Rad istražuje latinskoameričku postmilitarističku te europsku postkomunističku tranziciju u kompleksu koji obuhvaća civilno-vojne odnose. U radu se latinskoamerički militarizam i postmilitaristička ...konsolidacija analiziraju izvan prevladavajućeg diskursa razumijevanja civilno-vojnih odnosa isključivo u kontekstu borbe civilnih političara i vojnika za političkom supremacijom, dok se postkomunistička tranzicija tematizira u jednom zanemarenom području - području civilno-vojnih odnosa. Ključna autorova teza odnosi se na čvrstu i presudnu korelaciju između civilne kontrole (upravljanja) i ekspertize u pripadajućem području. Civilnu kontrolu ne treba razumijevati u kontekstu sprečavanja neželjenog ponašanja vojske, već bi ona trebala uključivati sposobnost civila da definiraju ciljeve i organizaciju obrane, formuliraju obrambenu politiku i nadziru implementaciju te politike. Razmatranje civilno-vojnih odnosa mora se događati u okviru širih rasprava o demokratizaciji. Rad pokazuje kako, bez obzira na različite početne pozicije, različite međunarodne okolnosti, donekle i različito vrijeme u kojem se procesi odvijaju, civilno-vojni odnosi u obje skupine tranzicija pokazuju vrlo slična obilježja te ukazuju na podjednak stupanj demokratskog deficita u društvu. U oba slučaja prisutno je precjenjivanje vanjskih (međunarodnih) utjecaja na procese demokratizacije. Temeljni deficit tiče se korištenja određenih oblika penetracijskog modela nadzora nad oružanim snagama sa snažno izraženim personalističkim karakterom uz odsustvo civilne obrambene ekspertize.
Latinska Amerika je regija s najvećom nejednakosti – kako dohodovnom, tako i imovinskom. Domoroci su tradicionalno najsiromašniji dio stanovništva. Mnoge su prepreke s kojima se domoroci suočavaju u ...pokušaju prelaska u srednju klasu. Ponekad zbog nesavršenosti tržišta kapitala, tržište diskriminira siromašne. Nadalje, mnoge su zemlje Latinske Amerike agrarna društva s velikom nejednakosti u raspodjeli zemlje. Također, domorodačko stanovništvo neprekidno ima lošije obrazovne i zdravstvene pokazatelje. Moguća su rješenja problema domorodačkog stanovništva pomoć države u lakšem pristupu tržištu kredita, zemljišna reforma, univerzalni zdravstveni i obrazovni sustav te bolje usmjeravanje socijalnih programa.
The aim of this article is to present some challenging questions which
bioethics has to face in the region of Latin America. At it's
beginning in the USA in 1970s bioethics had to deal with new ...ethical
dilemmas created by the fantastic progress of science and technology
which generated new discoveries related with human life. Today, the new
concepts of death, the beginning of the era of transplantation (kidney,
heart and liver), and scandals concerning research on human beings
fostered the emergency of the principlism paradigm. When bioethics was
founded in Latin America it first followed the bioethical principles
which already existed in the USA. Only in the mid-90s has the Latin
America started to build its own identity when it began to address some
of the key ethical issues related to its own socio-political and
cultural reality. We identified five problems: 1) Broadening the
ethical reflection from the "micro" to the
"macro" level; 2) Accepting the cultural differences
between Anglo - Saxon and Latin cultures; 3) The challenge to develop a
horizon of meaning for bioethics; 4) Going beyond principles; 5)
Consider justice and equity in the health care area as one of
it's key ethical references; and finally 6) To establish a
respectful dialogue between bioethics and religious values.
Cilj ovoga članka je predstaviti neka izazovna pitanja s kojima se bioetika danas mora suočavati u nekim regijama Latinske Amerike. U svojim počecima u Sjedinjenim Američkim Državama (1970.) bioetika ...se u osnovi bavila novim etičkim dilemama stvorenim fantastičnim napretkom znanosti i tehnologije koje su dovele do novih otkrića vezanih uz ljudski život. Danas imamo novi koncept smrti, započela je era transplantacije (bubrezi, srce i jetra), i sve je više skandala vezanih uz istraživanja na ljudima, što je potaknulo pojavu paradigme principalizma. Bioetika je u Latinskoj Americi u svojim počecima preuzela bioetička načela Sjedinjenih Američkih Država. Svoj je vlastiti identitet započela graditi tek sredinom devedesetih, kada je počela uzimati u obzir i naslovljavati neka ključna etička pitanja vezana uz društveno-političku i kulturološku stvarnost Latinske Amerike. Mi smo prepoznali pet problema: 1) Širenje etičkog promišljanja na “mikro” na “makro” razini; 2) Uzimanje u obzir kulturološke razlike anglosaksonskih i latinskih kultura; 3) Izazov razvijanja područja od značaja za bioetiku; 4) Djelovanje izvan načela; 5) Razmatranje pravednosti i jednakosti na području zdravstvene skrbi kao jedne od njezinih ključnih etičkih referenca; i konačno 6) Utemeljenje uljudnog dijaloga između bioetike i religijskih vrijednosti.
Ljevica je danas na vlasti u deset država Latinske Amerike: Argentini, Boliviji, Brazilu, Ekvadoru, El Salvadoru, Gvatemali, Nikaragvi, Paragvaju, Urugvaju i Venezueli.
Autorica u radu analizira uspješnost realiziranja vanjskopolitičkih ciljeva RH u Latinskoj Americi u razdoblju 1999.-2008., te tablicom istine i korištenjem statističkih podataka određuje politički i ...gospodarski značaj pojedinih država regije. Zaključuje da RH uglavnom uspješno realizira svoje političke ciljeve suradnje s demokracijama Latinske Amerike, ali da ponekad zanemaruje gospodarske ciljeve i pokazatelje. Smatra da će navedena kategorizacija vanjskopolitičke važnosti biti na snazi i u budućnosti, te da će se Latinska Amerika nalaziti na marginama hrvatske vanjske politike.
Autorica prikazuje razvoj demokracije u Latinskoj Americi te razmatra političke trendove i faze razvoja Venezuele u drugoj polovini 20. stoljeća. Za razliku od drugih država regije u kojima su ...prevladavali nedemokratski režimi, Venezuela je od 1958. demokratska država. S obzirom na to da su ostale zemlje regije kasnije slijedile njezin politički razvoj, autorica Venezuelu smatra putokazom političkih trendova Latinske Amerike. Budući da se u posljednjem razdoblju za vladavine predsjednika Huga Chaveza predstavnička demokracija pokušava zamijeniti plebiscitarnom, autorica zaključuje da je slučaj Venezuele naznaka budućega političkog razvoja Latinske Amerike, i to u pravcu mogućeg povratka blažih oblika autoritarizma.
Analizom tri razdoblja američke vanjske politike prema Latinskoj Americi: I. razdoblje od početka 19. stoljeća do Prvog svjetskog rata; II. međuratno razdoblje i Drugi svjetski rat; III. razdoblje od ...1945. do 1989. autorica dolazi do zaključka da je temeljna odrednica američke politike bila nacionalna sigurnost, te da se ovisno o percepcijama stranih prijetnji, Latinskoj Americi posvećivala pozornost ili je zanemarivana.
Cilj ovoga rada je ispitati djelotvornost devalvacije na trgovačku bilancu u četiri zemlje: Argentini, Brazilu, Meksiku i Peruu. Primijenjen je Johansen-Juselius kointegracijski test i funkcija ...spontane reakcije da bi se procijenili dugoročni i kratkoročni učinci devalvacije na trgovačku bilancu. Dobiveni rezultati pokazuju da deprecijacija, dugoročno, poboljšava trgovačku bilancu u slučaju Argentine i Perua, te da je u istim zemljama, kratkoročno prisutna J – krivulja. Nadalje, postoji kointegracija četiriju varijabli (trgovačke bilance, domaćeg prihoda, stranih prihoda i stvarnog intervalutnog tečaja) u slučaju Argentine i Perua. Rezultati također pokazuju da u slučaju Brazila i Meksika nema kointegracijskog odnosa ovih varijabli. Stoga se u ovom radu zaključuje da je dokaz o J-krivulji prisutan samo u Argentini i Peruu.
