This collection provides an in-depth and up-to-date examination of the concept of Intangible Cultural Heritage and the issues surrounding its value to society. Critically engaging with the UNESCO ...2003 Convention for the Safeguarding of the Intangible Cultural Heritage , the book also discusses local-level conceptualizations of living cultural traditions, practices and expressions, and reflects on the efforts that seek to safeguard them. Exploring a global range of case studies, the book considers the diverse perspectives currently involved with intangible cultural heritage and presents a rich picture of the geographic, socioeconomic and political contexts impacting research in this area. With contributions from established and emerging scholars, public servants, professionals, students and community members, this volume is also deeply enhanced by an interdisciplinary approach which draws on the theories and practices of heritage and museum studies, anthropology, folklore studies, ethnomusicology, and the study of cultural policy and related law. The Routledge Companion to Intangible Cultural Heritage undoubtedly broadens the international heritage discourse and is an invaluable learning tool for instructors, students and practitioners in the field.
Introduction Michelle Stefano and Peter Davis
A Decade Later: Critical Reflections on the UNESCO-ICH Paradigm
1. Development of UNESCO’s 2003 Convention: Creating a New Heritage Protection Paradigm? Janet Blake 2. The Examination of Nomination Files under the UNESCO Convention for the Safeguarding of the Intangible Cultural Heritage Rieks Smeets and Harriet Deacon 3. A Conversation with Richard Kurin 4. Placing Intangible Cultural Heritage, Owing a Tradition, Affirming Sovereignty: the Role of Spatiality in the Practice of the 2003 Convention Chiara Bortolloto 5. Is Intangible Cultural Heritage an Anthropological Topic? Towards Interdisciplinarity in France Christian Hottin and Sylvie Grenet 6. The Impact of UNESCO’s 2003 Convention on National Policy-making: Developing a New Heritage Protection Paradigm? Janet Blake
Reality Check: The Challenges Facing ICH Safeguarding
7. From the Bottom Up: the Identification and Safeguarding of Intangible Cultural Heritage in Guyana Aron Mazel, Gerard Corsane, Raquel Thomas and Samantha James 8. Making the Past Pay? Intangible (Cultural) Heritage in South Africa and Mauritius Rosabelle Boswell 9. A Conversation with Yelsy Hernández Zamora on Intangible Cultural Heritage in Cuba 10. The Management of Intangible Cultural Heritage in China Tracey L-D Lu 11. Ageing Musically: Tangible Sites of Intangible Cultural Heritage Bradley Hanson 12. Intangible Cultural Heritage in the Czech Republic: Between National and Local Heritage Petr Janeček 13. Damming Ava Mezin: Challenges to Safeguarding Minority Intangible Cultural Heritage in Turkey Sarah Elliott 14. Documenting and Safeguarding Intangible Cultural Heritage: the Experience in Scotland Alison McCleery and Jared Bowers
Intangible Cultural Heritage Up Close
15. Officially Ridin’ Swangas: Slab as Tangible and Intangible Cultural Heritage in Houston, Texas Langston Collin Wilkins 16. Locating Intangible Cultural Heritage in Norway Joel Taylor 17. Intangible Cultural Heritage in India: Reflections on Selected Forms of Dance Parasmoni Dutta 18. Second-hand as Living Heritage: Intangible Dimensions of Things with History Staffan Appelgren and Anna Bohlin 19. A Conversation with Linina Phuttitarn on Safeguarding a Spiritual Festival in Thailand 20. Public Experiences and the Social Capacity of Intangible Cultural Heritage in Japan: Bingata, a Textile-Dyeing Practice from Okinawa Sumiko Sarashima 21. Stretching the Dough: Economic Resiliency and the Kinaesthetics of Food Heritage across the US-Mexico Border Maribel Alvarez
Intangible Cultural Heritage and Place
22. Refuting Timelessness: Emerging Relationships to Intangible Cultural Heritage for Younger Indigenous Australians Amanda Kearney and Gabrielle Kowalewski 23. Common Ground: Insurgence, Imagination and Intangible Cultural Heritage Jos Smith 24. Indigenous Geography and Place-Based Intangible Cultural Heritage RDK Herman 25. ‘If there’s no place to dance to it, it’s going to die’: A Conversation on the Living Tradition of Baltimore Club Music and the Importance of Place Michelle L. Stefano with Christopher Clayton and Baronhawk Poitier 26. Landscape and Intangible Cultural Heritage: Interactions, Memories and Meanings Maggie Roe
Intangible Cultural Heritage, Museums and Archives
27. Making History Tangible: POLIN Museum of the History of Polish Jews, Warsaw Barbara Kirshenblatt-Gimblett 28. A Conversation with Clifford Murphy on Archives and Intangible Cultural Heritage 29. Bin Jelmood House: Narrating an Intangible History in Qatar Scott Cooper and Karen Exell 30. Standing in the Gap: Lumbee Cultural Preservation at the Baltimore American Indian Center Ashley Minner 31. A Conversation with Tara Gujadhur on the Traditional Arts and Ethnology Center in Laos 32. Museums and Intangible Cultural Heritage in Lusophone Countries Ana Mercedes Stoffel and Isabel Victor
Alternative Approaches to Safeguarding and Promoting Intangible Cultural Heritage
33. Safeguarding Maritime Intangible Cultural Heritage: Ecomuseum Batana, Croatia Dragana Lucija Ratković Aydemir 34. Reflections of a Heritage Professional: Intangible Cultural Heritage at the Ecomuseum of Terraces and Vineyards, Italy Donatella Murtas 35. Conveying Peruvian Intangible Heritage through Digital Environments Natalie Underberg-Goode 36. Growing Ecomuseums on the Canadian Prairies: Prospects for Intangible Cultural Heritage Glenn Sutter 37. The Intangible Made Tangible in Wales Einir M. Young, Gwenan H. Griffith, Marc Evans, S. Arwel Jones 38. A Conversation with Paula dos Santos and Marcelle Pereira on Intangible Cultural Heritage and Social and Ecological Justice
"It is a most welcome addition to literature, and a must-have for all who want to deepen their understanding of the scholarly research into and safeguarding practice of Intangible Cultural Heritage. (...) With the publication of this Routledge Companion, Intangible Cultural Heritage has certainly reached a new level of scholarly recognition. And that is a very good thing."
- Steven Engelsman, Director, Weltmuseum Wien, Austria "The Routledge Companion to Intangible Cultural Heritgae provides asnapshop- or rather, a whole picture album- of the evolution of a profoundly important cultural policiy and paradigm... The editors have assembled here a massive and varied set of essays- 38 individual chapters written by 54 authors, including anthropologists, folklorists, legals scholars, museum professionals, ethomusicologists, and community members." - Michael Dylan Foster, University of California, USA
Michelle L. Stefano is a Folklife Specialist (Research and Programs) at the American Folklife Center of the Library of Congress, Washington, DC. From 2011-2016, Stefano worked for Maryland Traditions, the folklife program of the state of Maryland, of which she was its Co-Director from 2015-2016. From 2012-2016, she led the partnership between Maryland Traditions and the University of Maryland, Baltimore County, where she was Visiting Assistant Professor in American Studies. She co-edited Safeguarding Intangible Cultural Heritage (2012) with Peter Davis and Gerard Corsane.
Peter Davis is Emeritus Professor of Museology in the International Centre for Cultural and Heritage Studies at Newcastle University, UK. He is honorary editor of Archives of Natural History , the journal of the Society for the History of Natural History, and a series editor for Heritage Matters . His research interests include the interactions between nature, culture and concepts of place and space. He has published widely on ecomuseums and intangible cultural heritage.
Open access – no commercial reuse
Ovo je prvi od dva članka od ovoga autora, koji istražuju doktrinu teoze, ponekad također zvanu pobožavanje, deifikacija ili divinizacija. Drugi članak predstavlja teozu kao novozavjetnu i evanđeosku ...doktrinu. Prvi članak predstavlja teozu kao biblijsku i povijesnu doktrinu. Prvi dio ovog članka analizira glavne biblijske tekstove za doktrinu teoze; njihovo tumačenje i usvajanje za teozu. Drugi dio ovog članka pruža pregled povijesnog razvoja doktrine teoze, od početka kršćanske misli do modernog doba. Pokazuje da teoza nije bila ograničena na istočne teologe nego je također bila zastupljena na Zapadu kod određenih vodećih teologa i pokreta. Zbog njezine bibličnosti i povijesnosti, teozu treba smatrati ključnom povijesnom doktrinom Crkve.
This is the first of the two articles by this author that research the doctrine of theosis,
sometimes also called deification or divinization. The second article presents
theosis as a New Testament and evangelical doctrine. This first article presents
theosis as a biblical and historical doctrine. The first major section of this article
analyzes the main biblical texts for the doctrine of theosis; their interpretation
and appropriation for theosis. The second major section of this article gives an
overview of historical development of the doctrine of theosis, from the beginning
of Christian thought to modern era. It shows that theosis was not limited to Eastern
theologians but was also represented in the West in certain mainstream theologians
and movements. Because of its biblicity and historicity, theosis should
be considered an essential historical doctrine of the Church
Rad se bavi djelovanjem Ivana Vitića u obnovi i izgradnji povijesne jezgre Zadra nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu. Njegova uloga u Zadru je do sada ostala u literaturi tek fragmentarno ...naznačena. Ovaj rad kroz provedeno arhivsko istraživanje pojašnjava njegovo sudjelovanje na natječaju 1953. godine, angažiranje od strane gradski vlasti na izradi regulacije vrlo važnog bloka u samom središtu povijesne jezgre Zadra 1955. godine te analizu izvedenih projekata, autorstvo nad pojedinačnim projektima i veliku arhitektonsku važnost koji ima danas devastirana i zapuštena zgrada ZB III u povijesnoj jezgri Zadra.
Rad donosi uvid u kvalitetu života na razini stambenih naselja u europskim zemljama. Pri tome se stanovanje i zadovoljstvo stanovanjem u stambenim naseljima te okolnom prostoru i susjedstvu razmatra ...kao važna dimenzija kompleksnoga istraživačkog koncepta kvalitete života. Analiza kvalitete stanovanja donosi zanimljivu razdiobu na tzv. dvije Europe ili dva tipa stambenih naselja. U vrijeme planiranja i izgradnje zajednička im je bila ideja oblikovanja modernih i funkcionalnih, mješovitih naselja koja će riješiti stambeno pitanje većine stanovnika, odnosno različitih društvenih slojeva. Ipak, prvi tip naselja obilježava društvenopovijesni kontekst Zapadne, a drugi Istočne Europe ili, prema nekim autorima, razlike u kvaliteti stanovanja između „kapitalističkog“ i „socijalističkog grada“. Upravo se iz te perspektive čini korisnom analiza kvalitete života i mogućnost obnove sada već ostarjelih i depriviranih naselja izgrađenih nakon Drugoga svjetskog rata u oba tipa grada. Podjednako onih u Zapadnoj Europi, koje nerijetko obilježava značajno lošiji imidž i veći broj socioekonomskih problema (kriminal, segregacija, propadanje i dr.) kao i naselja u postsocijalističkoj Europi u kojoj su velika stambena naselja iz socijalističkog razdoblja još uvijek poželjna stambena opcija, ali također sa sve češćom pojavom problema vezanih uz održavanje i brigu o zgradama i izgrađenoj okolini (zajedničkim i javnim prostorima). Posljednjih desetljeća sve češće u oba tipa naselja dolazi do iseljavanja srednjih i viših slojeva stanovnika što postupno dovodi do segregacije, ali i propadanja u socijalnom i fizičkom smislu. Navedeni negativni aspekti kvalitete stanovanja zahtijevaju donošenje nacionalnih stambenih strategija i programa obnove koji u zapadnoeuropskim zemljama postoje i provode se, a u većini postsocijalističkih zemalja ne postoje, u čemu Hrvatska nije iznimka. Obnova stambenih naselja neizostavan je dio stambene politike svake zemlje kojim se može ublažiti ili spriječiti daljnje opadanje kvalitete života stanovnika tih naselja.
Tema ovog rada je razmišljanje o pitanju što za Pavla znači očekivanje u Poslanici Rimljanima 11, 26 da će »sav Izrael biti spašen« i na koji način to spasenje može ovisiti o prethodnom ulasku »punog ...broja pogana«. Povezujući blagoslov, koji je Efrajim, Josipov sin iz braka sa strankinjom, primio od svog djeda Izraela, s poviješću naroda Izraela i njegova Saveza s Bogom, te s nekim eshatološkim proroštvima o povratku naroda, može se zaključiti da kontekstualizacijom proročkih tekstova u vlastiti kontekst, Pavao svoju misiju poganima možda vidi kao službu izgubljenim Izraelovim plemenima. Oni su sada »veliko mnoštvo« stopljeno s narodima i tek »povratkom naroda« koji se događa njihovom evangelizacijom, »sav se Izrael spašava«.
U radu su dani prikaz i usporedba satelitskih informacija srednje (Landsat 8, 30 m) i visoke (RapidEye, 5 m) rezolucije radi ispitivanja mogućnosti vizualne i kvantitativne procjene šteta od ...vjetroizvala na Medvednici, nakon oluje Teodor u studenome 2013. godine, te obnove šumskog pokrova u 2018., odnosno nakon pet godina. Za vizualnu detekciju šteta na čitavom području korišten je 3D prikaz, u 15 m prostornoj rezoluciji, izveden iz RGB kanala vidljivog dijela spektra, izoštren pomoću pankromatskoga kanala. Prostorna razlučivost različitih satelitskih indeksa (NDVI, SAVI, MSAVI, NDMI, NBR, NBR2), kao kvantitativne mjere stanja vegetacijskog pokrova, ispitivana je na temelju snimaka Landsat 8 na čitavom području Medvednice. Od ispitivanih indeksa najbolja razlučivost vegetacijskog pokrova postignuta je na korigiranim SAVI i MSAVI indeksima u odnosu na NDVI, dok su indeksi temeljeni na infracrvenom dijelu spektra (NDMI, NBR, NBR2) pokazali dosta dobru osjetljivost pri detekciji narušenosti šumskog pokrova nakon vjetroizvala. Na ispitivanom dijelu površine s vjetroizvalom, neposredno uz potok Bliznec, utvrđena je znatna komparativna prednost snimaka visoke rezolucije (RapidEye) pri razlučivanju šteta na pokrovu odnosno pri praćenju stanja obnove šumske vegetacije. Na osnovi dobivenih prethodnih rezultata utvrđene su znatne mogućnosti satelitskih snimaka srednje i visoke rezolucije, kako u svrhu detekcije šteta nakon prirodne nepogode, tako i pri praćenju obnove šuma na tim površinama, što će potvrditi daljnji tijek ovog istraživanja.
Na temelju građe iz ostavštine fra Bonaventure Dude i objavljenih tekstova u različitim publikacijama u radu se nastoji pokazati životni put dvojice hrvatskih franjevaca, kapucina Tomislava Janka ...Šagi‑Bunića i franjevca Bonevanture Dude. Poznanstvo ove dvojice redovnika i svećenika seže u vrijeme njihovog odgoja u sjemeništima u Varaždinu i školovanja u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u istom gradu. Različite naravi, različiti pristupi radu, različiti životni putovi, a u pozadini svega ostajalo je trajno prijateljstvo koje je ispreplitalo živote i rad ove dvojice prijatelja do kraja njihova života. Duda i Šagi‑Bunić ostali su zabilježeni u povijesti Crkve u Hrvata i hrvatskoj nacionalnoj povijesti kao nezaobilazna imena koncilske obnove u Hrvatskoj kao osobe koje su svaki na svoj način, usmjeravali intelektualni i pastoralni život Crkve u hrvatskom narodu u prijelomnim vremenima koncilske obnove, u socijalističkom društvu kojim je dominirao komunistički totalitarizam i otvorena ateizacija. Njihovi životi i rad jesu trajno svjedočanstvo da čovjek u otkrivanju svoga krsnog poslanja postaje locus theologicus, prostor Božje prisutnosti i djelovanja u Crkvi i svijetu, koje se ostvaruje i kroz djelovanje pojedinaca u njihovoj posvećenosti kroz određeno poslanje u Crkvi. Njihovo prijateljstvo također je svjedočanstvo kako iskreno prijateljstvo također jest locus theologicus, jer iz njega izrasta veliko dobro koje u svom vremenu pridonosi obnovi Crkve i društvene stvarnosti, odnosno čovjeka kao neizostavnog djela tih stvarnosti, a trag dobra ostaje zabilježen među generacijama koje slijede. Na ovom tragu u radu će biti proučen odnos dvaju hrvatskih teologa Tomislava J. Šagi‑Bunića i Bonaventure Dude, koje je uz obilježenost franjevačkom karizmom poslanja u hrvatskom narodu, visokim obrazovanjem te kvalitetnim znanstvenim i pastoralnim radom, obilježilo cjeloživotno prijateljstvo, koje je bilo u potpunosti uključeno u njihovo poslanje u Crkvi i narodu. Članak prati njihove živote od odgojnog razdoblja u Varaždinu do smrti Šagi‑Bunića, kroz teška i prijelomna razdoblja Crkve u Hrvata i hrvatskoga naroda.
On the basis of material from the legacy of friar Bonaventura Duda and published texts in various publications, the article tries to show the life journey of two Croatian Franciscans, Capuchin Tomislav Janko Šagi‑Bunić and Franciscan Bonaventura Duda. The acquaintance of these two monks and priests dates from the time when they were both in seminaries in Varaždin and educated in the Franciscan Classical Comprehensive School in the same city. Although they had different characters, different approaches to work, and different life journeys, in the background of all this there remained a continuous friendship that was woven into the lives and work of these two friends until the end of their lives. Duda and Šagi‑Bunić are inscribed in the history of the Church in Croatia and in the Croatian national history as important names of the conciliar renewal in Croatia and as persons who, each in his own way, directed intellectual and pastoral life of the Church in Croatia in decisive periods of the conciliar renewal, in a socialist society dominated by the Communist totalitarianism and open atheisation. Their lives and work are a permanent testimony that in discovering one’s own baptismal mission, the human being becomes a locus theologicus, a place of God’s presence and activity in the Church and the world, that is being realised through activity of individuals in their dedication to a certain mission in the Church. Their friendship is also a testimony that a sincere friendship is also a locus theologicus, insofar as it is a ground from which a great good springs forth, thereby contributing to the renewal of the Church and social reality, that is, of the human being as an unavoidable part of those realities, while the footprint of good remains recorded among the generations that follow. In that sense, this article studies the relation between two Croatian theologians, Tomislav J. Šagi‑Bunić and Bonaventura Duda, marked not only by the Franciscan charisma of mission in the Croatian nation, high education, and quality scientific and pastoral work, but also by life‑long friendship that was completely involved in their mission in the Church and nation. The article tracks their lives from the time of their education in Varaždin until the death of Šagi‑Bunić, covering difficult and decisive periods in the life of the Church in Croatia.
Three Cities a fter Hitler compares
how three prewar German cities shared decades of postwar
development under three competing post-Nazi regimes: Frankfurt in
capitalist West Germany, Leipzig in ...communist East Germany, and
Wrocław (formerly Breslau) in communist Poland. Each city was
rebuilt according to two intertwined modern trends. First, certain
local edifices were chosen to be resurrected as "sacred sites" to
redeem the national story after Nazism. Second, these tokens of a
reimagined past were staged against the hegemony of modernist
architecture and planning, which wiped out much of whatever was
left of the urban landscape that had survived the war. All three
cities thus emerged with simplified architectural narratives, whose
historically layered complexities only survived in fragments where
this twofold "redemptive reconstruction" after Nazism had proven
less vigorous, sometimes because local citizens took action to save
and appropriate them. Transcending both the Iron Curtain and
freshly homogenized nation-states, three cities under three rival
regimes shared a surprisingly common history before, during, and
after Hitler-in terms of both top-down planning policies and
residents' spontaneous efforts to make home out of their city as
its shape shifted around them.
Nedavna obnova palače Keglević u Varaždinu, koja je u dvije faze trajala posljednjih
desetak godina, povod je za pregled svih dosadašnjih saznanja o njenoj povijesti
i arhitekturi. Palača je ...sagrađena 1774.-1775. za grofa Josipa III. Keglevića,
prema projektu varaždinskog graditelja Jakova Erbera. Tlocrtna dispozicija govori
o zrelobaroknom rješenju organizacije prostorija koje se grupiraju na svakoj etaži,
što je odraz komfornog stanovanja 18. stoljeća. Konzervatorska istraživanja
ukazala su na izvorne i naknadne promjene u organizaciji prostora, te tehničke
aspekte oblikovanja i obojenja pročelja koje je izuzetno bogate raščlambe, s kamenim
i žbukanim ukrasima, trima rizalitima, portalom i balkonom. Dosad izvedenim
konzervatorskim radovima, koji su obuhvatili statičku sanaciju, zamjenu
krovišta i obnovu glavnog pročelja, nastojalo se maksimalno očuvati sve bitne
povijesne i arhitektonske značajke palače.
Tekst je nastao u prvim danima nakon zagrebačkog potresa kao specifični “repetitorij” konzervatorskih postulata i praktičnih smjernica za postupanje pri procjeni štete i sanaciji oštećenih kulturnih ...dobara. Razmatraju se različiti pristupi za obnovu pojedinačno zaštićenih spomenika i onih obuhvaćenih samo “zonskom zaštitom”. Sistematizirane su i pojašnjene najčešće konzervatorske dileme koje se javljaju nakon velikih kataklizmi te se ukazuje na deset metodološki nezaobilaznih koraka u situacijama konzervatorskih “dobrih praksi”. S obzirom na akutno stanje oštećenja zagrebačkih povijesnih građevina i trenutačno gotovo isključivi naglasak građevinske struke na konstruktivnoj sanaciji, diskutira se o načelima prihvatljive uporabe zamjenskih konstrukcija i materijala te o ograničenjima u aseizmičkim ojačanjima spomeničkih zgrada. Urbana obnova istaknuta je kao najkompleksniji problemski sloj, no s obzirom na njenu dugoročnost i strategijski format, ovdje se detaljnije ne elaborira.