O govoru Pavlovaca, koji je u dosadanjoj dijalektološkoj literaturi određen govorom slavonskoga dijalekta, njegova posavskoga poddijalekta, ne postoje temeljitiji podatci, kao ni zaseban opis. U radu ...se na temelju recentnoga terenskoga istraživanja podastiru fonološke i morfološke značajke pavlovačkoga govora.
U župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Zelini danas je smještena kamena skulptura Bogorodice Sućutne nastala vjerojatno krajem 17. stoljeća, a svojim srodnim likovnim rješenjem približena je skupini ...kamenih figura izrađenih prema uzoru na bakrorez Johana Sadelera I. Izvorno je zasigurno stajala u funkciji pila, no rastući ugled i čudesa potaknuli su 1718. godine izgradnju kapele Majke Božje Žalosne njoj u čast, kako opisuju vizitatori, »na način postaje«. Njezin izgubljen izgled i inventar ovdje su prvi put rekonstruirani i protumačeni detaljnim iščitavanjima arhivskih vrela koja otkrivaju da su oltari sadržavali jedne od najranijih primjera ikonografskih motiva i kompozicijskih
rješenja, a arhitektonsko oblikovanje pročelja s dvoetažnim ulaznim trijemom i scenografski razrađenim prizorom Kalvarije na katu ističu se kao usamljeni predstavnici u sakralnoj arhitekturi i umjetničkom stvaralaštvu 18. stoljeća na prostoru sjeverozapadne Hrvatske.
Tekst donosi osvrt na ansambl drvenih baroknih skulptura iz kapele sv. Jakoba na Očuri, u blizini Radoboja. Skulpture se povezuju s obnovom kapele koju je sredinom 18. stoljeća inicirao mihovljanski ...župnik (kasniji zagrebački kanonik) Ivan Kukuljević, te su tom prilikom u njezinoj unutrašnjosti podignuta tri bočna oltara. Jedan od njih bio je uklonjen već tijekom 19. stoljeća, a preostala su dva – kao i cjelokupna oprema – gotovo posve stradala u razdoblju nakon Drugoga svjetskoga rata, kada je kapela bila prepuštena propadanju. Dio sačuvanih skulptura iz kapele (predstavljenih na nedavnoj izložbi) ovom se prilikom – temeljem oblikovnih karakteristika i naručiteljskog konteksta – dovodi u vezu sa štajerskim kiparstvom sredine 18. stoljeća, tj. krugom oko mariborskog kipara Josepha Strauba.
Autor raspravlja o arhitekturi izvornog oblika crkve i samostana Sv. Frane u Zadru te njihovom preoblikovanju u vremenu gotike i renesanse. Analizom objavljenih povijesnih podataka i sačuvanih ...graditeljskih elemenata zaključuje da je do danas očuvana matrica kompleksa nastala u vremenu od sredine 13. do početka 14. stoljeća kada su izgrađene crkva i sakristija te s njima samostanska krila i prvotni klaustar.
Bitnu tipološku odliku crkve čini njezin troapsidalni začelni sklop koji autor dovodi u vezu s gotičkom arhitekturom franjevaca i dominikanaca iz Umbrije i Veneta 13. stoljeća. Sakristija, u kojoj je 1358. godine potpisan Zadarski mir, bila je ujedno kapela Sv. Ludovika i kapitularna dvorana. Njeno znatno preuređenje te opremanje kora i svetišta crkve uslijedilo je potkraj 14. stoljeća kada je samostan odlukom generalnog kapitula u Kölnu 1393. godine postao sjedište franjevačke Provincije sv. Jeronima u Dalmaciji. Preuređenje kora okončano je sredinom 15. stoljeća izgradnjom Dalmatinčeva podiuma na mjestu pretpostavljene ranije pregrade.
U radu se analiziraju četiri slike iz hrvatske barokne baštine koje prikazuju Mariju u tipu Bezgrješnoga začeća, prepoznatu kao Gnadenbild iz benediktinskoga liceja u Freisingu u Njemačkoj (1704.) – ...slika u franjevačkom samostanu u Zagrebu (18. stoljeće), dvije slike u uršulinskom samostanu u Varaždinu (18. stoljeće) te slika na oltaru u kapeli sv. Vida u Varaždinu (1733.). Skulptura Bezgrješne iz liceja smatra se izgubljenom od sredine 19. stoljeća, a njezin izgled poznat je prema slikama i grafikama nastalima po uzoru na izvornik ili daljnje kopije, većinom na području Bavarske. U tom kontekstu, hrvatski primjeri najvjerojatnije su nastali osloncem na grafičke predloške, a zbog svoje rijetkosti na ovim područjima svojevrsna su posebnost unutar domaće likovne baštine 18. stoljeća.
Contents: Oskar Kolberg and XIX century research on the musical folklore of today’s Podkarpackie Province. Folk music of Podkarpacie/Jolanta Danak-Gajda. The development of the music collection of ...the Ethnographic Museum in Rzeszów/Emilia Jakubiec-Lis. Archive of field materials of the Ethnographic Museum in Rzeszów
The guide uses photographs and reproductions from archival collections: the Ethnographic Museum F. Kotula in Rzeszów and private collections: Mychajło Sałaka, Longina and Stanisław Oważane, Czesława Cyran, Małgorzata Kamińska, Kazimiera Zima, Irena and Stanisława Malinowski, Kazimiera Malec, Damian Wilczek, Helena Wilczek, Albina Kuraś, Krystyna and Władysław Jantas, Eugeniusz Kopera, Stanisław Koperka, Aleksandra Galika, Mieczysław Czapli, Edward Filipczak, and Edward Filipczak.
Publikacja stanowi przewodnik do projektu „Muzyczny folklor Podkarpacia - badania terenowe” zrealizowanego przez Muzeum Etnograficzne im. F. Kotuli - Oddział Muzeum Okręgowego w Rzeszowie ze środków MKiDN w ramach programu "Kolberg 2014 - Promesa"
Spis treści: Oskar Kolberg i XIX – wieczne badania nad folklorem muzycznym dzisiejszego województwa podkarpackiego / Monika Zydroń. Muzyka ludowa Podkarpacia / Jolanta Danak-Gajda. Rozwój kolekcji muzycznej Muzeum Etnograficznego w Rzeszowie / Emilia Jakubiec-Lis. Archiwum materiałów terenowych Muzeum Etnograficznego w Rzeszowie
W przewodniku wykorzystano fotografie i reprodukcje ze zbiorów archiwalnych: Muzeum Etnograficznego im. F. Kotuli w Rzeszowie oraz zbiorów prywatnych: Mychajło Sałaka, Longiny i Stanisława Oważanych, Czesławy Cyran, Małgorzaty Kamińskiej, Kazimiery Zimy, Ireny i Stanisława Malinowskich, Kazimiery Malec, Damiana Wilczka, Heleny Wilczek, Albiny Kuraś, Krystyny i Władysława Jantasów, Eugeniusza Kopery, Stanisława Marszałka, Aleksandra Galika, Mieczysława Czapli, Edwarda Filipczaka, Danuty i Franciszka Tompalskich, Stanisława Guzika (Szymunika)
Autor raspravlja o kršćanskim memorijama križnoga tlocrta nastalima u vremenu od kasne antike do romanike na tlu Istre i Dalmacije. Bavi se pitanjem trajanja forme i funkcije koju dobro ocrtava ...primjer tzv. mauzoleja Galle Placidije u Ravenni. Kompaktnu skupinu sličnih građevina čine bizantske memorije na jugu Istre, u Puli: krstionica, dvije kapele uz baziliku sv. Marije Formoze, te crkva sv. Mateja pred zidinama i Sv. Katarine na otočiću ispred Pule. Donekle su problematični oblik i vrijeme nastanka kapele sv. Andrije na otičiću ispred Rovinja. Srodne crkvice Sv. Klementa na Vrhu pred Pulom i sv. Tome nedaleko Rovinja upućuju na kontinuitet tog arhitektonskog tipa i tokom ranoga srednjeg vijeka u pulskoj regiji. Skupina sličnih građevina u Dalmaciji nema takvu kompaktnost. Krstionica u Baškoj na otoku Krku znatno je manja od crkve sv. Martina na Cresu, a jedna i druga različite su od trikonhalne nutrine u kapeli sv. Ciprijana u Gatima, te njene, vjerojatno nišama, raščlanjene vanjštine. S druge strane upravo su jednake dvije ranosrednjovjekovne kapele: sv. Vid u Zadru i sv. Križ u Ninu. One obnavljaju predloške ranokršćanskih križnih memorija. Indikativna je srodnost njihovih kupola s nekim primjerima iz bizantske arhitekture 10. i 11. stoljeća. Romanička kapela Sv. Dunata pored Kornića na otoku Krku ima neobično rješenje s oblim apsidama u poprečnoj osi prostora. Bogomolja nepoznatog titulara na Crkvini pored Kašića, nedaleko Zadra, srodna je drevnome tipu memorije s tri apside grupirane na začelnoj strani. Unatoć pojedinim razlikama ipak sve memorije i obje njihove skupine povezuje slična križna forma i funerarna funkcija te kontinuitet samog oblika i njegove namjene na tlu Istre i Dalmacije u vremenu od kasne antike do romanike. Zamjetan je također utjecaj bizantskih sredina na oblikovanje takvih memorija u kulturnom krajoliku Jadrana.
GIS based buffer analysis methods were applied for analysing spatial distribution anddensity of dolinas in the NW part of Velika Kapela. Results extracted from existing spatialdatabases indicated ...spatial distribution of faults, as well as a degree of relationship betweendirection and density of dolinas with identified lineaments. By comparing faults identified fromdolina analysis, with faults identified during on-situ mapping, major tectonic blocks or unitswithin researched area were identified. Bigger regional and local faults identified from digitalelevation model are dividing larger tectonic units, while smaller local faults derived fromlinearly developed dolina are mostly dividing smaller tectonic blocks and can indicate theirdegree of faultness and deformities.
PDF
