Formiranjem poreznog sustava, odnosno determiniranjem njegovih brojnih čimbenika, poput razumljivosti poreznih propisa, visine plaća poreznih službenika, sankcioniranja korupcije, transparentnosti ...administracije i slično, država utječe na stupanj korupcije u pojedinoj zemlji. Istraživanja o spomenutom odnosu, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama, relativno su oskudna. Stoga je cilj ovog rada ispitati utjecaj poreznog sustava – na temelju pokazatelja njegove složenosti i omjera direktnih i indirektnih poreza – na korupciju, i to na uzorku zemalja članica Europske unije tijekom posljednjeg desetljeća. Rezultati dobiveni linearnom regresijskom analizom ukazuju da se zemlje sa složenijim poreznim sustavima suočavaju s višom razinom korupcije, kao i one zemlje koje se više oslanjaju na indirektne poreze. Dakle, rezultati istraživanja ukazuju kako bi se, s ciljem smanjenja razine korupcije u zemlji, trebalo pojednostavniti porezni sustav te težiti reformi poreznog sustava kojom bi se naglasak stavio na prihode direktnih poreznih oblika, ali ne zanemarujući gospodarske i redistributivne efekte takvih promjena.
Ovaj rad predstavlja početni korak u ispitivanju korelacije između korupcije i zarobljavanja države s jedne strane i iseljavanja s druge kao posljedice. Studi-
ja se temelji na našem kvalitativnom i ...kvantitativnom istraživanju provedenom u Njemačkoj na uzorku od 1734 nedavno iseljenih Hrvata od 2016. do 2020. te na našem novom istraživanju o korupciji i klijentelizmu kao poticajnom faktoru iseljavanja iz Hrvatske. Primarna hipoteza je da su migracijski i korupcijski
trendovi povezani te da s rastom iseljavanja mladih radnika iz Hrvatske, stopa korupcije u zemlji još više raste. Drugi dio istraživanja proveden je na uzorku
malih, srednjih i velikih poduzeća diljem Hrvatske. Zahtjevi za sudjelovanje upućeni su na 2500 tvrtki u svim hrvatskim županijama, a odazvalo se 178
tvrtki. Pitanja su bila namijenjena procjeni takozvanog “zarobljavanja države” u Hrvatskoj prema konceptu koji su razvili Hellman et al. (2000). Mjerili smo
zarobljenost pravosuđa, izvršne i zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj te percepciju mita, korupcije i klijentelizma u tvrtkama. Rezultati: Nepotizam 71
%, mito 66 %, namještanje javnih natječaja 93 % značajno remeti poslovanje. Kao najgore javne službe tvrtke ocjenjuju Vladu, Sabor i pravosuđe. Čak 59
% tvrtki smatra da je hrvatsko pravosuđe korumpirano. Među mjerama koje tvrtke bezuvjetno podržavaju su revizija pretvorbe i privatizacije (82 %) te is-
pitivanje podrijetla imovine (76 %). Rezultati studije nedvojbeno pokazuju da je Hrvatska danas (2022.) još korumpiranija nego što je bila kao nečlanica EU.
Otvaranje granica svakako je pospješilo iseljavanje iz Hrvatske, ali ovaj rad pokazuje da iseljavanje ne bi bilo tako intenzivno da država i društvo nisu bili
“zarobljeni”.
U posljednjih 15-tak godina hrvatska politièka elita nije dovoljno uèinila na
planu “debalkanizacije” lokalne uprave u RH koju obilježava korupcija, nepotizam, bahatost, glomaznost i neodgovornost. ...Nužno je stoga uspostaviti weberijanski model racionalne uprave koju, između ostaloga, obilježava načelo sine ira et studio.
Ovaj rad nastoji procijeniti aktivnosti poreznih stručnjaka, forenzičkih računovođa i Povjerenstva za ekonomski i financijski kriminal u suzbijanju korupcije u državi Osun, Nigerija. Prihvaćena je ...forma anketnog istraživanja. Populaciju ovog istraživanja čini dvjesto (200) članova osoblja (rukovodstvo, viši i mlađi), Ureda glavnog računovođe, Ministarstva financija države Osun, Državne porezne uprave Osuna i drugih relevantnih agencija u državi Osun. U analizi će biti korištene stratificirane i jednostavne metode nasumičnog uzorkovanja, dok je Taro Yamane korišten za određivanje veličine uzorka od 133, a od navednih 125 ispitanika je ispunilo i vratilo upitnik. Primarni podaci prikupljeni su primjenom upitnika ispitanicima. U radu su prikazane deskriptivne i korelacijske analize. Rezultati istraživanju su otkrili kako postoji pozitivna veza između aktivnosti forenzičkih računovođa i aktivnosti poreznih stručnjaka u suzbijanju korupcije u državi Osun. Također se nalazi kako će pravilno financijsko upravljanje pomoći u smanjenju stope financijskog kriminala u državi Osun, Nigerija. Istraživanjem se došlo do zaključka kako sposobnosti računovođa i rad poreznih stručnjaka značajno doprinose identificiranju i minimiziranju prijevara u državi Osun, Nigerija. Konačno, na temelju istraživanja u radu se predlažu tečajevi forenzičkog računovodstva na nigerijskim sveučilištima kako bi se, između ostalog, poboljšale kvalifikacije diplomiranih računovođa iz tih institucija.
U članku se razmatraju mjesto i uloga predsjednika republike u
talijanskome političkom sustavu, polazeći od specifičnosti povijesne
evolucije položaja državnoga poglavara od monarhističkog do ...republikanskog konteksta. Institucija talijanskoga predsjednika republike specifična je i posebna u kontekstu zapadnoeuropskih političkih sustava, počevši od recepcije monarhističkih ingerencija u aktualnoj ustavnoj ulozi predsjednika republike do anomalnoga položaja državnog poglavara po kojemu on pripada modelu parlamentarnih političkih sustava, ali istodobno posjeduje i ovlasti koje su karakteristične za polupredsjedničke sustave. Autor razmatra povijesno-političke i konstitucionalne pretpostavke osebujnog položaja predsjednika republike u kontekstu opetovanih kriza političkog sustava s nestabilnim vladama i volatilnim koalicijama, što daje predsjedniku republike posebnu, središnju ulogu kao političkog arbitra super partes, čuvara ustava i političkog jamca stabilnosti zemlje u uvjetima permanentne legitimacijske krize talijanskih političkih stranaka tijekom tranzicije od Prve do Druge republike. Na kraju se uvode nove varijable u analizu političke uloge predsjednika republike koja se bitno razlikuje od konstitucionalne uloge zahvaljujući novoj evoluciji političke komunikacije i novim oblicima političkog konflikta, što od predsjednika republike zahtijeva prilagodbu na nova pravila demokratske igre.
Sukob interesa može se pojmovno tumačiti s nekoliko aspekata, međutim sve definicijske opcije nose isti temelj koji se ogleda u nametanju osobnog interesa dužnosnika nad javnim. Sukob interesa ...uzročno-posljedično dovodi do korupcije. U radu se stoga ukratko ističu rezultati istraživanja iskazanih u izvješćima Europske komisije i Transparency Internationala kako bi se dobio prikaz percepcije o postojanju navedene pojave među dužnosnicima. Nadalje, upravo radi suzbijanja i prevencije nastanka sukoba interesa i korupcije, u Republici Hrvatskoj osnovano je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (dalje u tekstu: Povjerenstvo). U radu se prikazuju pravni položaj, sastav, izbor i nadležnosti te se time omogućava uvid u svrhu postojanja toga javnopravnog i preventivnog antikorupcijskog tijela. Isto tako, u radu se analiziraju odabrane vrste akata koje Povjerenstvo donosi s praktičnim primjerima. Naposljetku, grafički se prikazuju rezultati anketnog istraživanja članova Povjerenstva te zaposlenika Ureda Povjerenstva koje je provedeno za potrebe ovoga rada radi usporedbe njihove percepcije nužnih zakonskih promjena s onima koje su učinjene donošenjem novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa u prosincu 2021. Teorijskim postavkama, normativnom analizom odabranih zakonskih tekstova te anketnim istraživanjem svrha je ovog rada upozoriti na problematiku sukoba interesa i korupcije među dužnosnicima te na ulogu Povjerenstva u njihovoj prevenciji i suzbijanju kao i na utjecaj novih zakonskih odredbi na prevenciju sukoba interesa u praksi.
Polazeći od konstatacije o krizi teorija razvoja i razvojnih studija, tekst se bavi pitanjem novih teorijskih orijentacija na tom području. Objašnjava uzroke krize i izriče ocjene o nedostatnostima ...developmentističke paradigme. Objašnjava razloge koji su doveli do nastajanja postdevelopmentističkih teorija. Analizira tri varijante postdevelopmentizma: radikalni, etički i kulturno–antropološki postdevelopmentizam. Radikalni postdevelopmentizam potpuno odbacuje developmentističko teorijsko nasljeđe, etički postdevelopmentizam teži cjelovitoj etičkoj viziji razvoja i stoga se deklarira kao kritički holizam, a kulturno–antropološki postdevelopmentizam traga za krajnjim izvorištima i pokretačima razvoja te ih nalazi u dubinskim kulturno–antropološkim strukturama (mentalitetima) različitih društava. Iako upozoravaju na kompleksnost razvojnog pitanja u doba kasne modernosti, postdevelopmentistički pristupi ipak nisu dosegnuli koherentnost i paradigmatičnost developmentizma.
