Autor je postavio MAS kao sustav vrijednosti suvremenog novinarstva i samoregulacije
profesije koja pruža odgovore na goruća pitanja poštovanja etičkih načela i
deontologije novinarstva. Na temelju ...MAS-a osnivaju se vijeća za medije koji mogu
utjecati na poštovanje profesionalnih standard novinarstva
Kolumne nisu nikakav izniman
rod, nego samo stalna rubrika. Obično se radi o samostalnoj rubrici u
tjednicima, dvotjednicima i mjesečnicima, a u dnevnim listovima znaju biti
podrubrika rubrike koja ...sadržava komentare, stajališta i mišljenja. Nemaju
zajedničke značajke koje bi ih izdvojile u poseban rod, premda ih i u
pojedinim knjigama o klasifikaciji novinarskih rodova autori među njih
ubrajaju. U kolumnama se objavljuju različiti novinski rodovi i njihove
vrste. U 220 analiziranih kolumni to su bili: izvještaj, prikaz, zapis
(beletristička bilješka), (analitička) bilješka, osvrt, komentar, portret, članak,
recenzija, kritika, polemika, dnevnik, pismo, humoreska, izjava, reportaža,
putopis, memoari, feljton, esej i kronika, a nije isključena još neka vrsta, što
može potvrditi neko buduće istraživanje na još većem uzorku.
Politička promidžba u širem smislu, kao subdisciplina informacijske strategije uvjeravanja, zbog naglog razvoja telekomunikacija i masovnih medija u 20. stoljeću bila je važna, a u 21. stoljeću ...postala je i dominantna informacijska strategija neodvojiva od sadržaja masovnih medija. Promidžbene poruke mogu utjecati pozitivno i negativno na društvene procese, informirati i dezinformirati. Politička promidžba pozitivne paradigme može biti društveno vrijedna ako je sukladna cilju zajedničkog dobra i može utjecati na smanjenje kaosa u društvenom sustavu ali kada je u području negativne promidžbene paradigme njena poruka je izvan područja informacija što vodi u disfunkciju društva. U prijenosu medijskih promidžbenih poruka sporno je funkcioniranje masovnih medija i novinarstva, pa je rješenje etičkih prijepora pronađeno u stapanju novinarstva i odnosa s javnošću, oblika promidžbe koji u novinara ne će izazvati grizodušje a u javnosti odbojnost.
Samo su vrhunske novinarske organizacije poput the New York Times,
Washington Post, National Public Radio, The Associated Press te pregršt drugih,
zadržale čvrstu mrežu međunarodnih dopisnika koji ...djeluju u uredima širom svijeta.
Već je postala tradicija da su američki novinari ozbiljno preuzeli ulogu globalnih psačuvara,
a posebice ako su vijesti povezane s povredom ljudskih prava ili političkim
prevratom. Koje su posljedice povlačenja s globalne novinske fronte, ne samo za
američku javnost već i za svjetsku? Prema nekim nalazima, većina Amerikanaca
jednostavno nije bila uključena u događaje koji su se događali izvan njihovih granica,
osim ako oni nisu u direktnoj vezi s njihovom domovinom. Urednici su na ovo počeli
gledati kao izvrsnu priliku da opravdaju smanjenje opsega pokrivenosti iz inozemstva,
tvrdeći da čitatelji i gledatelji žele naglasak na domaće vijesti – na priče koje su izravno
povezane s njihovom lokalnom zajednicom.
Članak se bavi pitanjima selekcije vijesti u televizijskome mediju te analizira profesionalnost novinara u odabiru i prezentaciji televizijskih vijesti u odnosu između gledatelja, politike i ...komercijalnih interesa. Iako prihvaća ograničenja istraživanja selekcije vijesti s obzirom na političke, tehnološke, ekonomske i druge vanjske utjecaje, ovaj se rad ponajprije usredotočuje na specifičnosti televizijske informativne emisije imajući na umu ne samo sadržajne, nego i vizualne produkcijske i tehnološke karakteristike, te profesionalne kriterije u odabiru i obradbi vijesti. Emisije televizijskih vijesti upravo zbog svoje javne funkcije, u hijerarhiji televizijskih žanrova imaju najvišu poziciju, a televizijskim kućama u zakonskim dokumentima služe kao dokaz njihove društvene odgovornosti. Preispitivanje javne funkcije televizijskih vijesti pretpostavlja i kontinuirano istraživanje selekcije vijesti i informativnih faktora koji utječu na selekciju. Zaključci u ovom radu temelje se na pilot-istraživanju selekcije vijesti u središnjim informativnim emisijama u Hrvatskoj, s osobitim naglaskom na emisiju javne televizije Dnevnik. U ovom se radu, između ostaloga, daje pregled istraživanja selekcije vijesti i informativnih vrijednosti, definiraju televizijske vijesti kao žanr te u teoriju uvodi nova klasifikacija informativnih faktora koja je prethodno testirana kroz analizu sadržaja televizijskih informativnih emisija javne i komercijalnih televizija. Ovaj rad otvara put daljnjim istraživanjima selekcije vijesti te može imati višestruke koristi za unapređenje hrvatskoga televizijskog novinarstva u cjelini te podizanje profesionalnih standarda na višu razinu.
Ovaj rad bavi se komunikacijskim specifičnostima današnjice te načinom na koji utječu na rad praktičara odnosa s javnošću. U radu se prvo teorijski razrađuje odnos odnosa s javnošću i novinarstva. ...Unatoč prisutnom i ponekad potenciranom antagonizmu između odnosa s javnošću i novinarstva, ove su dvije profesije upućene jedna na drugu te oni koji se njima bave uvelike si mogu olakšati posao ukoliko se odluče na suradnju. Zatim se razrađuju komunikacija u digitalno doba, strategija i taktike te interna komunikacija. Moderna je komunikacija obilježena korištenjem specifičnog jezika i brzim promjenama. Kako bi se s takvim uvjetima znale nositi, organizacije kreiraju planove koji definiraju jasne strategije koje se provode putem taktika. Zaključuje se kako je pritom jedan od presudnih zadataka stvaranje zdrave radne atmosfere, pri čemu stručnjaci za odnose s javnošću kao komunikacijski agenti rade na uspostavljanju dijaloga.
Tranzicija je za ruske medije započela i prije stvaranja Ruske Federacije, odnosno raspada bivšeg SSSR-a. U razdoblju perestrojke, u drugoj polovici 80-ih godina, mediji su djelovali u granicama ...autoritarnog sistema i bili su instrumentalizirani. Prihvaćanjem Zakona RF o tisku i drugim sredstvima masovne informacije godine 1991. nastupio je kraj instrumentalnog modela, i u prvi plan izdignute su ideje o depolitizaciji sredstava javnog informiranja i ideje o medijima kao "četvrtoj vlasti". Uloga medija i njihova popularnost u to vrijeme još su više porasli. Medijski prostor u Rusiji danas se još uvijek nalazi u procesu tranzicije, osjetljivo reagirajući na političke, gospodarske i socijalne promjene u zemlji.
Kako popularizirati znanost Raos, Nenad
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
09/2002, Letnik:
53, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Tri su razloga zašto znanost treba popularizirati (i na druge načine promicati): 1) osloboditi običnog čovjeka fobije od znanosti, 2) pomoći mladim ljudima u odabiru budućeg poziva i 3) pripomoći ...stvaranju povoljnog stava prema znanosti u javnosti da bi se moglo - djelovanjem institucija demokratskoga političkog sustava - u nju više ulagati. Osim kratkog prikaza što se na organizaciji promicanja znanosti radi kod nas i u svijetu, autor daje pet smjernica koje valja slijediti pri populariziranju znanosti i upozorava na latentni sukob dvaju pristupa (znanstvenog i umjetničkog) koje valja ujediniti da bi se stvorilo dobro znanstveno-popularno djelo.
Pseudodogađaji su u različitim jezičnim programima javnog servisa
zauzimali različito vrijeme informativnih emisija, što pokazuje da ne
postoji jedinstvena programska politika i strategija o tome što ...jest valjana
medijska vijest i koji povod od moguća tri (aktualni događaj,
pseudodogađaj, medijski iniciran događaj) trebalo bi i u kojem opsegu biti
zastupljen u informativnim emisijama. Nepostojanje jedinstvene strategije uočeno je u odnosu prema
predizbornoj kampanji kao i u pitanjima koja se odnose na Vojvodinu kao
geopolitički entitet obilježen multietničnošću.
Osnovna uputa za primjenu modela dobre prakse bilo bi da se na
račun sada visokog postotka pseudodogađaja ubuduće znatno poveća još
veoma mali postotak medijski iniciranih događaja, čime bi javni servis
opravdao svoje postojanje, tj. zadovoljio bi komunikacijske potrebe,
(visokoprofesionalno obrađenim raznovrsnim sadržajima), svih građana
koji žive na području gdje se gleda Radiotelevizija Vojvodine – tj. u
Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Analizom objavljenih tekstova utvrđeno je kako danima nakon
tragedije novine nisu uspjele javnosti približiti okolnosti stradanja na otoku
Kornatu. Prenošenjem tek izjava pojedinaca koji su se ...zatekli u blizini,
ožalošćene rodbine i kolega, kao i oprečnih dužnosnika u sustavu zaštite
od požara nikako da se složi mogući mozaik tragičnog događaja. Javnosti
se daje tek materijal za nagađanje. Da li je uopće trebalo intervenirati, jesu
su odgovorni za sustav zaštite od požara kompetentni? Javnost je gotovo
uvjerena da se namjerno skrivaju okolnosti tragedije, da se nešto zataškava,
da prava istina nikad neće ugledati svjetlo dana.
