Ovaj članak nudi povijesnu analizu glavnih faza kroz koje je prošlo istraživanje motivacije za učenje J2. Predstavlja kratak kronološki prikaz glavnih teorijskih dostignuća u dosadašnjim ...istraživanjima motivacije za učenje J2. Rasprava započinje kratkim pregledom sociopsihološkog razdoblja koje se bavilo motivacijskim čimbenicima J2 u međugrupnim odnosima. Nakon toga raspravlja se o kognitivno-situacijskom razdoblju u kojem se javilo zanimanje za učenike u učionicama i o procesno orijentiranom razdoblju koje se bavi učenicima jezika i okolnostima u kojima se nalaze. Posljednji dio ovog članka govori o najnovijim teorijama u nastajanju u području motivacije za učenje J2 i revolucionarnom doprinosu koje su dale kako bi se razumio odnos između motivacije učenika i postignute razine znanja. Ove teorijske studije uključuju najnovije teme koje su uvelike pridonijele razumijevanju uloge motivacije u procesu učenja ciljnog jezika te mjeru u kojoj ona određuje razinu uspjeha koju postižu učenici. Razumijevanje psihologije učenja jezika omogućuje praktičarima razumijevanje uloge motivacije J2 i njezinih implikacija u podučavanju ciljnog jezika.
U procesu učenja stranoga jezika motivacija kao jedan od afektivnih čimbenika ima vrlo važnu ulogu. Tijekom procesa učenja motivacija se mijenja. Povezana je s dinamičnim promjenama i različitim ...unutarnjim i vanjskim utjecajima kojima je učenik izložen, stoga u tom procesu dolazi do čestih fluktuacija motivacije (Dörnyei i Skehan 2005). Motivacija u svojoj pojavnosti bitno utječe na način i tijek usvajanja stranoga jezika određujući joj intenzitet, tip, trajanje i učinkovitost. Ovaj rad je nastavak istraživanja o motivaciji za učenje francuskoga i talijanskoga jezika koje je provedeno tijekom školske godine 2019./2020. u srednjoj strukovnoj školi u Dubrovniku. U radu se prikazuju rezultati istraživanja provedenoga na uzorku dvije skupine učenika srednje strukovne škole, jedne koja uči francuski jezik (N = 124) i druge koja uči talijanski jezik (N = 146). Kao mjerni instrument korištena je prilagođena inačica Upitnika za mjerenje tipa i intenziteta motivacije učenika za učenje stranoga jezika autorice Mihaljević Djigunović (1998). Analiza podataka provedena je metodom deskriptivne i inferencijalne statistike. Cilj istraživanja bio je ispitati odnos motivacije i varijabla spola, duljine učenja, ocjene, izloženosti izvannastavnim sadržajima, kao i boravka u zemljama francuskoga/talijanskoga govornog područja. Rezultati istraživanja pokazali su značajnu povezanost motivacije i navedenih varijabla u skupini učenika francuskoga jezika, a u skupini učenika koji uče talijanski jezik povezanost ovih varijabla uočena je samo na određenim ljestvicama motivacije. Nekolicina istraživanja bavi se motivacijom za učenje ovih dvaju stranih jezika u hrvatskome obrazovnom kontekstu. Stoga dobiveni rezultati pridonose spoznajama o motivaciji za učenje francuskoga i talijanskog jezika kao stranih jezika i mogu biti korisni istraživačima u području OVIJ-a i nastavnicima stranih jezika.
Raziskovalno vprašanje (RV):V raziskavi smo se med drugim osredotočili na povezavo med prebivališčem in izobrazbo staršev otrok, ki obiskujejo inštrukcije ter njihovo intenzivnostjo. Za namene ...raziskave smo temu primerno oblikovali naslednje raziskovalno vprašanje: Ali bivališče uporabnikov in izobrazba njihovih staršev vplivata na intenzivnost inštrukcij?« Namen: Poglavitni namen raziskave je bil ugotoviti povezavo med intenzivnostjo koriščenja inštrukcij v širši goriški regiji ter krajem bivanja in izobrazbo staršev. Osredotočili smo se na naravoslovne predmete (matematika, fizika, kemija) in en družboslovni predmet (tuj jezik). Metoda: Anketirali smo osnovnošolce, dijake gimnazij, srednjih strokovnih in poklicnih šol, ter študente, vpisane v visokošolske študijske programe na Goriškem. Preko intervjujev z udeleženci inštrukcij in njihovimi starši smo kvantitativno raziskavo obogatili še z detajlno vsebinsko analizo o koristi inštrukcij. Opravili smo še intervjuje z učitelji fizike, kemije, matematike in angleščine, tako na osnovnošolskem, kot srednješolskem nivoju izobraževanja, in na podlagi tega presodili onujnosti in priljubljenosti inštrukcij znotraj sistema formalnega izobraževanja. Pri raziskavi smo se poslužili metode opazovanja, pri kateri smo opazovali učence, ki obiskujejo inštruktorje in se poslužujejo inštrukcij. Raziskava je potekala v obdobju šolskega leta 2016/2017.Rezultati: Na osnovi vseh predstavljenih raziskav se je izoblikovala naslednja ključna ugotovitev; Kraj bivanja in izobrazba staršev ne vplivata na intenzivnost inštrukcij. Organizacija: Glede na ugotovitve, da se obseg inštrukcij povečuje in da so inštruiranci preveč usmerjeni v izboljšavo ocen in ne v boljše utrjevanje snovi, bi lahko ravnatelji in dekani šol izvedlidoločene spremembe pri podajanju učne vsebine, učencem, dijakom in študentom. Pri samiorganizaciji inštrukcij je pomembno to da so neposredno povezane za utrjevanje snovi in ne samo, da so usmerjene v izboljšanje ocen, ki so pogoj za prehodnost in vpis na fakulteto. Družba: Prispevek je pomemben z vidika učencev, učiteljev in tudi Ministrstva za izobraževanje pri prihodnjih reformah šolskega sistema. Raziskava daje osnove, saj bi širša raziskava na to temo lahko ponudila rešitve, ki bi omejile nastajajoči razdor med učenci in učitelji, saj je raziskavapokazala, da se je uporaba inštrukcij v zadnjem času povečala. Predvsem bi se tu morali zgledovati po državah, kjer je študij zasnovan tako, da ni potrebe po dodatnih inštrukcijah. Originalnost: Gre za prvo tako celovito raziskavo na Goriškem in v Sloveniji nasploh. Vključeni so bili vsi nivoji šolanja. Od osnovne šole, srednje šole do fakultet. Predvsem pa se kaže njena originalnost, saj je iskala odgovore o vplivih kraja bivanja in izobrazbe staršev na same inštrukcije. Omejitve/nadaljnje raziskovanje: Omejitev raziskave se kaže v tem, da smo raziskavo izvedli na Goriškem in da je bil vključen priložnostni vzorec, zato ugotovitev ne moremo prenašati na vse, saj vzorec ni uravnotežen. Na podlagi ugotovitev, bi bilo smiselno dopolniti metodologijo in izvesti raziskavo med celotno slovensko populacijo. Druga omejitev je v tem, da je bila izvedena pred COVID-19, saj se je med tem časom podajanje snovi in inštruiranje moralo prilagoditi novim razmeram.
Motivirati učenike za rad i sudjelovanje u klasičnoj nastavi sve je veći izazov današnjeg doba. Nastavnici traže inovativne pristupe podučavanju i koriste različite motivacijske metode kako bi ...pridobili pažnju učenika. Kada se tome pribroji i specifičnost nastave Tjelesne i zdravstvene kulture koja traži i tjelesni angažman učenika, misija postaje gotovo nemoguća. Koji pristup odabrati? Slijepo se držati propisanog plana i programa uzdajući se da će vanjska motivacija u obliku ocjene biti dovoljna za uspjeh u radu ili pokušati naći načina da učenici uživaju u procesu učenja, razumiju ono što uče i zašto to uče. Ovaj rad opisuje primjer dobre prakse motivacije učenika Škole za primijenjenu umjetnost u Rijeci.
Rad analizira i kritički razmatra političko-ekstremističke zajednice na primjeru /pol/ (Politically Incorrect) zajednice s internetskog foruma 4chan, smještajući je unutar teorijskog modela ...višestrukih tokova te ispitujući njezinu potencijalnu prirodu kao poduzetnika javnih politika. Primjenjuje se eksploratorna kvalitativna analiza političkih ciljeva, motivacije te metoda djelovanja /pol/ zajednice u /pol/ objavama, s ciljem utvrđivanja njezine uloge unutar toka problema, toka javnih politika i političkog toka. Iako analiza ukazuje na sličnost /pol/ zajednice s poduzetnicima javnih politika, u pogledu istaknute predanosti i reputacije, te sposobnosti mijenjanja političke svijesti i percepcije javnosti unutar tokova problema i politike, /pol/ zajednica se pokazala akterom nemoćnim kultivirati veze s formalnim akterima i predlagati ideje unutar toka javnih politika, zbog čega ih se ne može smatrati poduzetnicima javnih politika. Međutim, specifična politička motivacija koja teži razaranju liberalno-demokratskog političkog sustava čini /pol/ zajednicu drugačijim oblikom aktera unutar modela višestrukih tokova – križarom javnih politika, a u širem idejnom kontekstu modela, trovačem primordijalne juhe javnih politika. Takav akter ne pristaje na kompromise, agresivno širi svoje viđenje problema te nameće svoje vrijednosti javnosti, što ga čini potencijalno opasnim za stabilnost političkog sustava.
The article analyzes and critically evaluates the politically extremist communities on the example of the /pol/ (Politically Incorrect) board from the internet forum 4chan, placing it within the multiple streams theoretical model with an emphasis on its potential nature as a policy entrepreneur. An explorative qualitative analysis of political goals, motivations and methods of action of the /pol/ community in the /pol/ posts is carried out, with the aim of determining its role in the problem, policy, and politics streams, as well as the methods through which they act inside each stream. Although the analysis points to similarity between the / pol/ community and policy entrepreneurs, in terms of prominent commitment and reputation, and the ability to change political awareness and public perception within the flow of problem and politics streams, the /pol/ community proves itself to be unable to cultivate ties with formal actors and propose ideas within the solution stream, meaning that it cannot be viewed as a policy entrepreneur. However, its specific political motivation, which aims to destroy the liberal democratic political system, makes the /pol/ community a different form of agent – a policy crusader, and in the broader conceptual context of the model, the poisoner of the primordial soup of public policy. This type of agent does not compromise, aggressively spreads its perception of problems, and forces its own values onto the public, which makes it potentially dangerous for the stability of the political system.
Početkom provedbe nastave na daljinu u školskoj godini 2019./2020. napravljeno je istraživanje s ciljem ispitivanja doživljaja učenika predmetne nastave o nastavi na daljinu. Korišteni su Upitnik ...stavova o e-učenju, Upitnik percipirane podrške autonomiji u obrazovnom okruženju, Upitnik samoregulacije u učenju i Inventar strategija suočavanja školske djece. Rezultati su pokazali kako među učenicima nižih razreda predmetne nastave (5. i 6. razredi) i učenicima viših razreda predmetne nastave (7. i 8. razredi) postoje značajne razlike u percepciji doživljaja vlastite autonomije kod učitelja. Učenici nižih razreda doživljavaju učiteljevu procjenu njihove (učeničke) autonomije na značajno višoj razini, a ujedno imaju i višu razinu identificirane motivacije za učenjem. U stavovima o učenju na daljinu među učenicima niže i više predmetne nastave nisu utvrđene značajne razlike.
Izdvojene tvrdnje ukazuju na to da učenici priželjkuju povratak u
školske klupe i redovnu nastavu. Utvrđene su razlike u načinima suočavanja sa stresnim situacijama između učenika i učenica, pri čemu
se agresivnost češće javlja kod učenika. Izdvojene tvrdnje iz Upitnika
stavova o e-učenju ukazuju na to da učenici pojam nastave na daljinu
poistovjećuju s dostupnošću nastavnih materijala na internetu, što bi
moglo biti povezano s angažmanom njihovih učitelja.
Seksting, definiran kao razmijena seksualno eksplicitnog sadržaja elektroničkim medijima među adolescentima i mladim osobama, aktualna je tema šire javnosti. U ovom je radu predložen teorijski model ...koji objašnjava motivacijske odrednice sekstinga. Autori su na temelju pregleda do sada provedih istraživanja prikazali kako se više empirijski potvrđenih motivacijskih čimbenika može integrirati u predloženi model. Konkretno, analizom su empirijskih istraživanja autori postavili set individualnih i kontekstualnih karakteristika koje objašnjavanju ponašanje kakvo upućuje na seksting. Predložen je sistematski pregled motivacijskih determinanti relevantnih za razumijevanje sekstinga ismjernice za buduća istraživanja u ovom području. Namjera je ovog modela organizacija rezultata do sada provednih istraživanja u teorijski prihvatljiv pristup s ciljem daljnjeg proučavanja sekstinga te poticanje istraživača na dodatni razvoj modela i njegovu primjenu u budućim istraživanjima.
Cilj istraživanja bio je ispitati postoje li razlike u intrinzičnoj motivaciji za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture između učenika i učenica koji rade u različitom motivacijskom okruženju. U ...istraživanju je sudjelovalo 110 učenika i učenica trećih i četvrtih razreda srednje škole. Učenici su ispunili Upitnik intrinzične motivacije i Upitnik percipirane motivacijske klime. Dobiveni rezultati su pokazali da su i učenici i učenice motivirani za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture te da su učenici u odnosu na učenice više intrinzično motivirani i da motivacijsku klimu percipiraju više kooperativnom. Rezultati također pokazuju da su učenici, neovisno o spolu, više intrinzično motivirani u kooperativnom motivacijskom okruženju. Temeljem rezultata ovog istraživanja možemo zaključiti da je potrebno stvoriti kooperativno motivacijsko okruženje na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture koje će povećati intrinzičnu motivaciju učenika da bi podigli kvalitetu nastavnog procesa.
SAŽETAK
Cilj studijeKod postavljanja dijagnoze debljine izrazito je važna komunikacija liječnika s bolesnikom, jer se i sama terminologija ponekada doživljava uvredljivom. Cilj ove studije bio je ...iznaći nazivlje kojim bi se naglasila ozbiljnost medicinskog stanja, ali i ono kojim bi se izbjegla nepotrebna nelagoda zbog imenovanja dijagnoze.
Ispitanici i metodeu studiju je bilo uključeno 500 ispitanika (bolesnici, liječnici, nutricionisti, studenti medicine i društveno-humanističkih znanosti) koji su odgovorili na upitnik evaluirajući četiri naziva koji opisuju debljinu. Analizirani su njihovi stavovi prema terminu koji im je bio prihvatljiv/uvredljiv u zdravstvenom i u svakodnevnom okruženju.
Rezultatipodatci su sakupljeni koristeći online alat SurveyMonkey®. Ispitanici su smatrali nazive ‘pretio’ i ‘adipozan’ prihvatljivima i u zdravstvenom i u svakodnevnom okruženju, a navedeno se najviše odnosi na liječnike i studente medicine. Naziv ‘debeo’ svi su smatrali neprihvatljivim, a najviše nutricionisti. Naziv ‘bucko’ je doživljen kao najviše uvredljiv; zanimljvo je da su ga bolesnici najbolje prihvatili.
Zaključaku dijagnozi debljine terminologiju treba koristiti s oprezom. Imajući u vidu rezultate ove studije, preporučuje se koristiti nazive ‘pretio’ i ‘adipozan’, izbjegavati kolokvijalne nazive, a termin ‘debeo’ koristiti s oprezom.
Cilj rada bio je kvalitativnom metodom istražiti kako studenti/ce razumiju vlastiti proces odabira studija na visokoškolskoj razini. Teorijski okvir činila je teorija situiranih očekivanja i ...vrijednosti Eccles i sur. Istraživačka su pitanja bila: što studenti/ce prepoznaju kao glavne razloge za vlastitu odluku o odabiru studija, kako percipiraju ulogu važnih drugih osoba u odluci o odabiru studija te kako razumiju odnos rodnih stereotipa o studijima i zanimanjima te vlastitog odabira studija. Polustrukturirani intervjui provedeni su sa 44-ero studenata i studentica prve godine sveučilišnih i stručnih studija (22 djevojke i 22 mladića). Tematska analiza intervjua pokazala je da su motivacijska uvjerenja, važne druge osobe te rodni stereotipi imali različite uloge u odabiru studija. Subjektivne vrijednosti, posebno interes, percipirana korisnost i cijena truda, prepoznate su kao važni motivacijski utjecaji. Roditelji, profesori/ce te posebno prijatelji/ce utjecali su na odabir studija svojim savjetima, pružanjem informacija i podrške. Analiza rodne dimenzije pokazala je da je prisutnije shvaćanje da rodni stereotipi nisu utjecali na vlastiti odabir studija. No kada se prepoznaje utjecaj rodnih stereotipa na odabir, on je u skladu s očekivanjima teorije: studenti/ce rodno tipičnih studija navode da su izbjegavali rodno nestereotipne profesionalne odabire, dok studentica rodno nestereotipnog studija (strojarstva) opisuje važnost odbacivanja stereotipa za svoj odabir studija. Praktične implikacije rezultata odnose se na dodatno informiranje učenika/ca o sveučilišnim i stručnim studijskim programima te njihovo osvještavanje o utjecaju rodnih stereotipa na obrazovne odabire radi širenja spektra mogućih odabira studija.