Rad daje prikaz anketnog istraživanja na 243 studenta preddiplomskog i diplomskog studija novinarstva na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu provedenog s ciljem uvida u stavove ...studenata o kontroverzním metodama u izvještavanju i najvažnijim etičkim problemima u suvremenom novinarstvu te uvida u njihovu etičku orijentaciju. Istraživanje je takoder imalo za cilj otkriti potencijalne razlike medu studentima različitih razina studija (preddiplomska i diplomska razina), različitog radnog iskustva u medijima te izmedu studenata novinarstva i novinara u Hrvatskoj (usporedba s rezultatima studije Worlds of Journalism Study). Rezultati ne pokazuju razlike izmedu studenata preddiplomskog i diplomskog studija kao ni izmedu onih s iskustvom i bez iskustva rada u medijima u pogledu njihova stava prema korištenju kontroverznih metoda u izvještavanju, ali su pronadene razlike izmedu studenata novinarstva i novinara s obzirom na njihovu etičku orijentaciju. Studenti novinarstva navode otkrivanje identiteta (maloljetnika) i senzacionalizam kao najveće etičke probleme suvremenog novinarstva.
Glavni je cilj ovog rada istražiti koliko su hrvatski novinari upoznati s
profesionalnim standardima novinarstva, postoji li povezanost između obrazovanja i radnog iskustva novinara i poštovanja ...profesionalnih načela, koji unutarnji i vanjski faktori imaju presudan utjecaj na njihov rad, kakvim pritiscima su izloženi u svakodnevnom radu te postoji
li urednička cenzura u hrvatskim medijima zbog koje novinari ne poštuju
profesionalna pravila ponašanja. Da bi se dobili odgovori na istraživačka pitanja provedeno je istraživanje metodom ankete na uzorku novinara i urednika dnevnih novina, elektroničkih i online medija.
The main goal of this paper is to research the level of Croatian journalists' familiarity with professional standards of journalism, the connection between education and journalists' work experience and the obedience to professional principles, the internal and external factors which have the crucial influence on their work, the types of pressure they are being exposed to in everyday work and if there is an editorial censorship in Croatian media outlets which causes journalist to disobey the professional rules of behavior. To receive the answers to these questions, a research has been conducted using the poll method on a sample basis of journalists and editors of daily newspapers, electronic and online media.
Povečan globalni domet in vpliv medijev v novem tisočletju vzpostavljata potrebo po globalni novinarski etiki pri poročanju o mednarodno relevantnih zadevah. V središču raziskovalnega zanimanja je ...vprašanje, ali je mogoče in zaželeno razviti niz skupnih etičnih načel v univer-zalnem novinarskem kodeksu. Pri tem so ključna vprašanja, ali je mogoče priti do soglasja o univerzalnih vrednotah, ali jih je smiselno kodificirati in ali je uvedba univerzalnega kodeksa lahko učinkovit vzvod globalne novinarske odgovornosti. Etičnih kodeksov ni mogoče enačiti z novinarsko etiko in etičnim odločanjem, na katera vplivajo različni dejavniki. Pomembno je razvijati družbeno in medijsko klimo, ki bo v uredništvih spodbujala vrednote globalne etike. Vendar zavrnitev univerzalnega kodeksa ne pomeni zavrnitve vključevanja kozmopolitske perspektive v novinarsko poročanje. Prav tako ne pomeni, da je treba opustiti idejo o univerzalnem kodeksu. Razprave o njem bi morale biti del obsežnega in nenehnega samospraševanja novinarjev o svojem poslanstvu, položaju in prihodnosti. Razumeti jih je treba predvsem kot priložnost za širšo analizo stanja v profesiji in kritičen premislek o tem, kaj lahko novinarska skupnost in družba storita za premostitev ovir pri uresničevanju cilja svobodnega in odgovornega novinarstva.
The increased global reach and impact of media in the new millennium raises the need for a global journalism ethics when reporting on matters of international relevance. In the limelight of the research interest is the question whether it is possible and desired to develop a set of common ethical principles in a universal journalism code. The crucial questions are whether it is possible to come to an agreement about universal values, whether it is reasonable to codify them and whether the adoption of a universal code can be an efficient instrument of global journalistic responsibility. Ethical codes cannot be equated with journalism ethics and ethical decision-making, which is influenced by different factors. It is important to develop a social and media climate which will stimulate values of global ethics in media newsrooms. However, the rejection of a universal code does not imply a rejection of including a cosmopolitan perspective in news reporting. It also does not mean that the idea of a universal code should be abandoned. Discussions about it should be part of an extensive and constant journalists' self-questioning about their mission, situation and future. They should be understood mostly as an opportunity for a wider analysis of state of the profession and for a critical reflection on what the journalistic community and the society can do to surmount the obstacles when carrying out the goal of free and responsible journalism.
Ratings of the television programs as well as commercial effects become crucial measures of the media success and journalists’ efficiency neglecting minimal ethical standards. The profit maximisation ...logic and mere survival in times of the economic crisis also has the impact on preserving the sensitive ethical standards. In this respect, the television, as the most influential medium, especially public television, has the biggest responsibility. Violation of the ethical norms on public television means that it does not fulfil its key role – the role of public service. In important cases of the violation of ethical rules, the lack of clear responses of the regulators is the other side of the problem. The case study in this text shows us how easy it is to turn to the contempt of the professional journalistic standards and, consequently, ethical norms. This leads us to think how difficult is today to remain professional and ethical in times of the tangible commercialism and sensationalism.
Trendovi u razvoju novinarstva upozoravaju na teorijsku i praktičku razinu krize
identiteta suvremenog novinarstva. Utvrđujemo da su u krizi ključni elementi profesije,
a posebno autonomija i etika. ...Naša teza je da je kriza novinarstva prije svega kriza
novinara kao subjekta. Novinar u “normativnom” modelu kvalitetnog novinarstva zauzima
mjesto (profesionalno kompetentnog) izvora komunikacijskog procesa: on je
subjekt koji bi trebao imati nadzor nad temeljnim procesima u medijskoj realnosti.
Praksa novinarskog diskursa pokazuje da novinar u svim fazama komunikacijskog
procesa gubi mjesto subjekta. Njegovu ulogu preuzimaju vlasnici kapitala i/ili nositelji
političke moći (multinacionalne korporacije, oglašivači, političari, službe za odnose s
javnošću i dr.). Krizu novinarske etike promatramo i u svjetlu postmodernog razdoblja:
sve više se uvažavaju relativistički, pragmatički i makjavelistički pristupi novinarstvu.
Subjekt nestaje, a s njime i glavni novinarov alat – pitanje: novinar nije subjekt i
on ne postavlja novinarska pitanja. Nema pitanja, nema ni odgovora. Nema odgovornosti
i etika zapada u krizu. Kriza subjekta kriza je osobnog ispunjenja, kriza novinara
kao osobe.
Članak se bavi važnošću medija u suvremenome društvu u posebnom kontekstu: odgovornost primatelja u procesu medijske komunikacije. Bez javnoga mnijenja bilo bi besmisleno govoriti o interaktivnom ...odnosu medijskih djelatnika i primatelja. Za razliku od totalitarističkih, zatvorenih društava, u kojima se sva aktivnost primatelja sastoji samo od njihova primanja informacija (i eventualno mogućnosti izbora), demokratska i pluralistička društva razvijaju i njeguju javno mnijenje. A upravo postojanje javnog mišljenja temelj je na kojem počivaju mogućnosti primatelja da se aktivno i odgovorno uključe u proces društvenog komuniciranja. Preko pitanja etike, morala i odgovornosti, rad se bavi primateljima i njihovom ulogom u medijskom životu, dajući odgovore na pitanja kako korisnici medija novinarstvo i medijsku komunikaciju mogu pretvoriti u dvosmjeran proces te svojim udjelom i inicijativama pridonijeti kvaliteti medijske scene.
Autorica istražuje ulogu medija u formiranju europskog identiteta, pod pretpostavkom
da se od njih očekuje da igraju ključnu ulogu u percepciji i konstrukciji
europskog identiteta te razvitka i ...očuvanja nacionalnih identiteta. Jedan od glavnih
problema u izvještavanju o temama vezanim za Europsku uniju je određivanje
granica između informiranja javnosti i promocije ideja koje vode stvaranju identiteta
Unije. Pružati javnosti istinite, provjerene, točne, važne, nepristrane, različite i
izbalansirane informacije primarni je novinarski zadatak definiran etičkim zakonima
svih država Unije. Jednostrana promocija i snabdjevanje građana selektivnom
istinom i pristranim informacijama ne bi trebali biti smatrani dijelom kvalitetnog
novinarskog diskursa, iako se događaju pod krinkom izgradnje identiteta.
Autoričina teza je da mediji imaju važnu ulogu informiranja građana o temama
relevantnim za Uniju bez promoviranja Unije. Kritički odmak od informacija dobivenih
od vlade ili od izvora za odnose s javnošću mora postojati. Moraju se postavljati
novinarska pitanja. Kako bi ispunili svoju zadaću, novinari moraju biti
opremljeni vještinama i znanjem o politici Unije, moraju slijediti standarde klasične paradigme novinarstva kao javnog servisa i zadržati profesionalni etički stav u
svim fazama komunikacijskog procesa.
Živimo u sve više “promocijsko” doba – naime, kako institucije, tako i mnogi
pojedinci koji se zauzimaju za različite interese i ciljeve – kako bi dobili i sačuvali
javnu legitimnost, žele svoje ...poruke posredovati koristeći novinarski
diskurs. Pitanjima pristupa medijima moramo se baviti želimo li bolje razumjeti
ulogu masovnih medija u djelovanju društvene i kulturne moći. Velik i aktivni
pristup imaju društvene elite koje služe kao pouzdani izvori informacija
(Van Dijk). Mnoga istraživanja pokazuju da se novinari sve češće i bez kritičke
distance koriste njihovim “informacijskim subvencijama”, kojima ih opskrbljuju
službe za odnose s javnostima sa zadatkom da nadziru i upravljaju pristupom
koridorima moći. Autoricu članka zanimaju odnosi između praktičara
za odnose s medijima i novinara, kako na teoretskoj razini (samopercepcija i
samoregulacija), tako i u svakodnevnoj praksi. Njezina je teza da sve veća rutinizacija
novinarskoga rada, kao rezultat teškoga ekonomskog položaja medijskih
kuća zbog snažne borbe za dobit ili pukog preživljavanja, potiče objavu
informacija elitnih službenih izvora, koje pripremaju njihovi službenici za odnose
s medijima. Novinari i urednici izvore tih informacija u novinarskim
tekstovima često ne označavaju, premda je riječ o neetičnoj praksi prema odrednicama
kodeksa obiju djelatnosti. Ispreplitanje odnosa s javnostima i novinarstva
ima ozbiljne posljedice na klasičnu zadaću novinarstva kao djelatnosti za opće javno dobro
Prikrivenih plaćenih novinarskih priloga (PPP-a) ili hibridnih poruka, u
javnosti poznatih pod nazivom prikriveno oglašavanje i PR-članci, danas je
sve više i u slovenskim tiskanim medijima. Autori u ...članku pokušavaju pokazati
da su prikriveno plaćeni novinarski prilozi – hibridne poruke – neka vrsta
mješavine oglasnih i novinarskih poruka. Tvrde da je to anomalija koja nije u
skladu s etičkim načelima ni jedne od uključenih struka: novinarske, oglašivačke
i struke odnosa s javnošću, dok je istodobno u suprotnosti sa slovenskim
Zakonom o medijima. Pitanja koja autori postavljaju jesu: kako bi bilo moguće
identificirati takve priloge i je li moguće spriječiti pojavu anomalnih priloga
u slovenskim medijima.
PDF
