika koji su tijekom boravka na bojištu bili izloženi jačim ili češćim traumatičnim događajima razvili su se jači simptomi poremećaja. Zabilježeni su također i najčešći dodatni simptomi koji prate posttraumatski stresni poremećaj, a to su: poteškoće spavanja, uznemirenost, osjećaj neprijateljstva, tjeskoba, poteškoće pamćenja i depresija.
PDF
