U hrvatskoj i stranoj znanstvenoj literaturi uvriježilo se
mišljenje da su rimski gradovi sa statusom kolonija imali
hram posvećen Kapitolijskoj trijadi, to jest vrhovnomu
Jupiteru, Junoni i Minervi, ...i da su samo kolonije imale
ekskluzivno pravo na podizanje tih hramova. Rezultati
novijih istraživanja izazivaju sumnju u tu tvrdnju jer
ukazuju na puno kompleksniju situaciju od one koja je
dosad prezentirana. U Hrvatskoj je više hramova identificirano
s hramovima Kapitolijske trijade iako ne postoji
dovoljno argumenata za takve zaključke. S promjenama
koje je označilo Oktavijanovo odnosno Augustovo vrijeme,
kult Kapitolijske trijade izgubio je značenje koje je imao
u vrijeme Republike. Jačanje uloge princepsa u rimskoj
državi odrazilo se i na državnu religiju. Iako se kult Kapitolijske
trijade može pratiti sve do 3. stoljeća, težište je
imperijalne propagande bilo na kultu vladara i vladarske
obitelji, naročito u 1. stoljeću. S obzirom na to da su središnji
forumski hramovi rimskih gradova i naselja bili glavni
medijatori imperijalne propagande, javni kult koji se u
njima obavljao treba promatrati u tome kontekstu.
Razmatra se uloga regionalnog etnografskog muzeja, čiji su djelatnici svjesni
da je danas iznimno važno pri oblikovanju muzejskih interpretacija uzeti u obzir
"pogled iznutra", odnosno mišljenje i ...stav određene zajednice o vlastitoj kulturi.
Događa se, međutim, da neke zajednice imaju predstavnike čije je viđenje lokalne
kulture utjecajno, ali osobno i individualno i može se razlikovati od ostalih
članova zajednice te od zaključaka etnologa. Druge pak zajednice mijenjaju
manje ili više drastično dosadašnju kulturnu praksu i odabiru nove elemente
koji ih predstavljaju. U tekstu su iznesena dva takva primjera iz Istre. Postavlja
se pitanje kako se etnolozi, koji moraju interpretirati njihovu kulturu prema
tome trebaju postaviti i kakve se sve dileme pritom javljaju.
Samonikla vaskularna flora livada košanica i pašnjaka istraživana je na lokalitetima 7 obiteljskih gospodarstava s ovčarskom proizvodnjom koja su smještena su od juga do sjevera istarskog poluotoka. ...Tijekom istraživanja 2003, i 2004. godine ustanovljena je 61 svojta trava (Poaceae), i to 56 vrsta i 5 podvrsta u okviru 36 rodova. U spektru životnih oblika biljaka iz porodice Poaceae prevladavaju hemikriptofiti (63.93%) i terofiti (32.79%).
Mezolitik u Hrvatskoj Komšo, Darko
Opvscvla archaeologica,
04/2008, Letnik:
30, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U proteklih pedesetak godina istraživanja mezolitika na
području Hrvatske zabilježena su brojna nalazišta, neka
izuzetno zanimljiva i bogata raznovrsnim nalazima, a
neka krivo interpretirana. Kako je ...jedina prava sinteza
tog razdoblja objavljena još 1979. godine, u ovome se
radu žele sagledati promjene do kojih je u istraživanjima
u međuvremenu došlo te prikazati trenutačni stupanj poznavanja
razdoblja mezolitika u Hrvatskoj. Težište rada
stavljeno je na kritičko sagledavanje i kratak opis svih
zabilježenih mezolitičkih nalazišta te stvaranje njihova
popisa sa svom raspoloživom literaturom.
Ukupno je u literaturi navedeno 58 nalazišta, od čega 30
arheološki istraženih. Za šest nalazišta imamo i ispravne
apsolutne datume. Nekoliko ih je pak upitno ili netočno
datirano. Očigledna je neproporcionalnost broja naseobina
između pojedinih regija. Razlog tomu može biti različit,
no veliko povećanje broja nalazišta u Istri uslijed ciljanih
rekognosciranja i istraživanja pokazuje da je vjerojatan
razlog različit stupanj istraženosti regija, a ne različit stupanj
nastanjenosti u mezolitiku. Iako je stanje istraženosti
i poznavanja mezolitika neusporedivo bolje nego prije
dvadesetak godina, i dalje su prisutne brojne nepoznanice
i potrebno je još dosta istraživanja kako bi razina spoznaje
bila na zadovoljavajućoj razini.
O GOVORU BUTORA Pliško, Lina; Ivetić, Melani
FLUMINENSIA,
02/2011, Letnik:
22, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Mjesni govor Butora u dijalektološkoj literaturi još uvijek nije opisan, tako je i s većinom štakavsko-čakavskih govora Tinjanštine.
U radu prikazujemo rezultate istraživanja mjesnoga govora Butora ...na alijetetnoj, alteritetnoj te arealnoj razini razlikovnosti. Jezične značajke Butora usporedili smo sa susjednim, dosad istraženim, tinjanskim ikavskim govorima. Zaključili smo da se rezultati na svim jezičnim razinama podudaraju te da čine kompaktnu skupinu tinjanskih ikavskih mjesnih govora.
Mjesni govor Butora prema Brozovićevoj klasifikaciji čakavskih dijalekata pripada jugozapadnomu istarskomu ili štakavsko-čakavskomu dijalektu.
Prilog nastoji kontekstualizirati i pružiti kritički pogled na austrijske pisane izvore nastale nakon godine 1867. pa do konca Prvoga svjetskog rata koji tematiziraju istarsku (tradicijsku) kulturu. ...Od sredine, pa sve do kraja devetnaestoga stoljeća najviši su državni autoriteti naglašavali relevantnost etnografije, tj. etnologije (shvaćene kao Volkskunde) za definiranje i promoviranje državne kulture Austro-Ugarske Monarhije. Aktivnost se odnosila na skupljanje građe diljem Monarhije i nastajanje muzejskih zbirki te na tekstove o običajima, folkloru, fizičkim značajkama etničkih skupina itd. Važnost etnografije i etnologije za bolje međusobno poznavanje naroda Monarhije osobito je naglašavao prijestolonasljednik Rudolf, što je evidentno u njegovu izdavačkom projektu "Austro-Ugarska monarhija u riječi i slici". U tom nizu knjiga tiskan je i prikaz Vjekoslava Spinčića o "narodnom životu Slavena" u Istri, možda jedini koji nije slijedio uobičajene stereotipe o Istri. Oni su nastali još sredinom devetnaestoga stoljeća zavaljujući i statističaru Karlu Freiherru von Czoernigu i njegovoj "Etnografjiji Austrijske Monarhije". Na razini muzejskih zbirki, ali i tekstova o narodnoj umjetnosti, državnu je misao "znanje je pomirenje" praktično primjenjivao Michael Haberlandt u austrijskom etnografskom muzeju koji je osnovao (kao i Društvo i časopis za austrijsku etnografiju). On je svojom interpretacijom istarske "narodne umjetnosti" pridonio stereotipnim konstrukcijama o tradicijskoj kulturi Istre koje su dominirale u analiziranim tekstovima toga doba.
