Unatoč složenosti pojma meritokracije, u meritokratskim bi
društvima društveni položaj i društvene nagrade trebali biti
usko povezani sa stupnjem obrazovanja pojedinaca. U
hrvatskom je društvu ...nemeritokratsko, koruptivno ponašanje
vrlo izraženo, a objašnjenja njegovih uzroka kreću se od
upozoravanja na nepovoljno sociokulturno nasljeđe
(tradicionalna seljačka kultura, socijalizam) do racionalne
adaptacije na društvenu stvarnost. U ovome se radu, na
osnovi istraživanja prihvaćenosti vrijednosti obrazovanja kao
mehanizma društvene selekcije i nagrađivanja te prihvaćanja
koruptivnih načina dolaženja do društvenog uspjeha,
pokušava utvrditi u kojoj se mjeri još uvijek može govoriti o
negativnom utjecaju sociokulturnoga nasljeđa. Istraživanje
rađeno na prigodnom uzorku studenata Sveučilišta J. J.
Strossmayera u Osijeku na početku 2011. godine pokazalo je
da ispitanici smatraju kako se procesi zauzimanja društvenih
položaja odvijaju nemeritokratski. Međutim, kod samih
ispitanika istodobno prevladava meritokratski svjetonazor, dok
se manji dio njih adaptirao na društvenu stvarnost prihvaćajući
u isti mah vrijednost obrazovanja, ali iskazujući i prihvaćanje
koruptivnoga ponašanja. Imajući na umu da se kod većine
onih koji su spremni na koruptivno ponašanje pojavljuje
vrijednosna disonanca, autori zaključuju da u pozadini ove
spremnosti vjerojatno stoji racionalna adaptacija na stvarnost.
U ovoj autoetnografskoj studiji razmatra se način na koji diskriminacija i predrasude
stoje u opreci prema akademskom meritokratskom sustavu. U Švedskoj, koja je jedna od
najravnopravnijih zemalja na ...svijetu, protivljenje ravnopravnosti spolova i predrasude
prema strancima skrivene su iza organizacijskih procesa i procesa donošenja odluka. U
početnom dijelu rada opisuje se kako je proces zapošljavanja profesora zaobišao
meritokratski sustav u kojem bi akademske kvalifikacije i obrazovni rezultati trebali
imati najveću ulogu u procesu napredovanja akademskog osoblja. U centralnom dijelu rada
analizira se kako se tobožnja meritokracija izokreće i manipulira unutar sveučilišnih
konteksta i kako se osobne karakteristike poput “temperamenta” autorice iskorištavaju kako
bi joj onemogućili ulazak na željena vrata akademskih odjela. Traumatska iskustva
zapošljavanja na švedskom sveučilištu, povezana s prijašnjim iskustvima rata u Bosni i
Hercegovini, pridonose boljem razumijevanju individualnog narativa i društvenog konteksta
Švedske. Rad je doprinos promišljanju i teorijskoj analizi osobnog iskustva kroz
povezivanje rodnoteorijske, interkulturne te socijalno-psihološke perspektive.
Autori polaze od tvrdnje da u suvremenome, informacijskom društvu obrazovanje ima sve veću ulogu, kako u pogledu stvaranja društvenog blagostanja, tako i u pogledu utjecaja na stvaranje društvenih ...nejednakosti. Jednakost obrazovnih šansi stoga se nameće kao bitna sastavnica postizanja pravednoga, meritokratskog društva, a ona uključuje smanjivanje utjecaja socijalnog podrijetla na obrazovna postignuća kako bi ona predstavljala rezultat individualne nadarenosti i truda. U radu se dalje prezentiraju rezultati empirijskog istraživanja na uzorku od 400 osječkih srednjoškolaca i studenata završnih godina sa svrhom ustanovljavanja postojanja ili nepostojanja obrazovnih nejednakosti. U prvom dijelu istraživanja napravljena je analiza socijalnog podrijetla studenata završnih godina, koja je pokazala da je stupanj obrazovanja roditelja studentske populacije u prosjeku viši od opće populacije. U drugome je dijelu istraživanja utvrđeno da je namjera nastavka školovanja kod srednjoškolskih maturanata povezana sa stupnjem obrazovanja njihovih roditelja te da se taj utjecaj uglavnom ostvaruje preko prijašnjeg odabira vrste srednje škole (tj. gimnazije). Ti rezultati upućuju na postojanje obrazovnih nejednakosti, tj. na narušavanje načela jednakosti obrazovnih šansi, no točnije utvrđivanje tih nejednakosti i njihovih uzroka zahtijevalo bi šire istraživanje.
PDF
