Pacijenti s migrenom imaju komorbiditete koji se nedovoljno istražuju i povezuju s oblikom migrenozne glavobolje. Ispitivanje povezanosti intenziteta boli s glavoboljom i učestalosti migrenoznih dana ...mjesečno (MDM) s komorbiditetima migrene novijeg je datuma i pridonosi našem razumijevanju migrene. Kronična migrena nastaje kronifikacijom epizodne migrene, odnosno povećanjem frekvencije dana glavobolja na 15 i više dana mjesečno. Pretkazatelji za progresiju epizodne migrene u kroničnu jesu sljedeći čimbenici rizika: povećanje frekvencije glavobolje, prekomjerna uporaba analgetika, pojava kutane alodinije i pretilost, a od komorbiditeta najčešće kronični bolni sindromi izvan područja glave, anksioznost i depresija. Osim ovih navedenih, rađena su istraživanja koja pokazuju da kardiovaskularni, neurološki, gastrointestinalni i dermatološki komorbiditeti imaju utjecaj na dužinu i jačinu migrenoznih glavobolja. Jedno od njih je studija MAST čiji su rezultati potrebiti kako bi se razumio uzročni slijed odnosa (izravna uzročnost, obrnuta uzročnost, zajednička temeljna predispozicija), potencijalna zbunjujuća uloga zdravstvenih savjetovanja i liječenja te potencijalna pristranost u otkrivanju.
Prema Međunarodnoj klasifikaciji glavobolja migrena spada u skupinu primarnih glavobolja. Postojeća istraživanja pokazuju da oko 15 % populacije ima migrene, žene češće u odnosu na muškarce – 3 : 1. ...Migrena može biti epizodična ili kronična. Kroničnu glavobolju ima svega 2 % bolesnika. Pod kroničnom migrenom podrazumijeva se glavobolja koja traje ≥ 15 dana mjesečno. Socioekonomski aspekti migrene čine značajni udio u troškovima pojedinca i šire zajednice. Ti troškovi mogu se podijeliti na direktne i indirektne. Sveukupni je trošak značajno veći za bolesnike s kroničnom migrenom u usporedbi s bolesnicima s epizodičnom migrenom, u omjeru 3 : 1.
Psihijatrijski komorbiditet u migreni Šagud, Marina; Klinar, Ivana
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
05/2021, Letnik:
30, Številka:
1 Migrena
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Iako su i migrena i psihijatrijski poremećaji vrlo učestali, relativno je malo literature o njihovom komorbiditetu. Visoka učestalost migrene utvrđena je u osoba s anksioznim poremećajima i ...bipolarnim poremećajem, no najviše podataka nalazi se o komorbiditetu migrene i depresivnog poremećaja. Ova povezanost tumači se zajedničkom etiologijom, poput genetske predispozicije, poremećaja serotoninskog sustava te sličnih psiholoških čimbenika, stoga ne iznenađuje da su neki antidepresivi pokazali povoljan učinak u oba poremećaja, prije svega amitriptilin, zatim duloksetin i venlafaksin, a moguće i mirtazapin i agomelatin. Budući da neki antimigrenici i mnogi antidepresivi utječu na različite komponente serotoninskog sustava, moguće su interakcije te je neophodan oprez. Psihoterapija također ima direktan učinak i na migrenu i na simptome depresije i anksioznosti. Valproat ima učinak na migrenu i na simptome bipolarnog poremećaja. Psihijatrijski komorbiditet u oboljelih od migrene još uvijek nije dovoljno prepoznat te neki autori čak preporučuju rutinski probir osoba s migrenom na simptome psihijatrijskih poremećaja, posebice depresivnosti i anksioznosti. Potrebno je istovremeno liječiti oba poremećaja. Najbolji je individualni pristup liječenju uz suradnju specijalista neurologa i psihijatara što svakako daje najbolje rezultate u granicama postojećih mogućnosti.
Glavobolju i migrenu svakodnevno susrećemo u ordinaciji obiteljske medicine. Polovica pacijenata s glavoboljom i migrenom provodi samoliječenje, a ako tegobe postanu izraženije, javljaju se liječniku ...obiteljske medicine. Oko 10 % pacijenata završit će na specijalističkom pregledu, a 1 % zahtijevat će multidisciplinarni pristup. Iscrpna anamneza i klinički pregled dopunjen s dnevnikom glavobolja pomoći će određivanju vrste glavobolje i smjera liječenja.
Migrena i moždani udar Lovrenčić-Huzjan, Arijana
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
05/2021, Letnik:
30, Številka:
1 Migrena
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Migrena je česta primarna glavobolja. Pokazana je pozitivna povezanost migrene s vaskularnim bolestima, osobito s ishemijskim moždanim udarom, hemoragijskim moždanim udarom, infarktom miokarda, ...venskom tromboembolijom i fibrilacijom atrija. Veza je jača u migrene s aurom nego u migrene bez aure, a također je veza izraženija u žena nego u muškaraca. Migrena s aurom povećava rizik od ishemijskoga moždanog udara i abnormalnosti bijele tvari. Migrena bez aure povećava rizik od disekcije cervikalne arterije kao uzroka ishemijskoga moždanog udara, a postoji preklapanje i s reverzibilnim cerebralnim vazokonstrikcijskim sindromom i fibromuskularnom displazijom. Migrena je povezana sa specifičnim rizicima od cerebrovaskularnih događaja kod pušača, žena koje koriste oralne kontraceptive, osobito u mlađih odraslih osoba. Migrenski infarkt je rijedak, ali mora biti uključen u diferencijalnu dijagnozu ishemijskoga moždanog udara, osobito kod mladih žena.
Akupunktura je starokineska metoda liječenja s pomoću igala koje se zabadaju u točno određene točke na koži. Počela se primjenjivati u Kini, a prva knjiga u kojoj se opisuje datira iz 475. godine pr. ...Kr. Godine 1979. Svjetska zdravstvena organizacija sastavila je listu od 43 bolesti u kojima se akupunktura pokazala korisnom. Na konferenciji National Institute of Health održanoj 1997. godine pregledano je više od 2000 znanstvenih studija o temi akupunkture te je zaključeno da postoje dokazi koji podupiru primjenu akupunkture kao adjuvantne metode liječenja. Postoji nekoliko različitih teorija o mehanizmima djelovanja akupunkture. Studije sugeriraju da akupunktura dovodi do inhibicije transmisije boli u središnji živčani sustav stimulacijom aferentnih A-delta i C-vlakana te dovodi do neuromodulacije. Također dovodi do otpuštanja antialgogenih tvari uključujući endorfine. Akupunktura je iznimno sigurna metoda. Najčešće su nuspojave blage i uključuju manje modrice ili krvarenje na mjestu uboda, pogoršanje postojećih simptoma, pospanost, opuštanje ili euforiju (koja se često doživljava kao nešto ugodno) i bol na mjestu uboda igle. Godine 2016. objavljeni su u Cochraneovoj bazi pregledni radovi koji su potvrdili učinkovitost akupunkture u profilaksi epizodične tenzijske i migrenske glavobolje. Neupitno je da je akupunktura metoda stara 5000 godina i da se i dalje primjenjuje u terapiji različitih bolnih sindroma te je predmet izučavanja mnogih studija, za razliku od brojnih farmakoloških i nefarmakoloških metoda koje su bile jako popularne nekoliko godina ili desetljeća te su zatim potpuno izbačene iz primjene zbog nedjelotvornosti i nuspojava.
Migrena jest bardzo powszechnym problemem, dotyczącym około 15–18% kobiet i 6% mężczyzn. Migrena przewlekła występuje u około 2% populacji ogólnej i wiąże się z nadużywaniem leków przeciwbólowych. ...Istnieje niewielka liczba leków o udowodnionym działaniu profilaktycznym w migrenie epizodycznej i przewlekłej. Tak ogromny rynek, wynikający z epidemiologii, interesuje firmy farmaceutyczne od lat, co doprowadziło do odkrycia grupy leków zwanych tryptanami. Grupa ta zawdzięcza swą nazwę obecności tryptaminy w cząsteczce. Tryptany są agonistami receptorów serotoniny – 5-HT1, głównie podtypu B i D (5-HT1B, 5-HT1D), i powodują obkurczanie się naczyń w ośrodkowym układzie nerwowym. Rezultatem dotychczasowych badań naukowych realizowanych przez firmy farmaceutyczne jest wprowadzenie na rynek siedmiu tryptanów. Niewątpliwie odniosły one sukces kliniczny i komercyjny, jednak z biegiem czasu okazało się, że nie u wszystkich pacjentów są skuteczne i że wywołują specyficzne działania niepożądane. W pracy pokrótce omówiono aspekt farmakokinetyczny i działania niepożądane, szerzej zaś poszczególne tryptany pod względem skuteczności w porównaniu z niesteroidowymi lekami przeciwzapalnymi (jeśli takie prace opublikowano) i innymi tryptanami. W podsumowaniu sformułowano kilka wniosków, które według autora są godne uwagi i zapamiętania: 1) Efekt biologiczny/kliniczny nowej grupy leków zwanych tryptanami jest podobny do efektu stosowanych od lat niesteroidowych leków przeciwzapalnych. 2) Analiza danych dotyczących bezpieczeństwa stosowania wskazuje, że leki te nie są tak bezpieczne, jak sądzono. 3) W razie niepowodzenia terapii pierwszym tryptanem należy zastosować inny, gdyż oporność na jeden rodzaj tryptanu nie warunkuje oporności na pozostałe.
Migraine is associated with significant morbidity and a significantly negative impact on the quality of life. A better understanding of the economic impact of migraine is becoming increasingly ...important. This paper aims to shed light on absenteeism and presenteeism costs of migraine in Slovenia.
We use the administrative national-level database on sick leave due to migraine for 2016. The absenteeism cost estimate is based on the number of patients with migraine on physician-determined sick leave and average daily labour costs. We calculate productivity costs from a social perspective regardless of who incurs them. Data from the national registry on sick leave are coupled with data from a web-based self-reported survey to also include the cost of presenteeism. MIDAS and WPAI presenteeism items were used and several different scenarios were designed to assess presenteeism costs.
We estimated annual absenteeism costs per absentee due to migraine at the amount of EUR 531 in 2016 using the NIPH's administrative data on sick leave. Annual absenteeism costs per absentee due to migraine based on self-reported data amounted to EUR 626. The estimated annual presenteeism costs per patient range from EUR 344 - 900.
Estimating the economic burden of a disease is becoming increasingly important. This paper is an insight into the absenteeism and presenteeism costs of migraine in Slovenia.
With the aim of providing a foundation for evidence-based public health actions, as well as the more individualised clinical treatment of migraine in Slovenia, the objective of our study was to ...assess the association between poor self-rated health (PSRH) and migraine, adjusted for selected comorbidity and socioeconomic factors.
The survey, conducted between August and December 2014, involved included 6,262 adults aged 15 years and over. Binary logistic regression was used in univariate as well as multivariate analysis. Three multivariate models were defined: MODEL 1 (migraine and comorbidities related to the physical dimension of health); MODEL 2 (comorbidities related to the mental dimension of health); MODEL 3 (demographic and socioeconomic factors).
In univariate as well as all three multivariate models, the odds of PSRH were statistically significantly higher in migraine sufferers in comparison to non-sufferers (univariate model: ORmigraine=yes vs. migraine=no=2.22 (p<0.001); MODEL 1: ORmigraine=yes vs. migraine=no=2.27 (p<0.001); MODEL 2: ORmigraine=yes vs. migraine=no=1.51 (p=0.002); MODEL 3: ORmigraine=yes vs. migraine=no=1.56 (p=0.001)).
Migraine is an important PSRH-related factor. Comorbidities related to the physical dimension of health do not reduce the power of association between migraine and PRSH, while comorbidities related to the mental dimension reduce the power of association of migraine and other health conditions. The power of the association between migraine and PRSH is also independent of demographic/socioeconomic factors. We can also conclude that migraine seems to be a phenomenon that is in a bi-directional relationship with mental states (thus having an impact on PSRH) and is itself a stressor.
Glavobolja uzrokovana prekomjernom upotrebom lijekova (GUPUL) definira se kao sekundarna glavobolja u bolesnika s prethodnom primarnom glavoboljom, najčešće migrenom ili tenzijskom glavoboljom, koja ...se javlja u prosjeku 15 i više dana mjesečno kao posljedica redovite prekomjerne primjene akutne simptomatske terapije za glavobolju (10 i više ili 15 i više dana mjesečno, ovisno o lijeku koji se upotrebljava) tijekom više od 3 mjeseca. Temeljem radova nađenih pretraživanjem baze podataka PubMed u zadnjih 15 godina raspravljamo o definiciji, epidemiologiji, patofiziologiji, kliničkoj slici, dijagnostici, terapiji, prognozi i prevenciji GUPUL-a. Cilj ovog preglednog rada jest probuditi svijest među liječnicima da je GUPUL česta dijagnoza u bolesnika s
primarnim glavoboljama koju treba adekvatno tretirati, a čiji je razvoj moguće prevenirati već na razini primarne zdravstvene zaštite.