U radu se donosi prijepis popisa stanovništva kopnenog dijela zadarskog okružja iz 1610. godine koji je pohranjen u knjižnici Biblioteca del Museo Correr u Veneciji. Rukopis je iznimno važan s ...obzirom na to da su njime obuhvaćena imena i prezimena glavara obitelji u 19 sela pod jurisdikcijom zadarskog kneza. Jedan takav popis iz 1608. godine objavio je Roman Jelić. Taj popis obuhvaća otočni i kopneni dio zadarskog područja. Zbog vremenske i autorske poveznice usporedit će se popis iz 1610. s popisom iz 1608. godine te ukazati na neke pogreške u Jelićevoj transkripciji pojedinih prezimena. Također, u istom knjižničnom fondu pronađen je skupni prikaz stanovništva grada Zadra iz 1581. godine koji se također navodi kao doprinos razmatranju broja gradskog stanovništva tijekom 16. stoljeća. Konačno, u radu će se pokazati da su za popise stanovništva prvenstveno bili zaduženi mletački knezovi u dalmatinskim komunama, iako su pojedine zbirne popise sastavljali i mletački kapetani.
U radu se razmatraju mogućnosti prikaza pokreta primjenom statičnih tematskih karata na primjeru migracija – procesa koji čini dio svakodnevice, a koji može biti i prostorno i vremenski izrazito ...varijabilan. Migracije se u demografskoj literaturi, ali i šire, primjerice u dnevnome tisku, grafički najčešće prikazuju kartama toka. Karte toka zorno predočavaju „temu“ pokreta u prostoru, no migracije, odnosno odabrane sastavnice migracija, moguće je prikazati i uz pomoć drugih vrsta tematskih karata. Ono što pritom svakako predstavlja najveću poteškoću je prikaz vremena, odnosno istodobni prikaz više godina ili razdoblja na jednoj statičnoj tematskoj karti. U radu su prikazane mogućnosti prikaza sastavnica migracija primjenom više različitih vrsta statičnih tematskih karata, prednosti i nedostaci svake od njih, s posebnim osvrtom na mogućnosti i poteškoće zajedničkog prikaza prostorne i vremenske varijable migracija na karti.
U radu se istražuje vjeronauk kao mjesto koje promiče kulturu susreta povećanjem mogućnosti za interkulturalnu razmjenu, informiranje i širenje najboljih praksi integracije. U pet manjih poglavlja ...podastiru se rezultati religijsko-pedagoškog istraživanja sa Sveučilišta u Beču o ulozi vjeroučitelja u javnim školama s naglaskom na zajednički rad s izbjeglom djecom i mladima. U prvom poglavlju uvodi se u temu i aktualnu teologiju pape Franje o izbjeglicama. U drugom poglavlju predstavlja se projekt Sveučilišta u Beču, a u trećem se sažimlju rezultati. Četvrto i peto poglavlje nude nove perspektive glede teme. Prema istraživanju vjeronauk se dokazao kao mjesto ostvarenja dijaloga, zauzimanja za pravdu i dobrobit svakog čovjeka, koje promiče kulturu dijaloga, njeguje kulturu susreta i poboljšava kvalitetu suživota.
U radu je analizirana autobiografija hrvatskog plemića Andrije Kuželja, rodom Lapića nastala krajem 15. stoljeća. Prikazane su okolnosti njegova odlaska u Austriju, njegova karijera, stjecanje ...posjeda, razvoj obitelji u muškoj i ženskoj lozi i njezino izumrće u posljednjem muškom potomku. Posebno je istaknuta njegova lojalnost prema Habsburgovcima, što mu je i olakšalo društveni uspon. Analizirana je razina svijesti o etničkom podrijetlu, a na kraju je prikazan njegov put u Rim i Napulj 1452., gdje je sudjelovao na krunidbi cara Fridrika III.
Koristeći se pristupom regionalne i lokalne povijesti u studiji se na primjeru Lovinačkog kraja u Lici analiziraju dramatične političko-društvene i kulturno-demografske preobrazbe izazvane osmanskom ...ekspanzijom u XVI. stoljeću. Ovaj kraj u svemu je dijelio sudbinu ostalih područja Like i Krbave koji su se našli na razmeđu suprotstavljenih imperija, stekavši tako karakter udaljene osmanske periferije i iskustvo „režima krajina“ koje će potrajati do duboko u XIX. stoljeće. Rad se primarno temelji na osmanskim izvorima, naročito poreznim katastarskim popisima za područje koje se od 1574. našlo u sastavu nahije Cvituša. Propituju se brojne dimenzije diskontinuiteta prouzročenih disolucijom krbavskog kneštva („zemlje Ivana Karlovića“) krajem XV. i početkom XVI. stoljeća te formiranjem vojno-upravnih struktura osmanskog „serhata“ u XVI. stoljeću. Analizira se kako su se navedeni dinamični procesi odrazili na lokalnom lovinačkom primjeru, posebice u kontekstu promjena naseljenosti, stanovništva i prostorne organizacije. Sagledavaju se osmanski planovi izgradnje fortifikacijskog sustava, kolonizacijske i fiskalne politike. Također se daje uvid u novonastali konfesionalni raspored i stanje vjerskih objekata.
Migracije su postale goruće pitanje suvremenoga svijeta, a imigranti »inkarnacija autsajdera«. Sve učestalije naglašavanje njihove kulturne i pritom dominantno religijske različitosti od većinskoga ...stanovništva u zemljama primitka poticaj je za istraživanje povezanosti religije i migracija. U radu se na temelju empirijskog istraživanja stavova prema stranim radnicima u Hrvatskoj propituje postoji li povezanost između religioznosti i stavova prema imigrantima te religija kao simbolička granica prema imigrantima. U prvom dijelu rada problematizira se primarno sociološki pristup istraživanju povezanosti religije i imigracije. Potom se iznose i analiziraju rezultati istraživanja provedenoga s pomoću anketnoga upitnika na reprezentativnom uzorku od 1300 punoljetnih hrvatskih građana i građanki. Pritom se dovode u vezu dimenzije religioznosti (religijska samoidentifikacija, konfesionalna samoidentifikacija i religijska praksa), stav prema povezanosti religijskoga i nacionalnog identiteta i izražena društvena distanca prema pripadnicima drugih religija (nekatolicima), kao nezavisne varijable, s izraženim stavovima prema stranim (imigrantskim) radnicima. Pokazalo se da su sve tri istraživane dimenzije religioznosti statistički značajno povezane sa stavovima prema imigrantima, odnosno da su oni religiozniji i koji prakticiraju religiju skloniji izraziti veću društvenu distancu prema imigrantima i imigrante percipirati ponajprije kao kulturnu prijetnju. Također se pokazuje da su društvenu distancu prema imigrantima skloni izraziti oni koji imaju stav da su religijsko i nacionalno usko povezani, a osobito oni koji su skloni izraziti društvenu distancu prema pripadnicima drugih religija (nekatolicima).
U radu se analizira praksa odvraćanja migranata na Sredozemnom moru u posljednjih desetak godina, i to kroz prizmu, s jedne strane, zaštite sigurnosnih interesa država i, s druge strane, obveze ...država na zaštitu ljudskih prava. Analiza sadržaja nekih temeljnih ljudskih prava – u prvom redu prava na život, zabranu refoulementa te zabranu kolektivnih protjerivanja stranaca – i njihova primjenjivost u kontekstu operacija odvraćanja na moru ukazuje na to kako je praktički nemoguće provoditi operacije odvraćanja, a da se istodobno postupa u skladu sa standardima zaštite ljudskih prava. Čini se kako su države Sredozemlja, kao i Europska unija, napravile puni krug – od talijanskog programa odvraćanja iz 2009. godine, preko odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu Hirsi Jamaa protiv Italije te naknadne prakse zamjene operacija odvraćanja operacijama povlačenja (pullbacks), do ponovnih sustavnih odvraćanja migranata. Potrebno je i dalje tražiti na razini Europske unije zadovoljavajuće i održivo rješenje jer dokle god se to ne postigne, države koje su na prvoj liniji priljeva migranata zasigurno će dati prednost svojim sigurnosnim interesima, nauštrb zaštite ljudskih prava.
This paper analyzes the migration processes on the island of Olib, that much of its history was a place of intensive emigration to overseas countries. Particular emphasis is placed on the return ...migration trend of the islanders who, after years of absence, decided to spend their retirement days on Olib. Cultural implications of return migration manifest itself by implementing American experience of returnees in the rural surroundings of the north Dalmatian island. In the context of these changes, the authors question diverse visions of the Olib’s identity: romanticized images of the Olib’s past on the one hand, and, on the other hand, contemporary cultural transformations made by the migration experience. The authors question the notion of belonging to the island as a criterion of identity perceiving it in a wide range of meanings: from literary physical belonging to the notion of symbolical belonging to Olib’s social space.
Avtorica v članku analizira življenje Bare Remec – umetnice, učiteljice, begunke, planinke, filantropinje, ženske, in to od otroštva in mladosti v Ljubljani ter izobraževanja v Zagrebu do begunstva ...in konca življenja v Barilochah v Argentini. Biografski portret sloni na številnih virih, med katerimi je le malo intervjujev z umetnico in prvoosebnih zapisov njenih sodobnikov. Poleg metodoloških izzivov med pisanjem biografskega portreta avtorica postavlja v ospredje umetničin življenjski potek, ki ga je pisala s pomočjo manj znanih podatkov o odvisnosti Bare Remec od migracije ter spolne in identitetne definiranosti njenega časa.
NOVAČAN IN PREŽIH O PARIZU Ferlež, Urh
Slavistična revija,
04/2021, Letnik:
69, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Članek obravnava Antona Novačana in Prežihovega Voranca, ki sta v različnih zgodovinskih obdobjih nekaj časa preživela v Parizu, svojčas središču svetovne umetnosti. Novačan je bil tam kot študent, ...Prežih kot agent profinterne. Novačan je vanj postavil črtici iz zbirke Samosilnik, Prežih pa je svojo izkušnjo opisal v razmišljanjih iz zbirke Borba na tujih tleh. Obravnavana dela kažejo na svetovljanskost obeh avtorjev. Pri Novačanu opazujemo njegovo slogovno inovativnost in hkrati zgledovanje pri sočasnih literarnih tokovih, pri Prežihu pa opisovanje življenja raznih socialnih stanov v velikem mestu. Namen članka je predstaviti vpliv kulturne metropole Pariza na pisatelja različnih socialnih položajev in političnih prepričanj ter posledično na slovensko književnost, obenem pa nakazati pogled pisca s kulturne periferije na tamkajšnje življenje in kulturno dogajanje.
PDF
