Marekova je bolest limfoproliferativna zarazna bolest kokoši, obično karakakterizirana mononuklearnim staničnim infiltacijama u perifernim živcima i ostalim organima i tkivima, uključujući šarenicu i ...kožu. Skupina od 70 netom izleglih pilića cijepljena je protiv Marekove bolesti cjepivom od soja FC 126 herpesvirusa purana postupkom nebulizacije izlaganjem aerosolu tijekom 60 sekundi, dok je druga skupina od 70 pilića primila isto cjepivo parenteralnim načinom (supkutano). Cilj ovog istraživanja bio je usporediti morfometrijske značajke limfocita u perifernoj krvi pilića prije i nakon cijepljenja kako postupkom nebulizacije tako i parenteralnim načinom primjene. Kompjutorska analiza slike učinjena je na osobnom računalu korištenjem programa „SFORM“ (Vamstec, Zagreb, Hrvatska). Ukupno je pretraženo 50 obojenih razmaza periferne krvi cijepljenih pilića (20 postupkom nebulizacije i 30 parenteralno), te je analizirano prosječno 100 limfocita po uzorku. Rezultati su pokazali da su limfociti u perifernoj krvi pilića cijepljenih postupkom nebulizacije u odnosu na parenteralno cijepljene bili značajno veći u većini istraživanih pokazatelja: površini, opsegu, minimalnom i maksimalnom polumjeru, dužini i širini, te ispupčenosti odnosno konveksnosti površine, u svim danima pokusa osim četvrtoga, što ukazuje na pojačanu metaboličku aktivnost tih stanica. U limfocitima parenteralno cijepljenih pilića samo je omjer jezgre i citoplazme bio veći. Postignuti rezultati pokazuju morfološke značajke transformacije imunokompetentnih stanica, koje se mogu rabiti u procjeni imunosnog odziva na cjepivo, učinka cijepljenja i mogućeg docjepljivanja. Zaključili smo da nebulizacija kao metoda cijepljenja protiv Marekove bolesti stimulira transformaciju imunokompetentnih stanica mnogo ranije, skraćujući time vrijeme imunosupresije i pojačavajući imunosni odziv. To je od osobite važnosti za praktičnu primjenu cjepiva protiv Marekove bolesti.
U Hrvatskoj balkanski vijun Cobitis elongata naseljava sliv rijeke Save. Pronašli smo signifikantne morfološke razlike između primjeraka prikupljenih u rijeci Kupi i njenoj pritoci rijeci ...Petrinjčici. Rezultati ANOVA analize su statistički signifikantni za 17 mjera i svi statistički signifikantni parametri su značajno viši kod rijeke Petrinjčice. Razlike su vjerojatno uzrokovane izolacijom između tih dviju populacija uvjetovane umjetnim i prirodnim barijerama na rijeci Petrinjčici ali i različitim ekološkim značajkama staništa u rijekama Kupi i Petrinjčici.
Potočni rak (Austropotamobius torrentium) jedna je od četiri europske vrste deseteronožnih rakova iz porodice Astacidae koja živi u hrvatskim slatkovodnim ekosustavima te je strogo zakonom zaštićena. ...Cilj ovog rada bio je istražiti nekoliko aspekata životnog ciklusa vrste, njenu morfometriju i uvjete staništa. Populacije su istraživane tijekom 18 mjeseci u dva potoka u Karlovačkoj županiji. Životinje su lovljene jednom mjesečno. Ukupno je ulovljeno 806 jedinki kojima je zabilježen spol, faza presvlačenja i reprodukcije, izmjereno je sedam morfometrijskih obilježja i težina tijela. Pri svakom uzorkovanju izmjereno je osam fizikalno-kemijskih parametara vode. Zabilježena je pozitivna korelacija između broja ulovljenih jedinki i temperature, vodljivosti i ukupne tvrdoće vode. Negativna korelacija zabilježena je između broja ulovljenih jedinki i razine vode. Maksimalna zabilježena težina tijela iznosila je 72 g kod mužjaka i 43 g kod ženki, dok je maksimalna zabilježena dužina tijela iznosila 11,02 cm kod mužjaka i 10,37 cm kod ženki. Svježe presvučene životinje lovljene su od lipnja do studenog. Razvoj cementnih žlijezda započeo je u srpnju, vanjska jaja bilježena su od studenog do lipnja, a tek izlegli juvenilni rakovi zabilježeni su u lipnju i srpnju. Najmanja ženka s pleopodalnim jajima bila je duga 6,42 cm. Mužjaci i ženke razlikuju se značajno u svim mjerenim morfometrijskim obilježjima i težini tijela, dok se jedinke iz dviju populacija međusobno značajno razlikuju u širini karapaksa, dužini, širini i debljini kliješta kod mužjaka te ukupnoj dužini tijela, širini karapaksa, debljini kliješta i širini prve abdominalne pleure kod ženki. Možemo pretpostaviti da su zabilježene morfometrijske razlike između populacija posljedica adaptacije na specifične stanišne i ekološke uvjete.
Na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu održan je od 8.-10. svibnja 2013. međunarodni seminar Uvod u geometrijsku morfometriju (An introduction to geometric morphometrics). ...Organizatori seminara bili su Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet i Sveučilište u Beču, Fakultet prirodnih znanosti (Faculty of Life Science). Cilj seminara bio je promicanje i približavanje metode geometrijske morfometrije mladim znanstvenicima, studentima i zainteresiranim istraživačima. U teorijskom i praktičnom aspektu, metoda geometrijske morfometrije doživjela je svojevrsnu revoluciju u posljedna dva desetljeća i predstavlja osnovni pravac istraživanja u morfometriji.
U ovom su radu prikazani rezultati istraživanja biometrijskih značajki populacije lokarde, Scomber japonicus iz istočnog dijela Jadrana. Korištene su komercijalne lovine iz razdoblja siječanj 1998. - ...prosinac 2008. godine. Analizirano je devet morfometrijskih i osam merističkih značajki. Vilične dužine svih analiziranih jedinki (N=4157) kolebale su između 10,1 i 39,1 cm (23,8 ± 4,68 cm). Svi dužinsko-dužinski odnosi su pokazali linearnu ovisnost s visokim koeficijentima determinacije (r2>0,750). Uočena je mogućnost spolnog dimorfizma; mužjaci su imali statistički značajnije deblje tijelo kao i veći broj nečlankovitih šipčica u prsnoj peraji nego ženke.
The aim of the study was to present biometric analyses of chub mackerel, Scomber japonicus Houttuyn, 1782, from catch samples caught in the eastern Adriatic Sea between January 1998 and December 2008. Nine morphometric and eight meristic characters were analysed. The fork length (FL) of all observed specimens (N=4,157) ranged from 10.1 to 39.1 cm (mean ± SD: 23.8 ± 4.68 cm). All analysed length-length relationships were linear with high values of the coefficients of determination (r2>0.750). Males had significantly larger body depth than females as well as significantly larger number of soft rays in the pectoral fin; therefore, the possibility of sexual dimorphism was noted.
U ovom radu su izneseni rezultati biometrijske analize iglice, Belone belone (Linnaeus, 1761), u čiju svrhu je analizirano dvanaest morfometrijskih i pet merističkih značajki. Sve analizirane jedinke ...iglice su uzorkovane iz komercijalnih lovina ostvarenih u istočnom dijelu Jadranskog mora u razdoblju od 2003. do 2008. godine. Ukupna dužina tijela (TL) svih jedinki je kolebala od 20,8 cm do 75,4 cm (38.3 ± 7.94 cm). Omjer spolova je iznosio 1:1.
The results of biometrical analysis, i.e. twelve morphometric and five meristic characters of garfish, Belone belone (L.1761.), are presented in this paper. All representative samples were collected from commercial catches in the eastern Adriatic Sea during the period from 2003 to 2008. The total length (TL) of all observed specimens (N=3393) ranged from 20.8 to 75.4 cm (38.3±7.94 cm). The sex ratio of all specimens was 1:1.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Uvod Istraživanje je provedeno na Medicinskom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku i obuhvatilo je strukturalnu, ...geometrijsku i biomehaničku analizu 46 uzoraka štitnih hrskavica iz arhivske zbirke Zavoda za anatomiju. Klinički i morfološki značaj štitne hrskavice rezultirao je interesom za definiranje objektivnih morfoloških i mehaničkih karakteristika štitne hrskavice. Materijali i metode Provedena je morfometrijska analiza, a mjereni su parametri zadani antropometrijskim obilježjima štitne hrskavice, a na osnovu dijela njih provedena je klasifikacija štitnih hrskavica. Mineralna gustoća štitnih hrskavica određena je na istom uzorku računalnim metodama i metodom žarenja uzoraka štitnih hrskavica u laboratorijskoj peći, uz prethodno određen volumen Arhimedovim principom. Žilavost je određena posebno konstruiranim uređajem za lom štitnih hrskavica. Rezultati Morfometrijskom analizom dobili smo podatke o prosječnim dimenzijama štitne hrskavice i utvrdili kako je ženska štitna hrskavica prosječno manja u svim definiranim dimenzijama, osim tiroidnog kuta. Na osnovi morfometrijskih pokazatelja hrskavice smo klasificirali kao simetrične i asimetrične te kao konvergentne i divergentne ovisno o usmjerenju gornjih rogova. Mjerenjem mineralne gustoće štitne hrskavice i metodom žarenja utvrdili smo da mineralizacija raste sa životnom dobi zbog osifikacije kao degenerativnog procesa, ali opada u najstarijoj dobnoj skupini prateći opći trend osteoporoze. Također, utvrdili smo da su ženske štitne hrskavice prosječno manje gustoće od muških. Konvergentne te hrskavice koje su pucale složenim načinom bile su prosječno jače mineralizirane. Mjerenjem žilavosti nismo utvrdili statistički značajnu razliku ovisno o dobi i spolu, ali su hrskavice starije dobi i 63 muškog spola imale nešto veću prosječnu žilavost. Međutim, utvrđena je statistički značajno veća žilavost u hrskavica koje su pucale jednostavnim načinom. Zaključak Na osnovi dobivenih rezultata definirali smo standardne dimenzijske pokazatelje o objektivizirali morfološke tipove štitnih hrskavica. Na osnovi mineralizacije i žilavosti dobili smo saznanja o mehaničkim karakteristikama štitne hrskavice. Utvrdili smo da na žilavost štitne hrskavice pored mineralne gustoće utječu i drugi čimbenici te da štitna hrskavica starenjem pokazuje degenerativne promjene u smislu osifikacije i osteoporoze.- Introduction The research was conducted at Faculty of Medicine University J.J. Strossmayer in Osijek and included structural, geometrical and biomechanical analysis of 46 thyroid cartilage samples from archive collection of Department of anatomy. Our interest is based on forensic and clinical importance of the thyroid cartilage so we defined objective morphological and mechanical charateristics. Materials and methods The morphometriy analysis was conducted, and thyroid cartilage was classified accorting to thyroid cartilage antropometric features. Thyroid cartilage mineral density was determined by conputer methods and method of slow heating in laboratory furnace. The toughness was set using the specially designed machine tor thyroid cartilage fracture. Results On the base of morphometric analysis we defined that the female thyroid cartilages are smaller in all dimensions, except thyroid angle. According to morphometric dana we have classified thyroid cartilages as symetric and asymetric, and also as convergent and divergent based on direction of upper horns. By measuring thyroid cartilage mineral density we have determined that mineralisation is increasing by age according to ossification as degenerative process, but is decreasing in elder because of the osteoporosis. Female thyroid cartilages are on average on lower density than male thyroid cartilage. Convergent and cartilages that fracture in complex mean are on average more mineralized. We determined thate there is no significant difference in toughness of thyroid cartilage according to age and sex, but elder and male cartilages have slightly higher toughness. There was statistically signifiganct higher toughness in cartilages that fractured in simple mean. 65 Conclusion According to the results we defined standard dimensions and morphological types of the thyroid cartilage. On the base of mineral density and toughness we defined biomechanical characteristic of thyroid cartilage. We determined that there are other parameters influencing toughness of thyroid cartilage besides mineral density, and that there are degenerative changes, in ways of ossification and osteoporosis, in aging thyroid cartilage.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- CILJ: Cilj istraživanja bio je učiniti citološko i morfometrijsko gradiranje citoloških uzoraka invazivnog karcinoma dojke i ...prosuditi mogućnost rutinske primjene citološkog gradiranja s ili bez morfometrijske analize, umjesto dosadašnje procjene gradusa tumora na histološkom materijalu; prosuditi reproducibilnost, konzistentnost i varijabilnost tehnike gradiranja među citolozima; te opisati biološku varijabilnost morfometrijskih parametara unutar i između gradusa, u svrhu optimalizacije i utvrđivanja minimalne, trenutno nedefinirane, veličine uzorka potrebite za morfometrijsku analizu. ISPITANICI I METODE: Istraživanjem je obuhvaćeno 45 ispitanica (15 po svakom gradusu) u kojih je dijagnoza karcinoma dojke postavljena na citološkim aspiratima dojke u OB „Dr. J. Benčević“ tijekom 2012. godine. Citološko gradiranje učinjeno je Robinsonovom metodom gradiranja, a određivanje histološkog gradusa korištenjem Elstonove modifikacije Bloom-Richardson-ove metode. Morfometrijska analiza provedena je programom SFORM. REZULTATI: Slaganje tri promatrača u određivanju citološkog gradusa i njegovoj komparaciji s histološkim gradusom procijenjeno je Kendall T-B testom. T vrijednosti iznosile su od 0,64 do 0,82. T vrijednosti između promatrača uzetog kao standard (promatrač s najvećim volumenom pregledanih uzoraka karcinoma dojke) i druga dva promatrača (interobserver varijabilnost) iznosile su od 0,45 do 0,85. Slaganje pojedinog promatrača pri ponovljenom citološkom gradiranju (intraobserver varijabilnost) iznosilo je od 0,57 do 0,79. Dijagnostička/prognostička vrijednost citološkog sustava gradiranja po Robinsonu i morfometrijska objektivizacija u određivanju gradusa invazivnog karcinoma dojke 81 SAŽETAK S porastom gradusa uočava se pad ekspresije progesteronskih receptora, značajan, stupnjeviti porast ekspresije proliferacijskog biljega Ki-67, viši pT stadij, te veći udio postmenopauzalnih ispitanica. Analizom razlika u distribuciji morfometrijskih parametara po gradusu izdvaja se značajan, stupnjevit porast mjerenih značajki s porastom gradusa. Gradus je odgovoran za prosječno tek 26, odnosno 35% varijance morfometrijskih obilježja stanice i jezgre. Glavninu varijance obilježja čine interindividualne razlike, odnosno heterogenosti među ispitanicima unutar gradusa, uz minimalne intraindividualne varijacije. Minimalnu, trenutno nedefiniranu, veličinu uzorka potrebitu za morfometrijsku analizu normirali smo na 100 stanica po uzorku, budući da ista jamči usku marginu greške. ZAKLJUČAK: Citološko gradiranje aspirata karcinoma dojke reproducibilno je i neovisno o iskustvu morfologa te dobro korelira s histološkim gradusom. Posljedično tome predstavlja koristan parametar u predviđanju histološkog gradusa, odnosno biološkog ponašanja tumora. Gradiranje morfometrijskom metodom statistički je značajno, ali zbog niskog udjela gradusa u varijanci morfometrijskih obilježja, odnosno širokog raspona preklapanja morfometrijskih parametara među gradusima, morfometrija kao metoda nema diskriminacijsku nego samo indikativnu sposobnost.- AIM: The aim of this study was to evaluate the cytological and morphometrical grading of breast cancer and to estimate the possibility of routine use of cytologic grading with or without morphometric analysis, instead of estimating the tumor grade only on histologic material; to estimate reproducibility, consistency and variability of grading techniques among cytologists and also to describe the biological variability of morphometric parameters within and between grades and to determine the minimum, currently undefined, of sample size required for morphometric analysis. MATERIAL AND METHODS: Forty five patients with histologically confirmed invasive breast carcinoma, treated in General Hospital Dr. J. Bencevic in 2012, were selected in the present study. Grading of breast carcinoma was done according to the Robinson’s method by three independent observers on two occasions. Histological grading was performed using Elston's modified Bloom Richardsons' scoring. Morphometric analysis was performed by means of the SFORM software. RESULTS: The agreement between observers in determining the cytological grade and it's comparison with histological grade was estimated with Kendall T-B test. T values ranged from 0.64 to 0.82. T values between standard observer (the one with highest volume of examined breast specimens) and the other two observers (interobserver varability) ranged from 0.45 to 0.85 for cytological grading. Agreement between the individual observer at the repeated cytological grading (intraobserver variability) ranged from 0.57 to 0.79. Dijagnostička/prognostička vrijednost citološkog sustava gradiranja po Robinsonu i morfometrijska objektivizacija u određivanju gradusa invazivnog karcinoma dojke 83 SUMMARY With increasing tumor grade we observed the decrease of progesterone receptors expression , significant increase in the expression of the proliferation marker Ki-67, higher pT stage, and large proportion of postmenopausal women. By analyzing differences in the distribution of morphometric parameters by grade we observed a significant, gradual increase in the measured characteristics with increasing grade. Gradus is responsible for an average of 26 or 35% of the variance of morphometric characteristics of cells and nuclei. The majority of the variance features make interindividual differences or heterogeneity among respondents within the grade. Minimal sample size which is currently undefined and not standardized and was needed for morphometric analysis, was normalized to 100 cells per sample, since the same guarantees a narrow margin of error. CONCLUSION: Cytological grading of aspirates of breast cancer is reproducible and independent of experience of morphologist and correlates well with established histological grade and as such can be predictor of histologic grade and provide relevant information about the biological behavior of invasive breast cancer. Morphometric grading method is statistically significant but due to low proportion of grade in variance of morphometric features and a wide range of overlapping morphometric parameters among grades differences, morphometry as a method does not have discriminatory but just indicative capacity.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Vrsta Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) jedna je od četiri europske vrste desteronožnih rakova iz porodice Astacidae koja ...živi u hrvatskim slatkovodnim ekosustavima te je strogo zakonom zaštićena. Istraživanjem su obuhvaćene 803 jedinke iz dvije populacije u potocima Karlovačke županije. Ulovljenim jedinkama određen je spol, faza presvlačenja i reprodukcije, izmjereno je 7 morfometrijskih obilježja i težina te su označene. Maksimalna izmjerena dužina viša je od prethodno zabilježene za vrstu, a većina jedinki ima dužinu tijela između 6 i 10 cm. Dužina tijela od 6 cm određena je kao granica postizanja spolne zrelosti. Odrasli mužjaci i ženke značajno se razlikuju u mjerenim morfometrijskim obiježjima, težini tijela, prirastu dužine karapaksa i težine te u brzini rasta u težini. Mužjaci i ženke značajno se razlikuju u morfometrijskim obilježjima između populacija. Mužjaci imaju bolju kondiciju od ženki, a juvenilni rakovi imaju bolju kondiciju od adultnih. Adultne jedinke imaju najbolju kondiciju u jesen, odnosno zimu. Pomoću programa FISAT II utvrđeno je da se mužjaci i ženke razlikuju u koeficijentu rasta K. Vrijednosti ukupnog mortaliteta Z značajno se razlikuju prema korištenoj metodi. Vrijednosti brzine prirasta u dužini karapaksa dobivene MPA metodom ne razlikuju se značajno od vrijednosti dobivenih klasičnom mark-recapture metodom.- Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) is one of four native European crayfish species inhabiting Croatian freshwaters and is protected by Croatian law. Altogether 803 animals from two populations in the Karlovačka county were analysed. Animals caught were checked for sex, moulting and reproductive status and 7 morphometric measures were taken, as well as body weight. Animals were marked before releasing. Maximal weight was higher than literature data for this species and most of the animals had total length between 6 and 10 cm. Animals reached sexual maturity at the total body length of 6 cm. Adult males and females differed significantly in morphometric measures, weight, carapace length gain and weight gain speed. Males and females differed significantly between populations in morphometric measures. Males had better condition than females, and juvenile animals had better condition than adults. Adult animals had the best condition in autumn and winter. Using FISAT II software differences in growth parameter K were deterimined between males and females, as well as in total mortality Z, which differed among methods used. Values of carapace length speed did not differ between modal progresion analysis and standard marc-recapture method.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U ovom su radu analizirane, kvantitativne geomorfološke značajke (nagibi padina, profil i ravninska zakrivljenost) planinskoga rubnog područja Duvanjskog polja. Na oblikovanje ovoga područja utjecalo ...je niz prirodnih i društvenih utjecaja tijekom geneze i evolucije reljefa. Cilj je ovog istraživanja analiza kvantitativnih obilježja nagiba padina i zakrivljenosti morfoloških obilježja šireg područja Duvanjskog polja, tumačenje rezultata i sinteze. Moguć je detaljniji uvid u značajke nagiba i odvijenih procesa, a moguće je postići i vrednovanje prirodno dominantnih geomorfoloških procesa. Tijekom istraživanja posebna je pažnja posvećena detaljnoj geomorfometrijskoj analizi u GIS okruženju, na temelju digitalnog modela reljefa. Analiza je provedena u nekoliko faza: 1. komparativna analiza karakteristika nagiba temeljena na morfološkim obilježjima, 2. komparativna analiza zakrivljenosti nagiba i 3. analiza odnosa između nagiba i značajki zakrivljenosti. Sinteza uključuje interpretaciju dobivenih rezultata u širem kontekstu odnosa između morfometrijskih značajki i strukturno/litoloških značajki morfoloških jedinica.
PDF
