This book is divided into two sections namely: synthesis and properties of herbicides and herbicidal control of weeds. Chapters 1 to 11 deal with the study of different synthetic pathways of certain ...herbicides and the physical and chemical properties of other synthesized herbicides. The other 14 chapters (12-25) discussed the different methods by which each herbicide controls specific weed population. The overall purpose of the book, is to show properties and characterization of herbicides, the physical and chemical properties of selected types of herbicides, and the influence of certain herbicides on soil physical and chemical properties on microflora. In addition, an evaluation of the degree of contamination of either soils and/or crops by herbicides is discussed alongside an investigation into the performance and photochemistry of herbicides and the fate of excess herbicides in soils and field crops.
Napredak tehnologije usko je vezan uz primjenu enzima u kemijskoj sintezi. Biokataliza ima velik utjecaj na različite industrije a među njima se posebno ističe farmaceutska industrija. Primjena ...enzima pokazuje značajne prednosti u usporedbi s tehnikama klasične kemijske sinteze te se smatra i ‘zelenim’ rješenjem. Primjenjujući nove dostupne tehnike i tehnologije, enzime je moguće u potpunosti prilagoditi zahtjevima određenog procesa. Danas je poznato nekoliko farmaceutskih tvrtki koje uz pomoć enzima uspješno proizvode vrijedne intermedijare za proizvodnju aktivnih farmaceutskih spojeva, a u njih se ubrajaju i prekursori statina. Statini su hipolipidemici, lijekovi koji se upotrebljavaju za prevenciju kardiovaskularnih bolesti te za snižavanje koncentracije kolesterola u krvi. Metoda klasične kemijske sinteze intermedijara statina vrlo je zahtjevna te stoga njihova proizvodnja primjenom enzimski kataliziranih reakcija ima značajne prednosti. Iz tog razloga za proizvodnju intermedijara statina istraživanje i razvoj uz primjenu reakcijskog inženjerstva sve se više usmjeravaju prema primjeni biokatalize.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
U vrijeme kada se kemikalizacija okoliša ubrzava, kada se hrana na policama trgovina 'obogaćuje' aditivima koji produžuju rok trajanja, poboljšavaju izgled i time povećavaju prodaju, sve više je ...ljudi svjesnije važnosti održivo proizvedene hrane. Osvješćivanje je uključeno u obrazovni proces od najranijih vrtićkih godina, nastavlja se tijekom osnovnog obrazovanja i završava se na nekim fakultetima. Članak predstavlja mnoge mogućnosti povezivanja, nadogradnje i diversifikacije nastave prirodoslovlja izvan školske zgrade, u učionici na otvorenom. Učionica u prirodi omogućuje učenicima da shvate određene sadržaje, iskuse ih i povežu s raznim predmetnim područjima i sa svakodnevnim životom. U ovom okruženju za učenje postižemo veću aktivnost i kreativnost učenika, stječući pritom različite vještine i njegujući pozitivan stav prema prirodi. Opisani su elementi učionice u prirodi u osnovnoj školi Šmarje pri Jelšah, s primjerima njegove uporabe u nastavi kemije i matematike te idejama za nadogradnju ove učionice.
The domain of catalytic hydrogenation continues to grow fast, reflecting the wide range of chemical applications that can be enhanced by the easy use of molecular hydrogen. The advances in ...characterization techniques and their application have improved our understanding of the catalytic processes and mechanisms occurring in both homogeneous and heterogeneous catalysis. The aim of this volume, although not exhaustive, is to provide a general overview of new progress of the hydrogenation reactions. This volume comprises a series of various contributions, as reviews or original articles, treating heterogeneously and homogeneously catalyzed hydrogenation reactions. It is composed of three parts: hydrogenation reactions in fine organic chemistry, hydrogenation reactions in environmental chemistry and renewable energy, and special topics in hydrogenation.
U ovom radu prikazane su crtice iz života jednog od velikana hrvatskog prirodoslovlja, kemičara Frana Bubanovića. Ove 2018. godine obilježavamo 135 godina od njegova rođenja, 100 godina postojanja ...Zavoda za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čiji je osnivač, te 100 godina od izdavanja njegove znanstveno-popularne knjige “Kemija živih bića”. Kroz godine napisan je velik broj tekstova o njegovom doprinosu popularizaciji znanosti, znanstvenom opusu, njegovom nastavničkom pozivu kao i sveučilišnim udžbenicima. Ovim tekstom želimo se osvrnuti na pojedine zanimljive trenutke njegova života te prikazati nekoliko dosad neobjavljenih dokumenata i fotografija ustupljenih od njegove obitelji.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Organska kemija doživjela je tijekom proteklog stoljeća duboke i korjenite promjene kojima je Vladimir Prelog bio svjedokom i aktivnim sudionikom. Sintetska kemija i istraživanja strukture prirodnih ...spojeva bile su u središtu interesa organskih kemičara. Preparativne metode omogućile su pripremu mnogih novih spojeva. Sveučilišni laboratoriji bili su u sprezi s industrijskim pogonima, gdje je prednjačila njemačka kemijska industrija. Sve se to do sredine 20. stoljeća zbivalo na empirijski stečenim saznanjima tako da je organska kemija bila praktički odvojena od drugih kemijskih područja.
U takvom se ozračju školovao Vlado Prelog u Pragu, kao učenik Emila Votočeka i svog neposrednog mentora Rudolfa Lukeša. Praksu u sintezi organskih spojeva stekao je pripravljajući naručene kemikalije u malom pogonu svog poslodavca i prvog doktoranda G. J. Drize. Kad je Lukeš intuitivno predložio strukturu adamantana, Prelogu je sinteza tog visokosimetričnog spoja predstavljala izazov koji je ostvario njegov doktorand Rativoj Seiwerth. Povezanost s tvornicom "Kaštel" potaknula je njegov interes za kemiju biološki aktivnih spojeva, a jedinstvena stereokemija adamantana usmjerila je njegova istraživanja na stereokemiju i klasifikaciju kiralnih spojeva poznatu kao CIP-sustav. Ta su mu istraživanja osigurala Nobelovu nagradu, koju je 1975. dijelio s Johnom Cornforthom. Kao nasljednik Ružičke na Katedri za organsku kemiju Savezne visoke tehničke škole u Zürichu (ETH) prepoznao je važnost povezivanja klasične, tradicionalne organske kemije, koja se temeljila na dobroj memoriji i napornom radu u laboratoriju i modernog pristupa koji su u nastavu i istraživanja uveli anglosaksonski kemičari. Novo razdoblje za organsku kemiju počinje sredinom 60-ih godina kad su Woodward i Hoffmann objavili pravila orbitalne simetrije. Primjena kvantno-mehaničkog pristupa i nagli procvat pouzdanih računalnih metoda kao i novih analitičkih tehnika, omogućili su rješavanje mnogih problema odnosa strukture i reaktivnosti kao i sinteze kompleksnih prirodnih spojeva, što je ranije bilo nedostupno primjenom klasičnih metoda. Prelog je premostio jaz koji je dijelio tradicionalnu i modernu školu organske kemije, što je dovelo do toga da su gotovo nestale bitne razlike između analitičke, fizikalne i organske kemije.
Istraživanje prirodnih spojeva i njihove uloge u biološkim procesima danas proučava molekularna biologija i Prelogovi su posljednji radovi bili posvećeni upravo bio-organskoj kemiji. I nakon odlaska u mirovinu 1975. god., Prelog je kao "izvanredni student" u svojoj grupi okupio nekoliko vrsnih zagrebačkih kemičara čiji je boravak u Zürichu pokrivao vlastitim sredstvima. Vladimir Prelog ući će u povijest kemije kao najveći organski kemičar 20. stoljeća.
The beginnings and the developments of the main Croatian chemical journals that are referred to in the number of international information sources are presented. These are the Croatica Chemica Acta, ...published by the Croatian Chemical Society and the Kemija u industriji (Chemistry and Industry) and Chemical and Biochemical Engineering Quartely, published by the Croatian Society of Chemical Engineers and Technologists. Also stressed is the important role that the first short-lived Croatian chemical journal Revue Chimique had in the development of Croatian chemical publishing.All editors of the three main Croatian chemical journals are listed and in the case of the Croatica Chemica Acta, all titles that this journal carried from its beginning in 1927. Additionally, the journals Priroda (Nature) and Prirodoslovlje (Natural Sciences) that publish articles from all fields ofnatural sciences including chemistry, are mentioned since they are important in the popularization of science in Croatia. Priroda is the oldest Croatian natural-science journal - the first issue appeared on July 3, 1911. Prirodoslovlje publishes articles about the development of Croatian science and Croatian scientific achievements through history. However, chemistry articles in both journals are relatively few.
Svi organski spojevi su ugljikovi spojevi, ali svi ugljikovi spojevi nisu organski spojevi. Prema kojim kriterijima treba odvojiti područja organske i anorganske kemije? Odgovor nudi razlikovanje ...prema osnovnim fizikalnim i kemijskim svojstvima te prema oksidacijskom stanju ugljika. Mali oksidacijski broj ugljika (OB ≤ 0) u organskim spojevima, “reducirani ugljik”, čini ih zapaljivima i podložnima karbonizaciji. Na kraju se vidi da se razlikovanje organske i anorganske kemije temelji više na konvenciji i tradiciji negoli na suštinskoj razlici tih dviju grana kemije.
N-glikozilacija proteina je ključna za razvoj i funkciju živčanog sustava. U ovoj disertaciji konstruiran je prostorno-vremenski glikomski profil mozga, istražujući N-glikanske strukture četiriju ...funkcionalno različitih regija mozga, fronatalna dorsalna kora velikog mozga, hipokampus, strijatum te mali mozak, i njihovu raspodjelu u mozgu odraslog čovjeka; kao i u mozgu čovjeka tijekom fetalnog razvoja. Također, s namjerom da se dobije evolucijska perspektiva N-glikanskih struktura unutar različitih regija mozga, napravljena je usporedba odgovarajućih regija mozga između glikoma mozga čovjeka, čimpanzi, makaki majmuna i štakora. Određivanje glikanskih profila uzoraka mozga je provedeno korištenjem dvaju analitičkih pristupa: tekućinske kromatografije ultravisoke djelotvornosti i spektrometrije masa. Uvidom u N-glikom analiziranih uzoraka, uočena je značajna razlika između različitih regija, vrsta i razvoja mozga. Razlika između N-glikoma je bila veća što su vrste bile evolucijski udaljenije. N-glikanski profil malog mozga se najviše razlikovao od ostalih analiziranih regija. Razvijena HILIC-UPLC metoda za analizu N-glikana tkiva mozga se pokazala reproducibilnom i robusnom.
N-glikozilacija proteina je ključna za razvoj i funkciju živčanog sustava. U ovoj disertaciji konstruiran je prostorno-vremenski glikomski profil mozga, istražujući N-glikanske strukture četiriju funkcionalno različitih regija mozga, fronatalna dorsalna kora velikog mozga, hipokampus, strijatum te mali mozak, i njihovu raspodjelu u mozgu odraslog čovjeka; kao i u mozgu čovjeka tijekom fetalnog razvoja. Također, s namjerom da se dobije evolucijska perspektiva N-glikanskih struktura unutar različitih regija mozga, napravljena je usporedba odgovarajućih regija mozga između glikoma mozga čovjeka, čimpanzi, makaki majmuna i štakora. Određivanje glikanskih profila uzoraka mozga je provedeno korištenjem dvaju analitičkih pristupa: tekućinske kromatografije ultravisoke djelotvornosti i spektrometrije masa. Uvidom u N-glikom analiziranih uzoraka, uočena je značajna razlika između različitih regija, vrsta i razvoja mozga. Razlika između N-glikoma je bila veća što su vrste bile evolucijski udaljenije. N-glikanski profil malog mozga se najviše razlikovao od ostalih analiziranih regija. Razvijena HILIC-UPLC metoda za analizu N-glikana tkiva mozga se pokazala reproducibilnom i robusnom.
Protein N-glycosylation is crucial for the development and function of the nervous system. In this dissertation, a spatio-temporal profile of the brain glycome was constructed by investigating N-glycan structures of four functionally distinct brain regions, the dorsal fronatal cortex, the hippocampus, the striatum and the cerebellum, and their distribution within the adult human brain as well as the fetal. Moreover, in order to obtain an evolutionary perspective of the corresponding brain regions, a cross-species comparison was made between the human, the chimpanzee, the macaque and the rat. Two analytical approaches were used for glycosylation profiling of brain samples: ultra-performance liquid chromatography and mass spectrometry. Significant difference was noticed between the regions, the species and the developmental stages in the analyzed N-glycomes. The difference between species was higher as they were evolutionary more distinct. The cerebellar N-glycom was the most distinctive of all the analyzed brain regions. The developed HILIC-UPLC method for the N-glycans analysis of the brain tissue was reproducible and robust.
PDF
