Kvalitetno i higijenski ispravno mlijeko mora zadovoljavati uvjete koje propisuje Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka (NN102/2000.). Ako znamo da svježe pomuzeno mlijeko može sadržavati i ...mikroorganizme iz zraka staje, provedeno istraživanje može pomoći u utvrđivanju mikroklimatskih uvjeta koji utječu na takvo onečišćenje. Istraživanje je provedeno u staji muznih krava pri čemu su analizirani osnovni pokazatelji mikroklime te brojnost mikroorganizama u stajskom zraku. Mjerenja su obavljana ujutro, podne i večer jedan puta tjedno tijekom dva mjeseca. Pokazatelji mikroklime utvrđivani su standardnim, atestiranim uređajima TESTO 400 (Testo Inc., Njemačka) i MERCK MAS-100, (MERCK KgaA, Darmstadt, Njemačka). Uzorci zraka su nacijepljeni na gotove podloge Columbia i Sabouraud agara (Biolife, Milano, Italija). Nakon inkubacije i brojenja izraslih kolonija najčešće kolonije su precijepljene na selektivne podloge te identificirane mikrobiološkim postupcima. Dobivene vrijednosti obrađene su statistički programom Statistica. Srednje vrijednosti ukupnog broja bakterija u stajskom zraku kretale su se između 8,81 x 104 CFU/m3 u podnevnom terminu, do 1,26 x 105 CFU/m3 u večernjem terminu mjerenja, a srednje vrijednosti ukupnog broja gljivica u stajskom zraku kretale su se u granicama od 5,23 x 104 CFU/m3 u podnevnom terminu, do 8,35 x 104 CFU/m3 u jutarnjem terminu mjerenja. Identificirano je 10 rodova bakterija, a najčešće zastupljene bile su gram-pozitivne bakterije, poglavito one iz roda Staphylococcus i Streptococcus. Od gljivica je identificirano 9 rodova, pri čemu su prevladavali rodovi Aspergillus, Penicillium, Rhisopus i kvasci. Wilcoxon-ovim testom ekvivalentnih parova na razini statističke značajnosti p<0,05 dokazano je da na ukupan broj bakterija u zraku staje izravno utječe temperatura zraka, relativna vlaga i brzina strujanja zraka. Broj i vrsta identificiranih mikroorganizama u zraku staje može utjecati na higijensku kakvoću sirovog mlijeka. Radi sprječavanja postsekretornog onečišćenja mlijeka, nužno je uz redovito provođenje zoohigijenskih mjera provoditi i redovitu higijenu vimena prije i poslije mužnje te pribora za mužnju.
Tretiranje voća fungicidima, nakon berbe, uobičajeni je način suzbijanja plave plijesni. Međutim, propadanje voća može se spriječiti i upotrebom antagonističkih mikroorganizama, kao što je bakterija ...Gluconobacter oxydans. Svrha ovoga rada bila je izolirati prirodnu mikrobnu populaciju s površine jabuka i istražiti moguće inhibitorno djelovanje Gluconobacter oxydans 1J na plavu plijesan, Penicillium expansum, najvažnijeg uzročnika kvarenja jabuka u skladištu. Najveća antifungalna aktivnost bakterije primijećena je između 3. i 9. dana, kada nije zabilježen porast kolonija, a nakon 12. dana promjer kolonije plijesni bio je manji za 42,3 %. Iako istraživana bakterija Gluconobacter oxydans 1J nije u potpunosti inhibirala rast plijesni u jabučnom soku pokazala je visoku razinu učinkovitosti (od 86 % do 95 %). Gluconobacter oxydans 1J djelomično inhibira rast plijesni i u potpunosti biosintezu patulina, ovisno o vremenu i uvjetima uzgoja.
U radu je prikazana koncentracija bakterija i gljivica u zraku objekta kavezno smještenih nesilica tijekom proizvodne godine. Broj bakterija izmjerenih u zraku objekta kretao se od 1,02×10 4 CFU/m3, ...mjereno u travnju, do 7,72×10 4 CFU/m3, mjereno u prosincu. Srednje vrijednosti ukupnog broja gljivica iznosile su od 0,075×10 4 CFU/m3, izmjerene u rujnu, do 8,56×10 4 CFU/m3, izmjereno u lipnju. Izmjerene vrijednosti temperature zraka, relativne vlažnosti i brzine strujanja zraka bile su većinom u tehnologijom predviđenim rasponima. Utvrđeni broj bakterija i gljivica u zraku, kao i statistički značajan utjecaj mikroklimatskih uvjeta na njihov broj u zraku objekta kavezno držanih nesilica, ukazuju na potrebu za postavljanjem standarda o kakvoći zraka u nastambama za životinje te razvoj pouzdanog sustava za praćenje navedenih čimbenika. Cilj je stvoriti proizvodnju koja, osim zadovoljenja ekonomskih čimbenika, mora sadržavati i zaštitu životinja i ljudi, kao i sigurnost hrane i okoliša.
U posljednje vrijeme mnoga istraživanja usmjerena su na razvoj novih postupaka obrade hrane sa ciljem dobivanja prehrambenih proizvoda visoke kvalitete. Dosadašnji rezultati primjene ultrazvuka ...visokog intenziteta pokazali su da se ova tehnika može uspješno primijeniti u svrhu smanjenja broja ili uništenja mikroorganizama, pri čemu se u znatnoj mjeri može uštedjeti energija i skratiti vrijeme trajanja procesa proizvodnje, te primijeniti blaži uvjeti toplinske obrade, a pritom dobiti proizvod veće nutritivne vrijednosti. Shodno tome, pokazalo se da je obrada ultrazvukom visokog intenziteta potencijalno vrlo uspješan postupak obrade mlijeka, posebno u kombinaciji s povišenom temperaturom.
Bakterije Pseudomonas stutzeri i Bacillus subtilis odabrane su na temelju zamjetnog rasta u minimalnom mediju s 0,8 mg mL-1 kalijeva cijanida (KCN). Tijekom ovog istraživanja ispitivana je njihova ...sposobnost reduciranja razina cijanida u mediju s 1,5 mg mL-1 KCN. Iako su obje bakterije smanjile koncentraciju cijanida, Pseudomonas stutzeri bila je učinkovitija. Kasnije, odabrane kulture su uzgojene, razrijeđene i u različitim koncentracijama korištene pojedinačno ili u mješavini za ispitivanje njihove učinkovitosti pri razgradnji cijanida u uzorcima tla prikupljenim u blizini mlina za preradu manioke. Bacillus subtilis je uzrokovala razgradnju cijanida od 0,218 mg g-1 na početku pri koncentraciji inokuluma od 0,1 (OD600nm) do 0,072 mg g-1 tla nakon deset dana pri koncentraciji od 0,6 (OD600nm), što je smanjenje od 66,9 %. Stanična koncentracija Pseudomonas stutzeri od 0,1 (OD600nm) smanjila je razinu cijanida u tlu s 0,218 mg g-1 na početku do 0,061 mg g-1 nakon deset dana pri koncentraciji od 0,6 (OD600nm), što je smanjenje od 72 %. Mješavina dviju bakterija dala je najbolju razgradnju; od 0,218 mg g-1 pri miješanoj koncentraciji inokuluma od 0,1 (OD600nm) na početku do 0,025 mg g-1 tla nakon 10 dana pri 0,6 (OD600nm), što je rezultiralo smanjenjem cijanida od 88,5 %. Analizirane bakterije pokazale su visoki potencijal za razgradnju cijanida i mogle bi biti učinkovite za dekontaminaciju cijanidom zagađenih lokacija.
Kompatibilnost tekstila prema koži postajala je tijekom posljednjih godina sve važnija potrošačima. Zato je razvoj prikladnih postupaka ispitivanja za prosudbu kompatibilnosti s kožom primjeran ...izazov. Osnovni zahtjev postavljen za ove postupke ispitivanja jest eksperimentalna jednostavnost povezana s nižim troškovima. Ispitivanje trepetljikašima razvijeno je za kozmetičku i farmaceutsku industriju. Zbog optičkog mjerenja broja živih mikroorganizama taj postupak nije prikladan za obojene ili heterogene uzorke. Međutim, ti problemi su riješeni primjenom kalorimetijskog otkrivanja. Taj postupak otkrivanja omogućuje vrlo osjetljivo prepoznavanje metabolizma mikroorganizama. Postojanje bilo koje otrovne tvari znači smanjenje topline metabolizma
Kolostrum je prvo mlijeko, koje proizvodi mliječna žlijezda tijekom ranog postpartalnog razdoblja. Osim što sadrži hranjiva, antimikrobne tvari i hormone rasta, kravlji kolostrum sadržava dragocjenu ...mikrofloru, uključujući sojeve rodova Lactobacillus i Bifidobacterium što se koriste u proizvodnji probiotičke hrane. Svrha je ovoga rada bila identificirati i kvantificirati mikrofloru u uzorcima kolostruma dvaju Holstein mlječnih krava, uzetih tijekom prva tri dana postpartalnog razdoblja. Mikroorganizmi su određeni sekvenciranjem 16S rRNK gena i LH-PCR metodom kojom se ekstrahira ukupna DNK. U sintetičkoj je podlozi izolirano dvadeset i devet sojeva, identificiranih pomoću sekvencija 16S rRNK gena, te su izdvojena dva potencijalno probiotička soja (Lactobacillus casei i Bifidobacterium pseudolongum). Uzorci su kolostruma analizirani LH-PCR metodom kako bi se utvrdio DNK profil mikroflore, te je utvrđeno da u uzorcima prevladava vrsta Lactobacillus casei. Probiotička svojstva ove bakterije za proizvodnju fermentiranih i probiotičkih proizvoda tek treba istražiti.
U zraku nastambi za držanje životinja stvaraju se znatne količine bioaerosola. Njega čine prašina, bakterije, gljivice, endotoksini i plinovi. Brojnost im ovisi o građevinsko-tehničkim značajkama ...nastambi, naseljenosti životinjama, načinu držanja, temperaturno-vlažnim odnosima u staji i aktivnostima oko hranjenja, mužnje,
skupljanja jaja i drugih poslova. Ove čestice, ako su patogene, mogu biti ozbiljna prijetnja za zdravlje ljudi.
Mjerenja su obavljana u staji muznih krava te u objektu za nesilice, 2007. godine, tijekom tri jesenja mjeseca.
Zrak je uzorkovan na Petrijeve zdjelice sa Sabouraudovim glukoznim agarom, uređajem MAS 100. Nakon obrade u laboratoriju, prema osnovnim i mikromorfološkim osobinama poraslih kolonija identifi cirani su najčešće zastupljeni rodovi gljivica.
Srednja vrijednost broja gljivica u zraku staje za muzne krave kretala se od 3,98x103 CFU m-3 do 5,11x104 CFU m-3. Broj gljivica u zraku objekta za nesilice kretao se od 6,89x104 CFU m-3 do
1,13x105 CFU m-3. Ove vrijednosti statistički su se značajno razlikovale na razini p<0,05.
U obje pretraživane nastambe najčešće su bili zastupljeni rodovi Aspergillus, Penicillium i kvasnice. U manjem postotku utvrđene su gljivice iz rodova Cladosporium sp., Fusarium sp., Mucor sp., Scopulariopsis sp., Alternaria sp. i Rhizopus sp.
Rezultati ovih istraživanja o kvantitativnom i kvalitativnom sastavu gljivica u zraku pretraženih nastambi potpuno su u skladu s vrijednostima zabilježenim u literaturi te se nalaze na donjim granicama opisanih raspona. Utvrđeni broj i rodovi gljivica ukazuju na nužnost daljnjih istraživanja te potrebu postavljanja standardnih vrijednosti glede kvalitete zraka u nastambama za životinje, kao i razvoj vjerodostojnog sustava praćenja navedenih čimbenika, s ciljem stvaranja sigurne hrane i sigurnog okoliša.
Bolesti i mane vina Ivandija, Tomislav; Marić, Branimira
Glasnik Zaštite Bilja,
12/2009, Letnik:
32, Številka:
6
Paper
Odprti dostop
Bolesti i mane vina izazivaju brojni mikroorganizmi- kvasci, plijesni ili bakterije, koji svojom životnom aktivnošću mijenjaju sastojke vina tako da kvare njihova organoleptička svojstva.
Nisu svi ...mikroorganizmi krivi jer među njima ima i onih koji su neophodni za nastanak i normalan razvoj vina. Nepoželjnima nazivamo uzročnike bolesti i samo njima onemogućavamo prisutnost, aktivnost i opstanak u vinu. Najčešće bolesti vina su vinski cvijet, octikavost, zavrelica, manitno vrenje i sluzavost.
Za razliku od bolesti, mane vina mogu biti posebno uzrokovane mikroorganizmima ili su posljedica nepovoljnih vremenskih prilika u doba dozrijevanja i berbe, a nerijetko posljedica nepažnje i neznanja. Najčešće mane vina su miris na sumporovodik, posmeđenje, crni, sivi i bijeli lom, okus po drvetu, bačvi,čepu, plijesni, peteljci ili neki drugi vinu strani okus ili miris.
Prvi uvijet kvalitetne prizvodnje je zrelo i zdravo grožđe. Jednako je važna čistoća podruma, suđa i naprava, pravilna vinifikacija, promišljena upotreba sumpornog dioksida, stručna dorada i njega. Nekada bolesti i mane nije moguće liječiti; ponekad izliječena vina više ili manje izgube od svoje kakvoće pa je najbitnije da do pojave bolesti ili mane uopće ni ne dođe.
Promjene u crijevnoj mikroflori uzrokuju naseljavanje patogenih bakterija i infektivni proljev. Ispitano je sedam probiotičkih sojeva kvasca Saccharomyces cerevisiae var. boulardii radi prevencije i ...liječenja proljeva. Istražena je in vitro aktivnost tih sojeva u sprečavanju različitih patogenih i oportunističkih bakterija da bi se utvrdila njihova učinkovitost pri liječenju različitih uzroka proljeva. U miješanim kulturama kvasca S. cerevisiae var. boulardii, za razliku od monokultura, opaženo je statistički značajno smanjenje broja bakterija Listeria monocytogenes (i to čak za 55,9 %), Pseudomonas aeruginosa i Staphylococcus aureus. Prisutnost kvasaca prije svega skraćuje fazu mirovanja bakterija (lag faza), zatim ubrzava postizanje maksimuma rasta, te smanjuje stopu eksponencijalnog rasta za 4,4-57,1 % (L. monocytogenes, P. aeruginosa) ili ju povećava za 1,4-70,6 % (Escherichia coli, Enterococcus faecalis, Salmonella Typhimurium). Osim toga, ispitana je sposobnost vezivanja patogenih bakterija na površinu stanica kvasca S. cerevisiae var. boulardii. Kvasci su uspješno vezali bakterije E. coli, S. Typhimurium, S. aureus, Campylobacter jejuni i E. faecalis, ali ne i L. monocytogenes i P. aeruginosa. Probiotičkom aktivnošću kvasca S. cerevisiae var. boulardii smanjuje se broj živih i aktivnih stanica patogenih bakterija koje su se vezale na stanice kvasca. Ti procesi ograničavaju invazivnost bakterija i sprečavaju njihovo vezanje za stijenke crijeva.
PDF
