Temeljni su problemi izgradnje zbirki visokoškolskih knjižnica njihova nepovezanost u sveučilišnom knjižničnom sustavu, zbirke nisu vrednovane i ne zna se informacijska razina kojom podržavaju ...programe na fakultetu/sveučilištu. Iz toga proizlazi potreba kvalitativnog vrednovanja zbirki koje ukazuje na tekuće nedostatke, prednosti i snage, kao i pogrešku u oblikovanju zbirki.
U radu se iznosi Hrvatski Conspectus model, postavljen u disertaciji Z. Majstorović, čija je podloga bio RLG Conspectus model (iz IFLA-inih Smjernica).
Doprinos je Hrvatskoga Conspectus modela u kvalitativnom vrednovanju zbirki: standardizacija u iskazivanju postojećih prednosti i budućih namjera u izgradnji zbirki i boljem razvoju zbirki. Model omogućuje knjižničarima usavršavanje zbirki kroz vrednovanje, pomaže u razvijanju veza s nastavnim i istraživačkim osobljem na fakultetima, a rezultati vrednovanja zbirke mogu se i u akademskim ustanovama koristiti za dobivanje akreditacije nekoga vanjskog tijela.
Anketno istraživanje Zadovoljstvo korisnika Gradske knjižnice Zadar dio je opsežnog istraživanja studenata Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru pod nazivom Gradska knjižnica Zadar kao kulturni ...akter u gradu Zadru. Istraživanje se provodilo od ožujka do srpnja 2009. Anketa je – kao svojevrstan nastavak istraživanja Knjižnične usluge, korisnici i korištenje u novoj Gradskoj knjižnici Zadar iz 2001. godine – ispitivala specifične razloge dolaska korisnika u Knjižnicu, njihovo zadovoljstvo knjižničnim zbirkama, uslugama i kulturnom ponudom te ljudskim i materijalnim resursima Knjižnice, kao i uočavala prijedloge ispitanika za poboljšanje rada Knjižnice. U radu se komparativnom metodom uspoređuju rezultati anketa iz 2001. i 2009. radi uočavanja elemenata ponude Knjižnice koji su se poboljšali odnosno pogoršali u odnosu na 2001. godinu, iz čega bi se utvrdili elementi u kojima bi Knjižnica trebala poboljšati svoj rad. Uspoređivanjem se utvrdilo da su ispitanici većinu elemenata ocijenili s neznatnom razlikom u odnosu na 2001. godinu. Zbrojem srednjih ocjena svih elemenata ankete, ispitanici su Gradsku knjižnicu Zadar ocijenili visokom ocjenom 4,00, pri čemu su osobito visoko vrednovali prostor i knjižnično osoblje. Prijedlozi ispitanika o mogućim poboljšanjima najviše se odnose na materijalne preduvjete rada. Istraživanje je pokazalo da postoji paralelizam pri planiranju knjižničnih usluga koje provodi Knjižnica te želja i potreba korisnika Gradske knjižnice Zadar, ali i činjenicu da se bez poboljšanja materijalnih resursa ne može očekivati rast zadovoljstva korisnika. U tom smislu istraživanje daje vrijedan prilog mikroevaluacijskim vrednovanjima radi poboljšanja kvalitete zbirki, službi i usluga na mjesnoj razini, te pruža mogućnost srodnih istraživanja u ostalim hrvatskim narodnim knjižnicama.
