Prispevek prinaša teoretični pregled in analizo obstoječega razumevanja koncepta materinstva in z njim povezanih dejstev ter rezultate raziskave na podlagi za ta namen oblikovanega in uporabljenega ...vprašalnika. Avtorici v uvodnem delu predstavita teoretični pregled dojemanja in doživljanja ženskosti in materinstva skozi zgodovino in čas, kako se materinstvo vrednoti danes ter kakšne so napovedi za prihodnost. V empiričnem delu je raziskano, kakšne so trenutne predstave študentov in študentk o materinstvu, kakšna je njihova ocena o trenutnem položaju in vlogi žensk in mater v povezavi z materinskim mitom in tradicionalno vlogo matere in očeta ter kakšne so glede tega napovedi za prihodnost. Raziskava je bila opravljena v letu 2012, vanjo je bilo vključenih 100 rednih študentov in študentk, od tega 50 moških (50 odstotkov) in 50 žensk (50 odstotkov) s štirih fakultet Univerze v Ljubljani. Statistično pomembna razlika se je pokazala na področju delitve vlog v družini in na področju pogleda na materin- stvo in žensko v prihodnosti (največ študentov (60,0 odstotka) ocenjuje, da se bodo matere v prihodnosti bolj posvečale karieri in manj družini, medtem ko je takšnega mnenja pomembno manj študentk (38,0 odstotka)). Posebej poudarjeno je dejstvo, da se študenti in študentke zavedajo sprememb, ki se pojavljajo skozi čas, čeprav rezultati še vedno kažejo prevladujoč tradicionalni pogled na materinstvo in vloge v družini. Rezultati kažejo, da se udeleženci raziskave zaveda- jo potrebe po enakosti spolov ter po enakovredni razdelitvi družinskih vlog med moškimi in ženskami. Naša raziskava je pokazala, da se tega bolj zavedajo ženske kot moški
Pavlina Pajk (1854-1901) je prva slovenska pesnica, ki je izdala pesniško zbirko. Z naslovom Pesmi jo je objavila leta 1878 in jo z dodanimi pesmimi ponatisnila leta 1893 v Zbranih spisih I . ...Pretežno lirski prvoosebni ženski subjekt teh pesmi v največji meri določa ljubezen, ki ni le značilna lirska tema, temveč tudi vsebina emancipacijskih teženj meščank iz druge polovice 19. stoletja. Pesnica predstavlja ljubezen po eni strani (pozno)romantično kot ključni pesniški vir in ženski subjekt sentimentalno doživlja neuresničeno ljubezen, ki pa je tudi vir moči. Po drugi strani pa se v prikazu ljubezni odmika od skrajnosti in se zavzema za razumnejšo ter obvladovano ljubezen in čustva sploh. Žensko identiteto reprezentirajo še pesmi z materinsko temo. Ženska dimenzija je pripisana tudi domoljubnim pesmim, značilnim za to obdobje, avtoričino življenje pa je spodbudilo še nastanek pesmi z motivom sirote in domotožja
Marija je svim ljudima – ženama i muškarcima uzor. Ona je slika Crkve, slika onoga što svaki čovjek mora postići, a to je svetost, poslušnost i vječni život s Bogom. Ona je to ostvarila jer je bila ...od Boga izabrana i izrekla svoje „fiat“. Bez njezina slobodna pristanka Bog ne bi mogao svijet otkupiti rođenjem Isusa Krista. Uzor je u materinstvu i djevičanstvu, u darivanju sebe drugome i postizanju bliskog jedinstva s Bogom što je zapravo i cilj postojanja. Iako je uzor svim ljudima, na poseban je način uzor ženama koje po njezinu uzoru mogu postići duboko jedinstvo s Bogom, ostvariti svoju istinsku bit i postati „čuvaricama ljudskoga srca“. U tome leži njezino posebno dostojanstvo. Dostojanstvo žene po uzoru na Mariju na poseban je način razvijeno u dokumentima „Redemptoris Mater“ i „Mulieris dignitatem“ Ivana Pavla II. koji su u temelju razvijanja ove teme.
Rad je usredotočen na tumačenje lirskog sastavka Noć začarana koji je Bellintani objavio godinu dana prije smrti u zbirci pjesama Un abbaino in piazza Teofilo Folengo, koja je sastavni dio ...antologijskog izdanja Nella grande pianura (Mondadori, Milano 1998).
U pjesmi se, po prvi puta u Bellintanijevu opusu, pojavljuju snažne simboličke slike u kojima je sadržano pjesnikovo poimanje smrti kao prirodnog povratka materinskoj materiji (Zemlja, Matrix, Prima Materia).
U uvodnome dijelu rad evocira nekoliko lirskih sastavaka objavljenih u zbirkama iz 1953, 1955. i 1963. u kojima su prisutne arhetipske slike Zemlje koju pjesnik doživljava kao toplo zaštitničko okrilje rodne Padske nizine, Roditeljicu i Stvarateljicu, Inicijatoricu na Svjetlost, Darovateljicu Života.
U pjesmi Noć začarana slika materinskog zemaljskog arhetipa poprima, naprotiv, mitološka obilježja pećinskog Okrilja Zemlje Roditeljice, spremna progutati sina kojega je sama izrodila, utoliko što ga pjesnik doživljava kao Utrobu Velike Majke Preobraziteljice, Inicijatorice na Tamu, dvoznačnu Majku prirodu koja u sebi sadrži
arhetipske vrijednosti mita o povratku sina razmetnoga. U pjesničkoj viziji sastavka Noć začarana konfigurira se drevni kultni fizičko-meta-fizički misterij Majke Božice Zemlje preko motiva kita, te motiva jegulja, ribara na brodici, rijeke što utječe u more i noćnoga života što se pretače u sunčani. To je prvo oniričko uprizorenje, u
Bellintanijevu opusu, konkretnog približavanja fizičke smrti i granice koju pjesnik osjeća između ovozemaljskog i onozemaljkog života.
U pjesmi Bellintani proživljava arhetip Zemlje kao uterusa koji u sebi sadrži sve što živi, koji rađa, proždire i preobražava, u skladu sa svojim umjetničkim credom prema kojemu ljudski život odražava zakone cikličke obnove prirode. Slike su to nabijene polisemantičkim arhetipskim vrijednostima separatio i coniunctio lirskoga subjekta sa ‘začaranom noći’ mračnog materinskog Okrilja.
Premda ni feminizam ni poslanje žene nisu tipično filozofske (metafizičke) teme, filozofsko promišljanje pomaže jasnijem poimanju, žene, njezina odnosa i uloge u društvu. Bez ispravnog shvaćanja ...ljudske naravi, a ona jednako pripada ženi i muškarcu, lako se upada u jednostranost i isključivost stavova i djelovanja. Premda ljudska narav, osobnost, jednako pripada i muškarcu i ženi, ona se u njima ipak različito ostvaruje. Zbog individualnih razlika, ljudska se narav na različite načine izriče, a njezino se bogatstvo u pojedincima različito predstavlja. Muškarac svoju ljudsku narav ostvaruje na »muški«, a žena na »ženski« način. Žena ne smije postati muškarac ni »muškaraca«, niti obratno. Oni su pozvani zajedno sudjelovati u stvaranju novog života, u oblikovanju povijesti i kulture, u stalnoj međusobnoj suradnji i upotpunjavanju. Žena kao »duša svijeta«, pozvana je ostvarivati svoje metafizičko materinstvo kroz služenje. »Služenje« koje nije podčinjavanje ili robovanje nego ljubav. Ako je ljubav bitna odrednica ženske naravi, a ljubav se najviše očituje u službi životu, obrani svega lijepog i plemenitog, glavna je ontološka uloga žene u »služenju«, u metafizičkom, univerzalnom materinstvu.
Uz motiv smrti, motivi u vezi s trudnoćom, porođajem i materinstvom ustaljeni su i, moglo bi se reći, najčešći predmet kršćanske ikonografije općenito. Ti motivi upućuju na važnost dolaska na ...ovozemaljski svijet i boravak među ljudima glavnih biblijskih ličnosti: Isusa Krista, Bogorodice i sv. Ivana Krstitelja. Prikazujući ključne trenutke u životu čovjeka, počevši od koncepcije, preko trudnoće i rođenja, pa do materinstva i razdoblja djetinjstva, ove ikonografske teme nastoje istaknuti dvojaku prirodu spomenutih ličnosti, božansku i ljudsku. Kao najvažniji izvori za takvu ikonografsku tematiku, ali i za kršćansku ikonografiju općenito, umjetnicima su poslužili tekstovi iz Biblije (Stari i Novi zavjet) i apokrifne knjige (Protoevanđelje Jakovljevo, Pseudo Tomino evanđelje), a poslije i određena kršćanska teološka popularna literatura.
Sredinom XVIII. stoljeća pojavili su se u Vojvodini i drugim austrijskim zemljama umjetnici iz građanskog sloja, koji su označili početak razdoblja građanskog baroka. Taj je pravac poslije iznjedrio majstore čija slikarska djela pripadaju najvećim ostvarenjima likovne umjetnosti Vojvodine uopće.
U ovom istraživanju postavljeno je i pitanje kako je moguće u dogmatsko-teološkom učenju o biblijskim ličnostima, prije svega Bogorodici i Isusu Kristu, i u događajima vezanim za njih, a opisanim u Bibliji, pronaći biološko-medicinski sadržaj. S tim u vezi upozoreno je na činjenicu da je Marija, premda joj je bila predodređena posebna uloga u ostvarenju Isusova poslanja među ljudima, kao i njezin kasniji nebeski status, do svoje smrti i uznesenja na nebo preživjela ovozemaljski život smrtnika, sa svim njegovim biološko-medicinskim obilježjima. Sličan stav može se primijeniti i na Isusa Krista, s obzirom na Njegovo zemaljsko poslanje i boravak među ljudima, a s ciljem iskupljenja njihovih grijeha.
Reprodukcija je središte nekih od najvećih konceptualnih, moralnih, pravnih i političkih dvojbi u suvremenim društvima. Ona je također uporište djelovanja dvaju snažnih i suprotstavljenih društvenih ...pokreta: Za izbor i Za život. Koristeći sociologijsku teoriju o društvenim pokretima, kao opći sklop, i teoriju o mobilizaciji resursa, kao specifični pristup, autoricu analizira strategije, politiku i djelatnosti tih pokreta u SAD-u i Hrvatskoj. Analiza uključuje ove elemente: (a) strategije/aktivnosti u stvaranju imidža i u odnosima s javnošću, (b) zakonodavnu politiku i djelatnost, (c) mobilizaciju članova i simpatizera/sljedbenika, (d) praktične akcije i aktivnosti pokreta Za izbor i Za život usmjerene postignuću međusobno suprotstavljenih ciljeva. Autorica uspoređuje američke društvene pokrete sa zamecima takovih hrvatskih pokreta.