Intervista a Matko Meštrović fondatore con Božo Bek e Almir Mavignier del movimento di Nove tendencije, e che nel 1968 è stato uno dei membri del comitato organizzativo della sezione Computers and ...Visual Research di tendencije 4 e redattore della rivista Bit International.
Vodeći se razmišljanjima Nurie Rodríguez Ortega i Pamele Fletcher, u tekstu se razmatra odnos digitalne i tradicionalne povijesti umjetnosti kroz traženje dodira povijesti umjetnosti i računalnih ...tehnologija. Fokusirajući se na povijesne iskaze vrijednosti koje dijele digitalna humanistika i digitalna povijest umjetnosti, poput interdisciplinarnosti ili timskog i kolektivnog rada, analiza manifestacije tendencije 4 (kolovoz 1968. – kolovoz 1969.) s podnaslovom Kompjuteri i vizuelna istraživanja usredotočena je na doprinose znanstvenika i inženjera koji su aktivno sudjelovali u njezinoj organizaciji. Njihovi doprinosi programskim smjernicama manifestacije, kao i upotreba računala za vizualna istraživanja, promatrani su s obzirom na javnu dostupnost novih tehnologija te položaj tadašnje Jugoslavije u svjetskoj raspodjeli moći.
Il saggio analizza le ricadute della pubblicazione degli scritti di G.C. Argan a Zagabria a partire dal 1960 e la contemporanea aggregazione di Nuove Tendenze nella capitale croata. Si analizza la ...valutazione da parte dello storico italiano degli esiti delle esposizioni di Nove tendencije che mostrarono presto che non esisteva una effettiva concordanza tra le rivendicazioni teoriche e le opere d'arte cinetica e optical ivi proposte.
Ime Jurja Dobrovića najčešće se spominje u kontekstu pokreta Novih tendencija, umjetnosti koja je 60-ih i 70-ih godina na domaćem i svjetskom planu promovirala racionalne i eksperimentalne ...(vremensko-prostorne i kinetičke) modele umjetnosti. Rad smješta Dobrovićevo djelo u jezgru zagrebačkog pokreta, ali ga i izuzima po rigoroznosti forme, psihološkoj kontemplativnosti i odustajanju od tehnicizma i kibernetizacije. Dobrovićevo mjesto situirano je, još više negoli u novotendencijaški okvir, u krug umjetnika European relief-structure artists, europskih umjetnika(A. Dekkers, H Böhm, H. Glattfelder…) s kojima dijeli primarno asketsku, manualnu i meditativnu komponentu. Prvi se put analiziraju srodna rješenja pripadnika tog pokreta i Dobrovićeva rješenja (mada je J. Denegri upozorio na njihovu bliskost), te ustanovljavaju sličnosti i razlike. Razmatraju se i srodnosti, odnosno koncepcijske i gradbene istovjetnosti plošnih i trodimenzionalnih, odnosno reljefnih i skultpuralnih rješenja, kao dijela istog koncepta. Jednako se ustanovljuje tzv. pomak u fazi“, odnosno „greška u sustavu“ koji generiraju vizualnu nedoumicu, odstupanje i u konačnici mutaciju oblika, svojstvenih Dobrovićevoj umjetnosti. Mada mu je rukopis depersonaliziran i „tehnički“, djela mu u konačnici ne zagovaraju atraktivne efekte i tehničke inovacije, nego su u cjelini na strani askeze, samosavladavanja, sabranog mira i kontemplacije, i po tome više metafizička nego scijentistička.
Le mouvement Nouvelle tendance (NT) est un groupe international d’artistes formé pendantles années soixante (1961 - 1973) autour d’un programme d’expositions de la Galerie d’ArtContemporain (Galerija ...suvremene umjetnosti) de Zagreb. Au cours de son existence, lemouvement NT a rassemblé presque deux cents artistes et plusieurs groupes tels que GRAV,T, N, Zero, Equipo 57, Dvizhenije, MID etc. La première étape de ce mouvement jusqu’en 1968est caractérisée par l’abstraction géometrique et l’art lumino-cinétique tandis que dans laseconde partie (1968 -1973), Nouvelle tendance ouvre le chapitre de l’art numérique.
New Tendancy movement (NT) is an international group of artists united in the sixties(1961 - 1973) around the exhibition programme at the Gallery of Contemporary Art (Galerijasuvremene umjetnosti) in Zagreb. During its existence, the movement gathered around twohundred artists and differents groups such as GRAV, T, N, Zero, Equipo 57, Dvizhenije, MID etc.The first phase of the movement that lasted until 1968 was characterized by the geometricabstraction and lumino-kinetic art. During the second phase, New Tendancy opened thechapter of numerical arts.
Rad se bavi fenomenom mobilnosti koji je Miroslav Šutej istraživao u crtežima i u grafikama, njegovom pozicijom na Venecijanskom bijenalu 1968., na izložbi Novih tendencija u Zagrebu te na ...međunarodnom bijenalu grafike u Ljubljani.
U pozadini kustoskog angažmana brazilskog umjetnika
Almira Mavigniera na prvoj izložbi Novih tendencija, organiziranoj
u suradnji s hrvatskim likovnim kritičarem Matkom Meštrovićem
i Galerijom ...suvremene umjetnosti u Zagrebu 1961. godine, nalazio
se Mavignierov izvrstan uvid u europsku neoavangardnu scenu
toga vremena, kao i njegova ekstenzivna osobna socijalna mreža.
Stvaranje, razvoj i značajke te mreže oko godine 1960., nalaze se
u analitičkom fokusu ovog članka. Opis Mavignierove personalne
društvene mreže, prikazane i serijom mrežnih vizualizacija, koji ima
za cilj bolje razumijevanja njezinih strukturalnih obilježja i njihova
odnosa prema personalnom i poetskom sastavu prve izložbe Novih
tendencija, temeljen je ne metodološkom povezivanju znanja iz
povijesti umjetnosti, društvenih znanosti (analiza društvena mreža)
i primjeni alata informacijskih znanosti.