Extended description:
Information:
Commentary of the week: Žebljico na glavico (Into the Bull's Eye). Magazines and culture. Commentary by Majda Širca. Newspapers and magazines covers.
Original ...language summary:
Komentar tedna - Žebljico na glavico; revijalni tisk in kultura, komentar Majda Širca, naslovnice časopisov in revij.
Extended description:
Že pred nekaj meseci je Ljudska skupščina Ljudske Republike Slovenije sprejela zakon o ustanovitvi Visoke šole za politične vede v Ljubljani., v ponedeljek pa so jo v novi ...stavbi na Mariborski cesti slovesno odprli. Otvoritvi so prisostvovali številni ugledni predstavniki in družbenih organizacij, med njimi predsednik Ljudske skupščine LR Slovenije Miha Marinko, predsednik Izvršnega sveta LR Slovenije Boris Kraigher, predsednik GO SZDL Slovenije Vida Tomšič in drugi. Na slovesnosti je govoril predsednik Začasnega sveta Visoke šole za politične vede France Perovšek. Nova šola je najmodernejše urejena, ima 3 predavalnice, 6 seminarjev, 1 čitalnico s knjižnico in učilnico za 6 tujih jezikov z 20 kabinami. Že letos bo obiskovalo predavanja petnajst stalnih predavateljev okrog sto slušateljev, poklicnih političnih delavcev, novinarjev ter delavcev državne uprave, gospodarstva ter prosvete. Seveda pa je sedanja šola le del velikega objekta, ki ga še grade in ki bo obsegal 12 nadstropni nebotičnik ter več zgradb, v katerih bodo šolski internat, restavracija, velika knjižnica, več novih predavalnic in drugih prostorov.
Information:
Ljubljana: the establishment of a college for political sciences so as to educate political workers and journalists. A lecture room, professors, Stane Južnič and Niko Toš, Igor Gruden amongst students and Stane Dolanc, the first general manager of the Political Sciences College.
Original language summary:
Ljubljana: ustanovljena višja šola za politične vede za izobraževanje političnih delavcev in novinarjev; predavalnica, profesorji, Stane Južnič, Niko Toš, med študenti Igor Gruden, Stane Dolanc, prvi direktor Višje šole za politične vede.
Ekonomski, tehnološki i društveni trendovi promijenili su
model (online) novinarstva tako da su mediji usmjereni na
brzinu i količinu objava, što je rezultiralo nižom razinom
točnosti u ...izvještavanju. Da bi mediji zadržali ulogu koju
imaju u demokraciji, tom je modelu potrebna odgovarajuća
praksa ispravljanja novinarskih pogrešaka. U ovom smo
istraživanju uzeli analizu sadržaja kako bismo istražili kako
hrvatski online mediji ispravljaju pogreške te kako se njihova
praksa ispravaka razlikuje ovisno o vrsti online medija.
Rezultati pokazuju da su pogreške radnje ili značenja (N =
217) činile 67,8 % svih pogrešaka, da je najčešći način
ispravljanja pogrešaka objavljivanje neovisne bilješke o
pogrešci (ispravci) koja je linkom povezana s originalnom
objavom (59 %, N = 188) te da su ispravci bili povezani s
neispravljenim objavama u 85,1 % (N = 159) slučajeva.
Zaključuje se da je jedina statistički značajna razlika između
online izdanja tradicionalnih i isključivo online medija u
načinu imenovanja ispravaka i mjestu njihove objave.
Odavno je uočeno da je problem javnog informisanja sa polja prikupljanja i prodaje informacija, preusmeren na problem zaštite od dezinformacija, kao i na poteškoće da se proprate sve informacije ...objavljene o nekoj temi. Medijsko izveštavanje u doba krize kao što je pandemija, izoštrilo je i još snažnije markiralo razmere problema javnog informisanja. U radu iznosimo uverenje da novinarski profesionalci nisu dobro odgovorili svom osnovnom zadatku – da obezbede tačne, nepristrasne, pouzdane i za javnost važne informacije. Umesto toga objavljivane su informacije zasnovane na pretpostavkama, emocijama i stavovima u interesu određenih društvenih grupa, a ne od koristi za građane. Zabrana velikih skupova i događaja koji su uobičajeni izvori informacija, ograničnje kretanja ljudi i novinara, usmerenost na zvanične izvore sa ograničenim mogućnostima provere informacija, velika upotreba društvenih mreža, kao i opšta odstupanja od svakodnevnih redakcijskih rutina, uticali su na izostanak poštovanja osnovnih novinarskih načela. Umesto činjenica u medijima su dominirale interpretacije i emocije, što je u situaciji skromne opšte medijske pismenosti doprinelo širenju straha i nepoverenja u medije i institucije sistema. U radu se zalažemo za poštovanje Smernica Komiteta ministara Saveta Evrope o zaštiti slobode izražavanja i informisanja u vreme kriza (iz 2007. godine) i za opšte medijsko opismenjavanje, kako bi mediji efikasno obavljali svoju društvenu ulogu, a građani kritički procenjivali informacije koje su im dostupne, naročito u vreme kriza.
Najveći izazovi novinarstva u novom medijskom okolišu su kako zadobiti povjerenje publika, zadovoljiti njena očekivanja, a pritom ostati predano najvišoj kvaliteti izvještavanja. To se očituje i u ...organizacijskim promjenama i kulturološkim promjenama u samim redakcijama. Digitalizacija procesa proizvodnje vijesti donijela je nove modele organizacije redakcija, kao i nove novinarske prakse. Budući da je televizija i dalje medij kojemu u Hrvatskoj građani najviše vjeruju, ovo se istraživanje usredotočuje na tri televizijske informativne redakcije – informativni medijski servis Hrvatske radiotelevizije (HRT), informativnu redakciju komercijalne televizije Nove TV, i najgledaniji kabelski kanal za vijesti N1 – te analizira modele njihove organizacije i funkcioniranja, načine na koje su se prilagodile promijenjenom medijskom okruženju, ali i očekivanjima publike. Provedeni su polustrukturirani intervjui s 28 novinara i urednika kako bi se istražile redakcijske prakse u proizvodnji vijesti, učinkovitost integriranja redakcije i procesa konvergencije (ako je postojala), kao i proizvodnja i distribucija originalnog i inovativnog novinarskog sadržaja za različite platforme. Također, identificirane su glavne prilike i prepreke u proizvodnji onoga što novinari i urednici percipiraju kao kvalitetan novinarski sadržaj kojim grade odnos sa svojim publikama. Rezultati istraživanja upućuju na tri različita modela redakcijske integracije i organizacije koju su oblikovali različiti čimbenici, poput tradicionalnih i ustaljenih načina rada u redakcijama, tehnologije, vlasništva (Nova TV), stranih investitora, međunarodnih konzultanata, politike (HRT), kao i samog formata kanala (N1). Sve ovo ponajviše se odražava u procesu proizvodnje vijesti, tj. u načinima na koji urednici i novinari stvaraju i oblikuju dnevne emisije vijesti. Uočene su i razlike u načinu rada između novinara zaposlenih u javnom servisu i onih na drugim televizijskim redakcijama.
Priroda novinskih žanrova evoluirala je zbog izloženosti raznim kulturnim, društvenim, političkim i tehnološkim promjenama i razvoju. Danas utjecaj Interneta i pojava novih medija imaju značajan ...utjecaj na razvoj novih trendova u suvremenim klasičnim tiskovnim medijima. Ova studija ispituje raspon aktualnih žanrovskih oblika koje koriste slovački tjednici usmjereni na političke i aktualne događaje. Analiza se temelji na opsežnim istraživanjima koja su nas dovela do definiranja 16 novih žanrova koji se mogu svrstati u tri skupine – duga forma, kratka forma i stil života. Rezultati ovog istraživanja detaljno su prikazani samo za kratke tekstove, a unutar te skupine identificirali smo četiri nova specifična žanra: tjedne vijesti, ažuriranje vijesti, dnevnik i svjedočanstvo. Temelj naše klasifikacije je utvrđeni kriterij koji određuje žanr (tema, funkcija, oblik, sastav i jezik). Istraživanje donosi tri ključna otkrića: (1) tendenciju postojećih žanrova prema povećanoj razini subjektivnosti (tzv. 'Blog fenomen'); (2) ovisnost specifičnih oblika unutar žanrovskog modela na pozicioniranju periodike na ljestvici pristojnosti / tabloidizma (kontinuum između ekstrema uglednih i tabloidnih časopisa, a time između žanrova "tvrdih" i "mekih" oblika); i (3) konvergentni razvoj različitih žanrova (tekstovi se konvergiraju u smislu jezika, sastava i oblika, iako imaju ključne kriterije - funkcije i temu – oni ostaju netaknuti).
Proliferacija novih medija od kasnih 90-ih pokrenula je novi period revitaliziranja koncepta interaktivnosti, ali iz prilično različitih kutova i iz nekoliko perspektiva u empirijskom istraživanju. ...Glavni je cilj ovog rada pokazati različite pristupe kojima istraživači konceptualiziraju, ispituju i analiziraju interaktivnost u području medijskih studija i novinarstva. Rad pruža uvid u različita tumačenja promjena unutar polja i kritički gleda na potencijal toga koncepta. Mi predlažemo razlikovanje triju perspektiva o interaktivnosti na temelju selektivne metaanalize različitih pristupa: perspektive orijentirane na komunikaciju i medije, perspektive orijentirane na publiku ili korisnike i perspektive orijentirane na produkciju ili novinare. Ta distinkcija, prema nekoliko autora iz područja medijskih studija i novinarstva, omogućuje nam da razlikujemo ono što se smatra interaktivnim od onoga koga ta interakcija uključuje.
U članku će se prikazati pisanje Slobodne Dalmacije u razdoblju Hrvatskog proljeća s fokusom na unutarnja politička zbivanja u Hrvatskoj odnosno u Savezu komunista Hrvatske. Vremenski period ...istraživanja je od 1967. do 1972. godine. Analizirati će se članci o trima velikim događajima koji su definirali tijek Hrvatskog proljeća, a to su: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, X. sjednica CK SKH na kojoj su osuđeni stavovi Miloša Žanka i smjena rukovodstva SKH nakon sjednice u Karađorđevu. Na kraju članka će se istražiti kako su novinari i članovi općinskog komiteta SKH nakon sloma Hrvatskog proljeća ocijenili djelovanje i pisanje Slobodne Dalmacije.
Podatkovno novinarstvo je jedan od načina pružanja objektivnih i relevantnih izvještaja čitateljima. Studija uključuje analizu sadržaja upotrebe podatkovnog novinarstva na slovačkim online news ...portalima. Uzorak koji je analiziran sastoji se od 11,267 članaka objavljenih tijekom veljače 2020.,veljače 2019., lipnja 2019. i studenog 2019. godine. Cilj je bio koristeći kvantitativnu istraživačku strategiju utvrditi imaju li značajni politički događaji utjecaj na povećanu upotrebu komponenti podatkovnog novinarstva u domaćim vijestima. Rezultati pokazuju kako je podatkovno novinarstvo integralni dio redakcija .Unatoč tome, upotreba podataka nailazi i na nekoliko problema, posebice u smislu nedostatka vještina i iskustva samih novinara u ovom području novinarstva. To je vidljivo u ograničenoj upotrebi podatkovnog novinarstva u izvještavanju o važnim temama koje imaju utjecaj na javni i politički život. Redakcije ne odgovaraju adekvatno na značajne političke i javne teme koje se uglavnom obrađuju kroz tekstualne članke, dok se profinjenije komponente podatkovnog novinarstva koriste tek sporadično.
U tradicionalnim medijima često ćemo pronaći suptilno pojavljivanje pogrešnog uvjerenja da su etika medija i etika novinarstva sinonimni, odnosno da između njih možemo staviti znak jednakosti. ...Nerazumijevanje proizlazi iz sužavanja relevantne moralno-etičke medijske komunikacije i prakse na područje novinarstva umjesto razumijevanja da se radi o primjeni filozofsko-etičkih promišljanja posebnog područja ljudske prakse vezane za masovnu komunikaciju. To upućuje na nastojanja da se odbija činjenica da se moralno-etička odgovornost mora raspodijeliti na temelju medija. Utoliko je jednostavnije pretpostaviti da etika medija nije toliko drugačija od etike novinarstva. Zbog toga je prvi korak terminološki razlučiti pojma i predmet etike medija od pojma i predmeta etike novinarstva.
PDF
