Koristeći se pristupom regionalne i lokalne povijesti u studiji se na primjeru Lovinačkog kraja u Lici analiziraju dramatične političko-društvene i kulturno-demografske preobrazbe izazvane osmanskom ...ekspanzijom u XVI. stoljeću. Ovaj kraj u svemu je dijelio sudbinu ostalih područja Like i Krbave koji su se našli na razmeđu suprotstavljenih imperija, stekavši tako karakter udaljene osmanske periferije i iskustvo „režima krajina“ koje će potrajati do duboko u XIX. stoljeće. Rad se primarno temelji na osmanskim izvorima, naročito poreznim katastarskim popisima za područje koje se od 1574. našlo u sastavu nahije Cvituša. Propituju se brojne dimenzije diskontinuiteta prouzročenih disolucijom krbavskog kneštva („zemlje Ivana Karlovića“) krajem XV. i početkom XVI. stoljeća te formiranjem vojno-upravnih struktura osmanskog „serhata“ u XVI. stoljeću. Analizira se kako su se navedeni dinamični procesi odrazili na lokalnom lovinačkom primjeru, posebice u kontekstu promjena naseljenosti, stanovništva i prostorne organizacije. Sagledavaju se osmanski planovi izgradnje fortifikacijskog sustava, kolonizacijske i fiskalne politike. Također se daje uvid u novonastali konfesionalni raspored i stanje vjerskih objekata.
On 6 December 2017, Nikola Šimunić, MSc (Geography), junior research assistant at the Ivo Pilar Institute of Social Sciences, Gospić Regional Centre, successfully defended his doctoral thesis in ...Zadar, entitled Lika-Senj County in the Modern Regionalization Context through the doctoral studies programme The Adriatic – a Link Between Continents, established by the Departments of History and Geography at the University of Zadar. The thesis was defended in the Rectorate of the University of Zadar before a commission comprising Assoc. Prof. Dr. Josip Faričić, chairperson, Dr. Damir Magaš, mentor and full professor with tenure, and Dr. Borna Fürst Bjeliš, full professor with tenure.
Utjecaj starenja stanovništva na promjene zemljišnog pokrova/načina korištenja zemljišta Srednje Like u radu je analiziran korištenjem interdisciplinarnog pristupa – analizom rezultata provedenog ...anketnog ispitivanja na uzorku ispitanika Srednje Like i demo(geo)grafskom analizom podataka koji se odnose na dobnu strukturu stanovništva Srednje Like. Međuodnosi zemljišnog pokrova/načina korištenja zemljišta i dobi ispitanika analizirani su na prostornoj razini Srednje Like u cjelini korištenjem metode t-test u sklopu računalnog programa IBM SPSS Statistics verzije 20. Rezultati su pokazali kako se položaj povrtnjaka, posjedovanje obradivog zemljišta u dragama i tendencija obrađivanja zemljišta u dragama razlikuju ovisno o dobi ispitanika.
U ovom radu provedena je analiza i definicija razvojnih tipova i podtipova krajolika Srednje Like na temelju procesa promjene u razdoblju 1980−2012. Korišteni su podatci baze CORINE Land Cover za ...1980. i 2012. godinu, pri čemu su utvrđeni tipovi krajolika Srednje Like za navedene godine. Tipovi krajolika Srednje Like određeni su prema zemljišnom pokrovu i načinu korištenja zemljišta. Na temelju međuodnosa utvrđenih tipova krajolika za dvije promatrane godine, uspostavljeno je šest razvojnih tipova i tri razvojna podtipa krajolika Srednje Like. Prostorna distribucija razvojnih tipova i podtipova krajolika Srednje Like provedena je metodom prostorne analize Elipse standardnih devijacija (Distribucija smjerova) (Standard Deviational Ellipse (Directional Distribution)). Dobiveni rezultati pokazali su da se u promatranom razdoblju najveći dio (89,46 %) područja Srednje Like odnosi na razvojni tip krajolika Stagnacija. Ostali ustanovljeni razvojni tipovi zastupljeni su u mnogo manjoj mjeri (ispod 5,5%), a odnose se na tipove Sukcesije vegetacije, Agrarizacije, Degradacije vegetacije i Izgradnje. Utvrđeno je prostorno stupnjevanje triju faza procesa sukcesije vegetacije, odnosno razvojnih podtipova od središnjeg prema rubnom području istraživanja. Također, u promatranom razdoblju proces i trend ekstenzifikacije korištenja zemljišta Srednje Like dvostruko je zastupljeniji od intenzifikacije.
Tijekom pedesetih godina 19. stoljeća Austrijsko Carstvo u nekoliko je navrata mobiliziralo svoje vojne snage zbog prijetnji od izbijanja ratnih sukoba s Kraljevinom Pruskom, Osmanskim Carstvom i ...Ruskim Carstvom. Iako u tim slučajevima neželjeni rat nije izbio, u posljednjoj godini toga desetljeća sukob s Kraljevinom Sardinijom-Pijemont i njezinim saveznikom, Francuskim Carstvom, bio je neizbježan. Već ranije, 1848. i 1849. godine, austrijske su snage uspješno suzbile sardinijske pokušaje osvajanja lombardijskoga teritorija, ali ovoga puta bile su suočene s raznim problemima. Jedan od njih ticao se slaboga borbenog morala pojedinih skupina vojnika kao posljedice jačanja nacionalnih osjećaja. Te slabosti nastojali su iskoristiti politički emigranti Lajos Kossuth i Eugen Kvaternik, koji su se nadali da će ratni uspjesi saveznika potaknuti revolucije na mađarskim i hrvatskim područjima, što bi potencijalno moglo dovesti do stvaranja neovisnih država. U realizaciji tih planova važna je uloga bila namijenjena i krajišnicima, koji su prema idejama spomenutih revolucionara trebali pružiti vojnu potporu u slučaju iskrcavanja francuske vojske u Dalmaciji, a osim toga i popunjavati redove Kossuthove mađarske legije. S druge strane, austrijski vojni zapovjednici računali su na odanost i požrtvovnost krajišnika, koji su se iskazali desetljeće prije u borbama protiv revolucionarnih snaga. U središtu pozornosti ovoga rada upravo je uloga krajišnika u Austrijsko-sardinijskom ratu ili Drugom ratu za talijansko ujedinjenje. Iako je bio relativno kratkotrajan sukob, njegove posljedice bile su dalekosežne za budući položaj Austrijskoga Carstva među vodećim europskim silama i opstanak te multinacionalne državne tvorevine. Iskustvo rata dovelo je u pitanje i pouzdanost i neophodnost krajišnika kao vojnika u službi habsburških vladara, što se odrazilo i na razvoj događaja u povijesti Vojne krajine, poput razvojačenja i ukidanja te višestoljetne institucije, kao i ustanka u Rakovici 1871. godine.
During the 1850s, the Austrian Empire mobilized its military forces multiple times due to the threat of armed conflicts with the Kingdom of Prussia, the Ottoman Empire, and the Russian Empire. While war was ultimately averted in these instances, in the last year of the decade, the Empire found itself engaged in an inevitable conflict with the Kingdom of Sardinia and its ally, the French Empire. Prior to this, in 1848 and 1849, Austrian forces had successfully suppressed Sardinian attempts to conquer the territory of Lombardy, but this time they encountered various challenges. One such challenge was the weakened combat morale of certain groups of soldiers, a consequence of heightened national sentiments. Political emigrants like Lajos Kossuth and Eugen Kvaternik sought to exploit these weaknesses, hoping that the Allies’ military successes would inspire revolutions in the Hungarian and Croatian lands, potentially leading to the creation of independent states. In the realization of those plans, an important role was assigned to the frontiersmen. They were expected to provide military support in the event of a French army landing in Dalmatia and to join Kossuth’s Hungarian Legion. However, Austrian military commanders relied on the loyalty and self-sacrifice of the frontiersmen, who had demonstrated their worth in battles against the revolutionary forces a decade earlier. This paper focuses on the role of the frontiersmen in the Austro-Sardinian War, also known as the Second War for Italian Unification. Although the conflict was relatively short-lived, its consequences were significant for the future position of the Austrian Empire among leading European powers and the survival of the multinational state. In addition, the experience of war raised questions about the reliability and necessity of frontiersmen as soldiers in the service of the Habsburg rulers. These questions had an impact on subsequent events in the history of the Military Frontier, including its demilitarization, the abolition of this centuries-old institution, and the Rakovica Uprising in 1871.
Glavni je cilj rada utvrđivanje suvremenih promjena sastava stanovništva Srednje Like prema dobi i prema sektoru djelatnosti. U tu svrhu provedene su prostorna i demogeografska analiza korištenjem ...popisnih podataka za godine 1971. i 2011. na prostornoj razini jedinice lokalne samouprave (kao i njihovih sjedišta) te za Srednju Liku u cjelini, a opažanja na terenu pridonijela su razumijevanju utjecaja utvrđenih procesa na prostor, odnosno krajolik Srednje Like. Također, kako bi se dobio bolji uvid, provedena je analiza kretanja ukupnog broja stanovnika Srednje Like u razdoblju od druge polovine 20. stoljeća. Promatrajući dob stanovništva, rezultati istraživanja su pokazali kako je u promatranom razdoblju na svim promatranim razinama došlo do značajnog starenja stanovništva čime dobno-spolna piramida poprima oblik urne. Pri tome je za obje promatrane godine najveća ostarjelost stanovništva zabilježena u Općini Lovinac, a najmanja u Gradu Gospiću. Nadalje, u promatranom je razdoblju zbog starenja stanovništva na području Srednje Like opća stopa aktivnosti sve niža. Također, došlo je do prestrukturiranja stanovništva prema djelatnostima tercijarnog i kvartarnog sektora uz napuštanje tradicionalnih primarnih djelatnosti. S obzirom na trenutačne okolnosti, u narednim popisima stanovništva očekuje se na analiziranom području daljnji nastavak izrazito nepovoljnih demografskih i ekonomskih procesa.
This paper aims to determine the landscape development trends of Central Lika and to analyze their interrelation with observed demographic inter-census changes. For this purpose, Landsat ...multispectral images and census data of the Croatian Bureau of Statistics were used for both observed years, and appropriate methods of analysis were selected. In the analysis of the satellite images, an approach was used that involves the use of data sets that are related to spring and autumn. Using the ENVI 4.7 computer programme, five classes were defined for each analyzed year: Built land, Forest, Water bodies, Arable land, Grass and shrubs, while five landscape development trends and their surface shares were identified based on their interrelation in the observed period (1991−2011): Unchanged (87.7 %), Extensification and vegetation succession (7.6 %), Intensification (2.8 %), Upbuilding (1.5 %), Water bodies (0.4 %). The obtained results showed that Upbuilding and Intensification are more represented in the central area, which is in line with the least negative demographic indicators, and with the process of urbanisation of the Town of Gospić. Extensification and vegetation succession is more prevalent in peripheral areas, where the most negative demographic indicators are more pronounced, which was found to be in line with the process of deruralisation and deagrarisation. By analyzing landscape development trends and the processes of the Central Lika landscape from different perspectives and aspects, this study allows for their better understanding.
Cilj je ovoga rada ustanoviti razvojne trendove krajolika Srednje Like te analizirati međuodnos s promatranim demografskim međupopisnim promjenama. U tu su svrhu za obje promatrane godine upotrijebljene multispektralne snimke Landsata i popisni podatci Državnog zavoda za statistiku, kao i odabrane metode analize. Pri analizi satelitskih snimki upotrijebljeni su skupovi podataka koji se odnose na proljeće i jesen. Uporabom računalnog programa ENVI 4.7 za svaku je analiziranu godinu definirano pet klasa: Izgrađeno, Šuma, Vodna tijela, Ratarsko zemljište, Trava i grmlje, dok je temeljem njihovog međuodnosa u promatranom razdoblju (1991−2011) utvrđeno pet razvojnih trendova krajolika i njihovi površinski udjeli: Nepromijenjeno (87,7 %), Ekstenzifikacija i degradacija vegetacije (7,6 %), Intenzifikacija (2,8 %), Izgradnja (1,5 %), Vodna tijela (0,4 %). Dobiveni su rezultati pokazali da su Izgradnja i Intenzifikacija zastupljenije na središnjem prostoru, što je sukladno s najmanje negativnim demografskim pokazateljima te s procesom urbanizacije grada Gospića. Ekstenzifikacija i degradacija vegetacije je zastupljenija na rubnim područjima gdje su izraženiji najnegativniji demografski pokazatelji, za što je u radu utvrđeno da je sukladno s procesom deruralizacije i deagrarizacije. Ovo je istraživanje zbog analiza iz različitih perspektiva, odnosno aspekata, omogućilo bolje razumijevanje generalnih razvojnih trendova, odnosno procesa krajolika Srednje Like.
Autor se bavi popisima izbornika na području Ličko-krbavske županije. Analiza obuhvaća razdoblje izborne reforme iz svibnja 1910. godine kojom je u znatnijoj mjeri povećan broj građana s izbornim ...pravom. Ličko-krbavska županija sastojala se od deset izbornih jedinica, uključujući gradove Senj i Karlobag u Hrvatskom primorju te osam izbornih kotara u Lici. S obzirom na imovinsko-porezni cenzus, koji je bio temelj izbornoga prava, može se utvrditi da je ta županija bila prepoznatljiva po najmanjem broju izbornika u odnosu na ostale hrvatske županije. U uvodnom dijelu teksta donose se usto podatci o izbornim rezultatima do reforme 1910. s naglaskom na prethodne izbore iz 1908. te se ističu teme o kojima se najviše raspravljalo oko utjecaja izborne geometrije. Izneseni su brojidbeni pokazatelji o broju izbornika Ličko-krbavske županije i na kraju analizirani rezultati saborskih izbora iz listopada 1910. na tom području.
Petrinićev zbornik iz 1503. godine pisan kurzivnom glagoljicom jedan je od predstavnika ličke (u užem smislu buške) glagoljaške rukopisne baštine. Sastoji od različitih tekstova u kojima se tumače ...evanđelja, a većina rukopisa odnosi se na hrvatski prijevod Korizmenjaka Jakova da Voragine. Na kraju zbornika njegov pisar/kompilator pop Tomaš Petrinić iz Banj Dvora u Bužanima ostavlja dug kolofon sastavljen od citatnoga odlomka iz čuvenoga moralno-didaktičnoga traktata Cvijeta kreposti i vlastitih komentara. Na primjeru Petrinićeva kolofona, koji se u ovome radu prvi put analizira, cilj je istražiti odnos glagoljaških pisara/kompilatora prema vlastitom stvaralaštvu. Utvrđivanjem autoreferencijalnih detalja u kolofonu, i općenito povezanosti sadržaja citatnoga i komentatorskoga dijela, namjera je pokazati kako se pop Tomaš Petrinić svojim postupcima može dijelom opisati kao kasnosrednjovjekovni kompilator/pisar.
PDF
