Zdravstveni rizik u treningu i vrhunskom sportu najčešće se odnosi na akutne ozljede. Akutne ozljede su ozljede nastale uslijed jednokratnih i jasno defi niranih rizičnih situacija, a rastu ...proporcionalno s ukupnim vremenom provedenim na treningu. Raspon težine akutnih ozljeda kreće se od blagih, kao što su iščašenja i istegnuća pa do onih ozbiljnih za koje je potrebna i hospitalizacija. Rizik od akutnih ozljeda varira ovisno o sportu - od gotovo sigurnih sportova izdržljivosti pa do ekstremno rizičnih disciplina poput motociklizma. Broj ozljeda u sportskim igrama leži negdje između te dvije krajnosti. Prije započinjanja mjera ili programa prevencije sportskih ozljeda treba precizno utvrditi problem: pojavu ozljeda i njihov broj, vremenski trend, težinu ozljeda i njihove posljedice. Drugi je korak utvrđivanje etiologije, faktora rizika i mehanizama ozljeđivanja. Treći je korak prevencije sportskih ozljeda uvođenje preventivnih mjera ili trenažnog programa. Tri su se strategije prevencije ozljeda pokazale uspješnima: 1) korištenje opreme koja smanjuje rizik od
ozljeđivanja, 2) primjena (i promjena) pravila igre i 3) programi vježbanja usmjereni na smanjenje učestalosti ozljeda i rizika od ozljeđivanja. Tu spadaju i programi opće kondicijske (fi zičke) pripreme kojima je ujedno i cilj prevencija sportskih ozljeda. To su sadržaji usmjereni na razvoj jakosti, snage, ravnoteže, fl eksibilnosti,
brzine i agilnosti, kao i konstantna edukacija trenera i sportaša o mehanizmima ozljeđivanja uz inzistiranje na pravilnoj, poželjnoj tehnici izvođenja vježbi. S obzirom na to da se programima kondicijske pripreme uvelike može utjecati na smanjenje učestalosti ozljeda i faktora rizika (osobito akutnih), cilj je ovog rada predstaviti dosadašnje spoznaje o implementaciji i učincima programa kondicijskog treninga usmjerenih upravo na smanjenje učestalosti akutnih ozljeda i utjecaj na faktore rizika od ozljeđivanja. Pregledom do sada objavljene literature na engleskom jeziku odabrano je 60 radova i to 38 vezanih uz učinke programa vježbanja na smanjenje učestalosti ozljeđivanja i 22 uz faktore rizika od ozljeđivanja. Uspješnost programa kondicijske (fizičke) pripreme u prevenciji ozljeda odnosno zaštiti zdravlja sportaša jasno je vidljivo iz
određenih istraživanja u čak 87 % manjoj učestalosti ozljeda kod onih koji su provodili preventivni trenažni program, u odnosu na one koji nisu. Na temelju pregleda i analize rezultata istraživanja s ciljem prevencije ozljeda kod sportaša se može preporučiti višestrano kondicijski usmjeren preventivni trening koji se sastoji se od pliometrijskih podražaja, vježbi primarne jakosti, vježbi ravnoteže, vježbi s opterećenjem, vježbe za razvoj brzine i agilnosti, te učenje tehnika promjene smjera i doskoka. Osim poboljšanja u motoričkim
sposobnostima (jakost, skočnost, brzina, dinamička ravnoteža, nestanak mišićnog disbalansa), uz primjenu takvih programa unapređuje se i više biomehaničkih faktora povezanih sa smanjenjem rizika od ozljeđivanja, a smanjuje se i učestalost ozljeda.
U radu se opisuje kondicijski trening, kao složen i svestrano angažiran proces primjene multidimenzionalnih programa različitih oblika tjelesnog vježbanja. Poseban naglasak stavljen je na povezanost ...dvaju temeljnih dijelova kondicijskog treninga: bazičnu i specifičnu kondicijsku pripremu. Specifična kondicijska priprema odnosi se na određeni sport, u ovom slučaju košarku, dok bazična kondicijska priprema označava temeljnu pripremu općenitog karaktera. Odnos ovih dvaju priprema u postocima iznosi 40:60 u korist specifične kondicijske pripreme.
Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi da li mladi nogometaši različito fiziološki odgovaraju na igranje malog nogometa 3 na 3 i 4 na 4 kada se mijenja veličina igrališta. Šesnaest mladih nogometaša ...(14,2±0,6 godina, tjelesne visine 162,8±5,7 cm i tjelesne težine 55,1±7,4 kg) igralo je mali nogomet 3 na 3 na tri različite veličine igrališta (malo igralište: SSGS, 20x15m; srednje igralište: SSGM, 25x18m; veliko igralište: SSGL, 30x20m) te 4 na 4 na (SSGS, 20x20m; SSGM, 30x20m; SSGL, 32x25m). Svaki igrač je bio testiran pomoću YoYo intermittent recovery testa (YYIRT) 1. razine. Nakon provedenih testiranja, slučajnim redoslijedom, u intervalima od 2 dana, igrao se mali nogomet 3 na 3 i 4 na 4. Tijekom igranja malog nogometa bilježena je frekvencija srca (FS). Nadalje, nakon posljednjeg perioda svake igre zabilježena je i subjektivna procjena opterećenja (SPO). Rezultati istraživanja pokazali su da mladi nogometaši manifestiraju značajno višu frekvenciju srca (F=14,722; p<,05; η2=0,495), %FS (F=14,694; p<,05; η2=0,495) i SPO10 (F=14.045; p<,05; η2=0,484) tijekom igranja 3 na 3 na velikom igralištu u odnosu na igranje 3 na 3 na srednjem i malom igralištu. Štoviše, igranje 4 na 4 na velikom igralištu izazvalo je značajno višu frekvenciju srca (F=6,658; p<,05; η2=0.307), %FSmax (F=6,495; p<,05; η2=0,302) i SPO10 (F=18,719; p<,05; η2=0,555) u usporedbi s igranjem 4 na 4 na malom igralištu. Stoga se može zaključiti da mladi nogometaši manifestiraju različite fiziološke odgovore na igranje malog nogometa na igralištima različite veličine. Rezultati ovog istraživanja sugeriraju da bi treneri koji rade s mladim nogometašima trebali obratiti pažnju na odabir broja igrača i veličinu igrališta u odnosu na broj igrača kako bi poboljšali željenu razinu kondicijske pripremljenosti tijekom nogometnog treninga.
Ministarstvo unutarnjih poslova zahtijeva da se kroz nastavni proces nastavnog odgoja polaznici Programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac (u dalj¬njem tekstu: polaznici ...tečaja za policajca) kao budući policijski službenici, osposobe za uporabu tjelesne snage, kao sredstva za svladavanje otpora osobe koja remeti javni red i mir ili koju treba uhititi, privesti ili zadržati, kao i radi odbijanja napada na sebe i druge osobe ili objekte koje osiguravaju. Uporaba tjelesne snage javlja se kao nužno i prikladno sredstvo prisile. Bez sredstava prisile ne bi se mogli oživotvoriti mnogi policijski poslovi. Uvjeti za uspješnu primjenu prisile jesu: ispunjene zakonske pretpostavke, spremnost, odlučnost, opremljenost, te pravilan nastup policijskog službenika.
