Hrvatska je izrazito kršćanska zemlja (više od 91 % građana se izjasnilo kao kršćani), ali to, nažalost, ne znači da je istodobno zemlja visoke etičnosti. U stvarnosti se Hrvatska bori na mnogo ...etičkih bojišta. Ovaj rad započinje s pretpostavkom da ispravno shvaćena i jasno komunicirana integracija biblijske vjere i rada može doprinijeti rješenju problema u Hrvatskoj. Istraživanja su potvrdila da malo ljudi čita i razumije Bibliju. Kada Sveto pismo nema toliku važnost, za većinu ljudi koji se izjašnjavaju kao kršćani, teško je govoriti o biblijskom pogledu na rad i razumjeti biblijsku teologiju rada. Predlaže se novi model za razumijevanje integriranoga pogleda na rad kojim se može bolje razumjeti cjelinu biblijske priče. Sveto pismo opisuje Božju dramu u (barem) četiri čina: 1. Postanak, 2. Pad (grijeh, pobuna), 3. Pomirenje (otkupljenje, spasenje), 4. Ponovno stvaranje (obnova, »Novo nebo i nova zemlja«). Pomoću ovoga »četveročinskog okvira« možemo bolje razumjeti cjelokupnu biblijsku priču. Bez takvoga potpunijeg, šireg okvira gubi se kontekst i shvaćanje rada.
Cilj ovog rada je istražiti utjecaj korupcije na inflaciju u Europskoj Uniji u posebnim uvjetima tranzicije u kojoj gospodarstava prelaze iz socijalizma u moderno poduzetničko društvo. Za mjerenje ...korupcije u zemljama uključenim u studiju koristili smo indeks percepcije korupcije, a inflaciju smo mjerili indeksom potrošačkih cijena. Istraživanje nije moglo biti napravljeno u okviru administrativne kontrole cijena jer to ne bi dalo prave rezultate. Stoga uspjeh pretpostavki na kojima se temelji ovo istraživanje je na određenoj razini liberalizacija domaćeg gospodarstva gdje se kao odgovarajuća mjera koristi kumulativni indeks liberalizacije. Istraživanje naizgled nepovezanih društvenih fenomena dodatno objašnjava uzroke povećanja cijena u promatranim zemljama u tranziciji, a također i omogućuje pronalazak potpunih i najprikladnijih sredstava za borbu protiv inflacije. Rad pokazuje pozitivan utjecaj korupcije na inflaciju dok je snaga njenog utjecaja slaba. Osim toga, utjecaj korupcije na inflaciju je uglavnom indirektan i javlja se s vremenskim odmakom jer je potrebno vrijeme kako bi “trošak korupcije” stigao do krajnjih nositelja tih troškova. Pokazatelji za promatrano vrijeme tranzicije u Hrvatskoj pobliže se uklapaju u promatrane podatke drugih tranzicijskih zemalja.
Rad se bavi sukobom interesa u privatnom sektoru, njegovim pojavnim oblicima, načinima upravljanja, te eventualno sankcioniranjem, koje bi trebalo biti ultima ratio. Uz prikaz i objašnjenje klasičnih ...oblika sukoba interesa (pravi, potencijalni i prividni) u radu se prikazuju i neki drugi manje poznati oblici. Ujedno se promišlja i o postojanju još jednog, novog oblika- latentnom ili prikrivenom sukobu interesa. Prikazuje se i nekoliko slučajeva sukoba interesa u velikim kompanijama koji su imali velik odjek u javnosti i struci, primjerice Enron, JPMorgan, Deutsche Bank, Standard & Poors, Moody's i dr. Štetne posljedice nisu se samo ogledale u milijunskim naknadama šteta koje su te kompanije trebale platiti nego i u gubitku ugleda tih kompanija koje su se našle u 'aferama' sukoba interesa, što posljedično ima još veće negativne reperkusije po pojedinu kompaniju, jer gubi na svojem integritetu i vjerodostojnosti. Takva i slična zbivanja dala su poticaj Međunarodnoj gospodarskoj komori (International Chamber of Commerce; dalje: ICC), da donese Smjernice ICC-a o sukobu interesa u privatnom sektoru (ICC-Guidance on Conflicts of Interests). Iako se radi o tzv. soft law-u dokumentu, to je prvi dokument međunarodne razine koji cjelokupno obrađuje sukob interesa u svim njegovim aspektima. Razlozi zbog kojih ga je važno sprječavati ne obuhvaćaju samo očuvanje ugleda društva, nego i sprječavanja drugih kažnjivih ponašanja, ponajprije kaznenih djela.
Unatoč složenosti pojma meritokracije, u meritokratskim bi
društvima društveni položaj i društvene nagrade trebali biti
usko povezani sa stupnjem obrazovanja pojedinaca. U
hrvatskom je društvu ...nemeritokratsko, koruptivno ponašanje
vrlo izraženo, a objašnjenja njegovih uzroka kreću se od
upozoravanja na nepovoljno sociokulturno nasljeđe
(tradicionalna seljačka kultura, socijalizam) do racionalne
adaptacije na društvenu stvarnost. U ovome se radu, na
osnovi istraživanja prihvaćenosti vrijednosti obrazovanja kao
mehanizma društvene selekcije i nagrađivanja te prihvaćanja
koruptivnih načina dolaženja do društvenog uspjeha,
pokušava utvrditi u kojoj se mjeri još uvijek može govoriti o
negativnom utjecaju sociokulturnoga nasljeđa. Istraživanje
rađeno na prigodnom uzorku studenata Sveučilišta J. J.
Strossmayera u Osijeku na početku 2011. godine pokazalo je
da ispitanici smatraju kako se procesi zauzimanja društvenih
položaja odvijaju nemeritokratski. Međutim, kod samih
ispitanika istodobno prevladava meritokratski svjetonazor, dok
se manji dio njih adaptirao na društvenu stvarnost prihvaćajući
u isti mah vrijednost obrazovanja, ali iskazujući i prihvaćanje
koruptivnoga ponašanja. Imajući na umu da se kod većine
onih koji su spremni na koruptivno ponašanje pojavljuje
vrijednosna disonanca, autori zaključuju da u pozadini ove
spremnosti vjerojatno stoji racionalna adaptacija na stvarnost.
Rad istražuje stavove hrvatskih građana, percepciju korupcije i povjerenje u institucije prije i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Empirijsko je istraživanje provedeno usporedbom odgovora ...ankete iz 2022. s istim pitanjima iz anketa 1999., 2008., 2010. i/ili 2017. godine. U Hrvatskoj je percepcija korupcije u javnosti u porastu nakon ulaska u Europsku uniju. Korupcija postaje najvažniji problem, koruptivna su ponašanja javnih djelatnika česta i u porastu kao i učestalost koruptivne prakse u javnim institucijama. Korupcija najviše obuhvaća lokalnu i središnju vlast, političke stranke i sudstvo. Visoke percepcije raširenosti korupcije prati negativno mišljenje o prijavljivanju korupcije i stav da je korupcija katkad jedino sredstvo postizanja cilja. Opravdanost korupcije povezana je s nepovjerenjem u institucije, posebno u najviše institucije izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti: Vladu Republike Hrvatske, Hrvatski sabor i sudstvo. Rezultati pružaju uvid u smjer i intenzitet promjena tijekom 20 godina, doprinose literaturi o povezanosti korupcije u zemljama članicama i institucionalnog okvira EU-a i osnova su za preporuke mjera politike.
The paper explores Croatian citizens’ attitudes, perceptions of corruption, and trust in institutions before and after Croatia’s accession to the EU. The empirical research was conducted by comparing the survey conducted in 2022 with the same questions from the 1999, 2008, 2010, and/or 2017 surveys. The recent survey was replicated after sufficiently long periods to observe changes in public attitudes, perceptions, and behavior in Croatia today and compare them to those before EU membership. The main research question is whether corruption has decreased or increased since Croatia joined the EU. The results point to the EU’s weak influence in reducing corruption and strengthening trust in institutions for the newest EU member state that was supposed to meet the rigorous conditions of admission in this segment. Indeed, in Croatia, the perception of corruption increased after joining the EU. The outcomes worsened in all observed dimensions: corruption became the most important problem in Croatia, corruptive behavior of public employees is considered frequent, and the perceived corrupt practices in public institutions as increasing. The most corrupt institutions are the local and central government, political parties, and the judiciary. High perceptions of corruption prevalence follow the public’s opinion that reporting corruption is futile and risky. The opinion that corruption is sometimes the only means of achieving the goal is gaining importance, primarily because citizens lack trust in (corrupt) institutions. Citizens have little or no trust in the highest institutions of executive, legislative, and judicial power: the Government, the Parliament, and the judiciary. This empirical survey of citizens’ attitudes and perceptions of corruption before and after Croatia’s accession to the EU provides insight into the direction and intensity of changes, thus contributing to the scarce literature on the relationship between corruption in member states and the institutional framework of the EU. Related policy measures are offered.
Članak donosi rezultate empirijskog sociološkog istraživanja o izgradnji terminala za ukapljeni plin LNG u Omišlju na otoku Krku. Istraživanje je provedeno na uzorku od 260 ispitanika, 2006. godine, ...stanovnika otoka Krka i okolnih naselja. U ovom ćemo radu prezentirati rezultate istraživanja koji se odnose na percepciju ispitanika o stupnju rizičnosti (i korisnosti) LNG terminala u usporedbi sa projektom Družba Adria. Također, ovim istraživanjem željelo se utvrditi percepcija moguće korupcije u projektu LNG-a kod aktera na državnoj i lokalnoj razini, te kod stručnjaka i medija. Istraživanjem smo nastojali utvrditi stupanj povjerenja ispitanika u pojedine aktere kod nadzora gradnje LNG terminala. Rezultati su pokazali da ispitanici smatraju projekt Družba Adria rizičnijim obzirom na ekološke posljedice od projekta LNG terminala. Obzirom na korist izgradnje ta dva objekta ispitanici smatraju izgradnju LNG terminala korisnijom. Obzirom na procjenu percepcije korumpiranosti u izgradnji LNG terminala pokazalo se da 44,6% ispitanika smatra korupciju mogućom kao i u drugim takvim projektima, dok 48,8% smatra da je mogući stupanj korupcije velik i veoma velik. Zaključno, po mišljenu dvije trećine ispitanika najveća je korupcija kod državnih dužnosnika na vlasti, a manje od jedne trećine smatra lokalne dužnosnike u lokalnoj vlasti korumpirane. U nadzoru izgradnje LNG terminala, prema mišljenju ispitanika, trebali bi sudjelovati ekološke udruge, domaći stručnjaci i lokalna vlast.
Cilj je ovoga rada pokazati moguće učinke političke korupcije na javne investicije, s posebnim osvrtom na Hrvatsku. Na početku rada promatra se korelaciju izmeðu javnih investicija i korupcije u ...zemljama Europske unije. Potom se prelazi na slučaj Hrvatske, pri čemu se razmatra kvaliteta infrastrukture, veličina kapitalnih javnih rashoda, nepravilnosti u javnoj nabavi, uloga države u sektoru graðevinarstva i učinci političke korupcije na javne kapitalne projekte. Rad pokazuje da zemlje s visokim javnim investicijama imaju i veću (političku) korupciju. Unatoč visokom udjelu javnih kapitalnih rashoda u BDP-u, Hrvatska ima infrastrukturu koja je u lošem stanju. Sudeći po veličini i strukturi javnih investicija te slabim mehanizmima kontrole, u Hrvatskoj na području javnih kapitalnih projekata postoji dosta prilika za političku korupciju, za koje postoje jake indicije da se i iskorištavaju. Umjesto u nove, vrlo vidljive, projekte, nositelji vlasti trebali bi usmjeriti više pozornosti i novca u održavanje i poboljšanje postojeće infrastrukture, jer u Hrvatskoj milijarde kuna metaforički i doslovno otječu. Fokusiranje na suzbijanje političke korupcije imalo bi znatne učinke na racionalizaciju proračunskih rashoda i na ekonomski rast.
Corruption is a universal social phenomenon in terms of durability and distribution across societies, while the explanations offered in the different disciplines of social sciences are mostly ...particular and dedicated to specific types of corruption. The perspective of pure sociology founded by Donald Black is a rare contemporary attempt at specific conceptual framing and comprehensive explanation of distinct social phenomena and of social life in general, which reinterprets social behaviour according to observed regularities of the internal structure and geometry of a social phenomenon. This approach can be applied to universal, i.e. durable and widespread phenomena such as corruption. The authors apply the logic of pure sociology and formulate propositions for the explanation of corruption using Donald Black’s paradigm. From this perspective, corruption is a joint function of relational closeness, a high level of organisation and low social control of involved corrupt social units. Corruption varies directly with organisation and inversely with social control and relational distance. The authors conclude with an evaluation of the explanatory power and credibility of the propositions emerging from the paradigmatic directions of “pure sociologists”.
Kandidatura redatelja Daria Juričana na predsjedničkim izborima u Republici Hrvatskoj 2019. godine privukla je veliku pozornost, medija i birača, jer je izašla iz okvira uobičajenoga političkoga ...diskursa i poprimila elemente svojevrsnoga satiričnoga performansa. Njegov politički performans pokazuje kako humor u mnogim svojim oblicima može biti uspješno sredstvo konfrontiranja političkoj vlasti i oblik društvenoga korektiva. Juričan se predstavlja kao kandidat koji će se, ukoliko bude izabran za predsjednika, boriti da korupcija bude dostupna svima a ne samo političarima. U ovom će tekstu s aspekta teorije humora biti analizirani Juričanovi humoristični odgovori na pitanja postavljena predsjedničkim kandidatima u izbornoj TV-emisiji.
PDF
