Armed with jokes, puns, and cartoons, Norwegians tried to keep their spirits high and foster the Resistance by poking fun at the occupying Germans during World War II. Despite ...a 1942 ordinance mandating death for the ridicule of Nazi soldiers, Norwegians attacked the occupying Nazis and their Norwegian collaborators by means of anecdotes, quips, insinuating personal ads, children’s stories, Christmas cards, mock postage stamps, and symbolic clothing.     In relating this dramatic story, Kathleen Stokker draws upon her many interviews with survivors of the Occupation and upon the archives of the Norwegian Resistance Museum and the University of Oslo. Central to the book are four “joke notebooks” kept by women ranging in age from eleven to thirty, who found sufficient meaning in this humor to risk recording and preserving it. Stokker also cites details from wartime diaries of three other women from East, West, and North Norway. Placing the joking in historical, cultural, and psychological context, Stokker demonstrates how this seemingly frivolous humor in fact contributed to the development of a resistance mentality among an initially confused, paralyzed, and dispirited population, stunned by the German invasion of their neutral country.     For this paperback edition, Stokker has added a new preface offering a comparative view of resistance through humor in neighboring Denmark.
Cilj je rada opisati iskustvo s razmjene Erasmus sa studentima preddiplomskog studija sestrinstva. Razmjena studenata radi studijskog boravka ostvaruje se na temelju međuinstitucijskih sporazuma koji ...se sklapaju između fakulteta i inozemnih
visokoškolskih ustanova. Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu potpisnik je sporazuma s drugim najvećim sveučilištem u Norveškoj HiST – Høgskolen i Sør-Trondelag. Fakultet sestrinstva unutar Sveučilišta nalazi se u Trondheimu, trećem po veličini gradu u Norveškoj, koji je poznat i kao „grad studenata“. Fakultet sestrinstva, na kojem sam boravila, nalazi se u
središtu grada Trondheim-a, u neposrednoj blizini sveučilišne bolnice St. Olavs. Fakultet ima studijske programe preddiplomskoh i diplomskog studija. Završetkom studijskog programa stječe se naslov sveučilišnog prvostupnika te magistra u području mentalnog zdravlja.
U članku je opisan „batomaljski list“ (pisan hrvatskom glagoljicom 1425. godine), u vlasništvu Dalibora Salopeka u Zagrebu od oko 1992. godine. Darko Žubrinić ga je u svibnju 2019. godine ...identificirao kao jedan od izgubljenih „batomaljskih listova“ pisanih 1425. godine za bratovštinu Majke Božje Goričke u Batomlju (blizu Jurandvora u zaleđu Baške) na otoku Krku. Prema prijašnjoj informaciji akademika Eduarda Hercigonje, riječ je o najstarijim poznatima pravilima (statutu) neke bratovštine pisanim glagoljicom. U članku je pokazano da je izvorno postojalo barem sedam „batomaljskih listova“, a što je već ranije ustanovila prof. dr. sc. Sanja Zubčić. Dva od njih nalaze se u Norveškoj nacionalnoj knjižnici u Oslu, kao dio prestižne Zbirke Martina Schøyena (The Schøyen Collection), a jedan od njih je u Zagrebu u vlasništvu Dalibora Salopeka. Gdje se nalaze preostali „batomaljski listovi“ (njih barem četiri) nije poznato. Dodan je i odgovarajući zapis Marka Šorića o Zakonu Bratovštine sv. Duha u Baški iz 1461. godine, koji je sadržajno vrlo blizak „batomaljskim listovima“. Članak sadrži faksimile sedam stranica „batomaljskih listova“.
U radu su prikazani hodočasnici iz nordijskih zemalja koji su prošli hrvatskom obalom Jadrana na putu za Svetu Zemlju. Opisani su motivi njihova odlaska, staleška pripadnost te doživljaji tijekom ...putovanja. Osim nekih specifičnosti u tome pogledu nema većih odstupanja od svjedočanstava ostalih europskih, posebice njemačkih hodočasnika kasnoga srednjeg i ranoga novog vijeka.
U radu se istražuju tri međusobno povezana pitanja policy učenja, na temelju podataka prikupljenih anketnim istraživanjem na reprezentativnom uzorku lokalnih vijećnika u Norveškoj. Pitanje je bilo ...što obilježava policy učenje lokalnih vijećnika. Do odgovora se pokušalo doći preko podataka o tome što vijećnici smatraju korisnim izvorima podataka u njihovom poslu donošenja odluka i utvrđivanja političkog dnevnog reda (agenda-setting). Nađena su tri profila vijećnika s gledišta policy učenja: kozmopoliti (koji se u velikoj mjeri oslanjaju na vanjske izvore informacija), lokalci (koji se oslanjaju na unutarnje izvore) te stranački poslušnici (koji se oslanjaju na izvore političke stranke). Istraženo je i utječu li ta tri profila vijećnika na odlučivanje i postavljanje političkog dnevnog reda. Utvrđeno je da su kozmopoliti najaktivniji postavljači dnevnog reda (najviše utječu na to koja će pitanja doći na dnevni red političkog odlučivanja). Postavilo se i pitanje ukazuje li nova struktura policy učenja na pojavu novog tipa vodstva u lokalnoj samoupravi. Autori smatraju da je politički interes u javno dostupnim informacijama koje se bave uspješnošću lokalnih jedinica dio šireg sindroma koji se može nazvati refleksivnim vodstvom.
Na Sveučilištu u Bergenu studij etnologije se prije nekoliko godina spojio s drugim disciplinama i danas je dio onoga što mi zovemo kulturnim studijima ('kulturvitenskap'). Folkloristika predstavlja ...drugi važan dio nove discipline. Pristupi, metodologija i područja interesa su se značajno promijenili, ali to je proces koji traje već neko vrijeme. Danas su sve sastavnice svakodnevne kulture legitimna područja istraživanja, te prevladava orijentacija na sadašnjost, za razliku od prošlih razdoblja.
Članak obrazlaže temeljnu promjenu koja se desila u društvenom položaju i ulozi kulturnih studija zbog promjene u odnosu discipline prema vlastitom akademskom i društvenom okruženju: početak masovnog obrazovanja na sveučilištima, diferencijacija znanstvenih disciplina koju karakterizira sve veća uloga društvenih znanosti te humanistički obrat od Bildunga do kritičkog propitivanja tradicije. Unutrašnja reorganizacija znanja unutar discipline bi se stoga trebala promatrati u svjetlu širih promjena na sveučilištima. Akademska disciplina poput 'kulturnih studija' je sama kulturna tvorevina koja je stvorena u odnosu na, s jedne strane, druge srodne discipline, a s druge strane, na razvoj društva i kulture općenito.
Početna točka bile su 1960-e i 1970-e kada su se dogodile velike promjene u orijentaciji etnologije i folkloristike. Šezdesetih godina započinje i sveopća modernizacija sveučilišnog sustava na mnogim razinama i te su promjene utjecale na sadašnju situaciju. Naravno, taj proces nije jedinstven, nego je dio općeg razvoja događaja u mnogim zemljama. Akademska zajednica je transnacionalna i multidisciplinarna i novi impulsi se šire preko granica.
Jedna od sastavnica ove teme je i uloga društvenih znanosti. Postoji jasna sukladnost u pristupima i metodologiji između naše discipline i društvenih znanosti. U tom procesu, kulturni studiji su postali više orijentirani na sadašnjost te otvoreni čitavom nizu novih istraživačkih tema i područja.
PDF
