Autorice u radu analiziraju institucionalizaciju discipline međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija na Fakultetu političkih znanosti vodeći se kriterijima stabilnosti, identiteta i autonomije, koji ...se testiraju na osnovi specifičnih pokazatelja njihove manifestacije. Pritom je naglasak na razvoju u posljednjih tridesetak godina, s kraćim osvrtom na ranija razdoblja kada se ponajprije međunarodni odnosi ugrađuju kao jedna od konstitutivnih disciplina na tada novoj sveučilišnoj instituciji, koja je emancipirala politologiju u odnosu na ostala, starija znanstvena polja iz kojih vuče korijene. Pored toga, kako bi se stekao uvid u paralelni razvoj međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija od sredine dvadesetog stoljeća, u radu se propituje moguća emancipacija sigurnosnih studija kao zasebne znanstvene discipline i pokušava se odgovoriti na pitanje je li moguće ili pak korisno razdvajati ih s obzirom na međusobnu isprepletenost i preklapanje pojmovno-kategorijalnog aparata, teorija i fenomena koje istražuju. Posebno se komparira razvoj discipline međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija u Hrvatskoj s državama u okruženju (Srbija i Slovenija) te se izvode zaključci o međuodnosu sigurnosnih studija i međunarodnih odnosa. U radu se polazi od tvrdnje da je disciplina međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija, koja se od druge polovice 1990-ih intenzivnije razvija u pogledu znanstvene produkcije i nastavnih planova i programa, snažno institucionalizirana.
In the paper, the authors analyse the institutionalization of the discipline of international relations and security studies at the Faculty of Political Sciences, guided by the criteria of stability, identity and autonomy, which are tested through specific indicators of their manifestation. In doing so, the emphasis is on the development during the last thirty years, with a brief review of the earlier periods when international relations were primarily incorporated as one of the constitutive disciplines at the then new university institution, which emancipated political science in relation to the other, older scientific fields which it is rooted in. In addition, in order to gain insight into the parallel development of international relations and security studies since the mid-twentieth century, the paper examines the possible emancipation of security studies as a separate scientific discipline and tries to answer the question of whether it is possible or useful to separate them, considering the intertwining and overlapping of the conceptual-categorical apparatus, theories and phenomena they investigate. In particular, the development of the discipline of international relations and security studies in Croatia is compared with neighbouring countries (Serbia and Slovenia), which leads to conclusions about the relationship between security studies and international relations. The paper argues that international relations and security studies, which have been developing more intensely since the second half of the 1990s in terms of scientific production and curricula, represent a strongly institutionalized discipline.
U radu se analizira primjena pravila Zakona o obveznim odnosima na ugovore i druge pravne poslove koji su uređeni Zakonom o radu. Osim što Zakon o radu predviđa podrednu primjenu pojedinih pravila ...Zakona o obveznim odnosima, njihova primjena također proizlazi i iz odnosa općeg i posebnog uređenja u području ugovornog prava odgovornosti za štetu. Stoga se različita pravila Zakona o obveznim odnosima mogu primijeniti na radne odnose u sljedećim slučajevima: 1. opća pravila koja vrijede za sve obvezne odnose neovisno o pravnom temelju nastanka, što znači neovisno o tome jesu li ugovorne ili izvanugovorne naravi, 2. opća pravila o ugovornim odnosima, 3. opća pravila izvanugovornog prava (odgovornost za štetu, stjecanje bez osnove i poslovodstvo bez naloga), a eventualno i 4. pravila o pojedinim ugovorima.
Ugovor o timesharingu novim je Zakonom o zaštiti potrošača (2022.) s nazivom „ugovor o pravu na vremenski ograničenu uporabu (timeshare)“ ostao imenovani ugovor našeg prava, ali je opet izgubio ...„samostalnu“ uređenost i većim dijelom sadržaja ostao na razini običaja.
Predmet rada jest prikaz zakonodavnih i doktrinarnih rješenja ugovora o timesharingu u hrvatskom pravu, izvorna analiza pravnih aspekata ugovora (izvori, sklapanje, ugovorne strane, kauza, prestanak, sličnosti i razlike s drugim ugovorima) i prikaz primjene izvora prava (ugovora, ZPP-a, ZOO-a, poslovnih običaja) na pojedine dijelove ugovora.
Rezultati rada jesu odgovori na tako postavljene teorijske i praktične probleme, kao i sinteza rješenja o ugovoru o timesharingu kroz analizu hrvatskog prava.
The timesharing contract, under the new Consumer Protection Act (2022), remained the nominated contract of Croatian law, but again lost its “independent” structure and most of the content remained at the level of custom practice.The subject of this paper is the presentation of legislative and doctrinal solutions of the timesharing contract under Croatian law, the original analysis of the legal aspects of the contract (sources, conclusion, parties, cause, termination, similarities and differences with other contracts) and the presentation of the application of the sources of law (contracts, ZZP, ZOO, customary practice) to determined parts of the contract. Results provided in this paper are the answers to posed theoretical and practical problems, as well as the synthesis of solutions on the timesharing contract through the analysis of Croatian law.
Važnost je romantičnih odnosa u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi neupitna. Dok turbulencije na romantičnome planu mogu utjecati na mentalno zdravlje, problemi s potonjim mogu se odraziti na ...romantičnu kompetentnost adolescenata. Model individualnih razlika predlaže da navedenu povezanost moderiraju individualne karakteristike pojedinca, uključujući relacijske aspekte samopoimanja. Budući da su istraživanja navedenih konstrukata u hrvatskim znanstvenim krugovima još uvijek nedovoljno zastupljena, cilj je ovoga pilot-istraživanja bio ispitati doprinose spola, dobi te relacijskih aspekata samopoimanja u objašnjenju emocionalnoga distresa. Istraživanje je provedeno u proljeće 2021. godine putem online-upitnika. Prigodni su uzorak sačinjavale 194 mlade osobe u kasnoj adolescenciji i ranoj odrasloj dobi, a prosječna je dob sudionika bila 19 godina. Žene su sačinjavale 78 % uzorka, a 62 % sudionika u trenutku provedbe istraživanja bilo je u romantičnoj vezi. Osim odgovora na demografska pitanja i pitanja o uključenosti u romantične odnose, sudionici su ispunili skraćenu verziju Skale depresivnosti, anksioznosti i stresa te Upitnik za procjenu odnosa. Da bismo testirali postavljene hipoteze, provedena je hijerarhijska regresijska analiza. Rezultati su razmotreni s polazišta teorije sociometra te pokazuju da veća relacijska depresivnost mladih previđa veću izraženost simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. Pritom uključenost u romantične odnose ima značajnu moderatorsku ulogu pa mladi koji su u vezi imaju izraženije probleme mentalnoga zdravlja kada je njihovo relacijsko samopouzdanje nisko, a relacijska depresivnost izraženija. Dobiveni nalazi pružaju smjernice za buduća istraživanja, ali i sugeriraju mogućnost promocije mentalnoga zdravlja jačanjem interpersonalnih kompetencija u adolescenciji.
The importance of romantic relationships in adolescence and early adulthood is unquestionable. Turbulent events on a romantic plan can manifest in the form of depressive symptoms. On the other hand, certain mental health problems undoubtedly affect the romantic competence of adolescents. The model of individual differences suggests that this connection is moderated by the individual characteristics of the person, including relational aspects of self-esteem. Given that the research of these constructs is still insufficiently represented in Croatian scientific circles, the main aim of the current pilot study was to examine whether relationship status and the relational aspects of the self predict mental health of Croatian youth. The study was conducted in Croatia in spring 2021. 194 adolescents and young adults, whose mean age was 19 years, participated in the online survey. 78% of our sample were women and 62% of our participants stated that they are in a romantic relationship. In addition to answering demographic questions and the question regarding romantic involvement, participants completed the DASS-21 questionnaire and the Relational Assessment Questionnaire. To test our hypothesis, a hierarchical regression analysis was conducted. The results were interpreted based on the sociometer theory, and show that greater relational depression in youth predicts the severity of symptoms of depression, anxiety and stress. Furthermore, involvement in romantic relationships has a significant moderating role, meaning that those young people who are in a relationship have more significant mental health problems when their relational self-esteem is low, but also when they report greater relational depression. The findings provide guidelines for future research, but also point to the possibility of promoting mental health by strengthening interpersonal skills in adolescence.
Kad pogledamo medijske navike korisnika, posebno mladih (Reuters Institute Digital News Report, 2020), onda možemo vidjeti sve veći utjecaj društvenih medija u njihovu informiranju i komunikaciji. ...Značaj društvenih medija još je dodatno ojačan s početkom globalne pandemije bolesti COVID-19. U tom kontekstu društvena mreža Instagram proteklih godina postaje sve popularnija platforma na globalnoj razini, a posebno kod mlađe populacije. No, i dalje ostaje neiskorišten alat u približavanju politika, političkih aktera i važnih društvenih tema mlađoj populaciji. Cilj je ovog rada ispitati kako su ključni politički akteri u Hrvatskoj komunicirali putem Instagrama za vrijeme pandemije COVID-19 te utvrditi jesu li koristili ovu društvenu mrežu kako bi se približili publici na toj platformi, odnosno mladima. S druge strane, ovaj rad će ispitati kako komunikaciju političara na društvenoj mreži Instagram percipiraju i ocjenjuju mladi praktičari odnosa s javnošću i jesu li njihove poruke prilagođene mlađoj populaciji. Svrha će rada biti na temelju dvostruke analize donijeti zaključke i dati preporuke za unapređenje komunikacije političara na društvenoj mreži Instagram. Koristeći metodu analize sadržaja analiziran je sadržaj na Instagram profilima dvojice ministara i članova kriznog stožera za pandemiju COVID-19 te hrvatskog premijera i predsjednika. Analizom je utvrđeno na koji način političari komuniciraju, je li sadržaj prilagođen mladima i potiču li angažman u svojim objavama. Metodom strukturiranog intervjua s odabranim praktičarima odnosa s javnošću komunikacija je ocjenjivana trodimenzionalno: u sadržaju, javnom nastupu i karizmi političara na Instagramu. Na temelju dobivenih rezultata u zaključku rada sažete su preporuke za daljnju praksu u komunikaciji političara na društvenoj mreži Instagram.
Looking at the users’ media habits, especially in young users (Reuters Institute Digital News Report, 2020), we can see the growing social media influence on their information and communication. The importance of social media in information and communication is even higher since the beginning of the global COVID-19 pandemic. In that context, the social network called Instagram is becoming increasingly popular globally, particularly with younger generations. Still, it remains an unused tool in bringing policies, political actors, and important social topics closer to the younger population. The goal of this paper is to investigate how did Croatian politicians communicated via Instagram during the COVID-19 pandemic and to establish if they used this social network to get closer to the audience on that platform, that is, to young people. On the other hand, we will examine how the young public relations practitioners perceive and evaluate the Crisis and political headquarters’ and communication on Instagram. Furthermore, they will review if politicians have adapted their messages to the younger population. The scope of this paper is to draw conclusions based on double analysis and give recommendations for communication improvement of politicians on Instagram. We have analysed the content on the Instagram profile of the two ministers and members of Croatian COVID-19 crisis headquarters and Croatian president and prime-minister using the content analysis method. We have established how the politicians communicate, whether the content was adapted to the young population and if their posts were engaging. Alongside the selected public relations practitioners, we have conducted structured interviews to assess the communication, using the three-dimensional assessment method: content, public performance, and charisma of the members of the politicians on Instagram. In conclusion, we have summarized the recommendations for further communication of politicians on Instagram.
Komunikacija s ciljanom javnosti i promocija proizvoda i usluga proteklih godina transformirala se iz mogućnosti u nužnost, a odnosi se na profitni i neprofitni sektor gospodarstva. Digitalizacija i ...popularizacija društvenih medija, potreba za publicitetom i dosegom do krajnjih korisnika i potrošača te praćenje konkurencije postaju primarni izazovi strateškog komuniciranja. Isticanje pojedinih elemenata poslovanja na nov i inovativan način omogućava privlačenje pažnje javnosti te postizanje šireg publiciteta. U tome se posebno ističe alat odnosa s javnošću tzv. promidžbena dosjetka, pseudodogađaj ili PR stunt. Novi mediji, a posebno platforme za društveno umrežavanje, ovakvim sadržajima daju veliki doseg, značajnu popularnost, ali možda ono najvažnije – veliki povrat uloženog. Ovakav trend ne zaobilazi ni visoko obrazovanje. Preglednim istraživanjem ustanovljeno je da se elementi pseudodgađaja već koriste u komunikaciji svjetski poznatih visokoobrazovnih sustava, a svi se baziraju na kolektivnim i timskim aktivnostima te zajedničkom stvaranju sadržaja koji se dijeli i postaje dio medijskog izvještavanja. Cilj je ovog rada ispitati percepciju javnosti vezanu uz odabrane pseudodogađaje u hrvatskome privatnom visokom obrazovanju. Istraživanje se temelji na uzorku ciljanih javnosti privatnih visokih učilišta u Hrvatskoj te ispitivanju percepcije sadržaja i poruka pseudodgađaja kojima se promoviraju visoka učilišta. U radu je primijenjen dvostruki metodološki pristup kako bi se ostvario postavljeni cilj. Metodom analize sadržaja ispitan je javno dostupan medijski sadržaj o odabranim privatnim visokim učilištima te su doneseni zaključci o fokusu medijske objave, vrijednosnoj orijentaciji prema pseudodogađaju te prema visokom učilištu. Metodom Q ispitana je percepcija ciljanih javnosti vezano uz promotivne aktivnosti visokog školstva u Hrvatskoj, konkretno odabranih pseudodogađaja na njihovome visokom učilištu. Privatno visoko školstvo u Hrvatskoj karakterizira visoka konkurentnost. S time je povezana i potreba za odabirom odgovarajućih komunikacijskih aktivnosti. Doprinos je ovog rada i u eksplorativnom pristupu fenomenu pseudodogađaja u visokom obrazovanju u Hrvatskoj te detektiranju promotivnih elemenata odabranih visokoobrazovnih institucija.
Communication with the target public and the promotion of products and services in recent years have transformed from opportunity to necessity. This refers to the for-profit and non-profit sector of the economy. Digitization and popularization of social media, the need for publicity and reach to end users and consumers, and monitoring of competition are becoming the primary challenges of strategic communication. Emphasizing certain elements of business in a new and innovative way enables attracting public attention and achieving wider publicity. The tool of public relations, the so-called promotional joke, pseudoevent or PR stunt. New media, and especially platforms for social networking, give such content a great reach, significant popularity, but perhaps the most important thing - a great return on investment. This trend does not bypass higher education either. A review of the research found that elements of pseudoevents are already used in the communication of world-famous higher education systems, and all are based on collective and team activities and joint creation of content that is shared and becomes part of media reporting. The aim of this paper is to examine the public perception related to selected pseudo-events in Croatian private higher education. The research is based on a sample of targeted publics of private higher education institutions in Croatia and an examination of the perception of the content and messages of pseudo-events that promote higher education institutions. The paper uses a double methodological approach in order to achieve the set goal. The method of content analysis examined publicly available media content on selected private higher education institutions and conclusions were drawn on the focus of media publication, value orientation towards pseudo-events and towards higher education institutions. The Q method was used to examine the perception of the target public regarding the promotional activities of higher education in Croatia, specifically selected pseudo-events at their higher education institution. Private higher education in Croatia is characterized by high competitiveness. Related to this is the need to select adequate communication activities. The contribution of this paper is in the exploratory approach to the phenomenon of pseudo-events in higher education in Croatia and the detection of promotional elements of selected higher education institutions.
Ovaj rad usmjeren je na proučavanje prijateljskih odnosa unutar razrednog odjela. Odnosi među vršnjacima izuzetno su važni u školskom razdoblju, a nedostatak ili trajne teškoće u prijateljskim ...odnosima mogu se reflektirati na uspjeh učenika, usvajanje nastavnih sadržaja, sliku učenika o sebi, socijalni status i socijalni uspjeh itd. Cilj empirijskog dijela rada je ispitati kvalitetu prijateljskih odnosa unutar razrednog odjela u kategoriji ‘najbolji prijatelj’. Iz cilja istraživanja proizašla su tri istraživačka pitanja: Kakav je profil prijateljskih odnosa u kategoriji ‘najbolji prijatelj’? Kako izgleda hijerarhijska struktura dimenzija kvalitete prijateljstva u ponuđenim kategorijama? Koje karakteristike opisuju najboljeg prijatelja i idealnog prijatelja? Rezultati istraživanja utvrđuju dva profila: opći te profil blizine i roditeljske uključenosti. Utvrđivanje hijerarhijske strukture ukazalo je na važnost brige i priznanja (dječaci) te pouzdanosti i rješavanja problema (djevojčice). Vrh hijerarhijske ljestvice zauzimaju dimenzije priznanja i pouzdanosti. Kao najznačajnije karakteristike koje opisuju najboljeg prijatelja ističu se razgovor i zajedničko provođenje vremena, povjeravanje i pomoć, a u idealnom prijateljstvu izdvajaju se moralne vrijednosti prijatelja.
This paper focuses on studying friend relationships in the classroom. Relationships between peers are exceptionally important in school age, and a lack of such relationships or continued difficulties with them can reflect on student successes, learning outcomes, and student perceptions of self, social status, social success, etc. The goal of the empirical part of the research was to examine the quality of friend relationships within the classroom in the category of ‘best friend’. Three research questions arose from the research goal: What is the profile of friend relationships in the category of ‘best friend’? What is the hierarchical structure of the quality dimensions of friendship in the categories offered? Which characteristics describe one’s best friend and the ideal friend? The results of research affirm two profiles – a general one, and the profile of closeness and parental involvement. The affirmation of hierarchical structure pointed to the importance of care and recognition (among boys) and reliability and problem solving (among girls). The highest point in the hierarchy is held by the dimensions of recognition and reliability. The most significant characteristics that describe one’s best friend include conversation and spending time together, trust and aid; the moral values of the friend are exemplified in an ideal friendship.
Oslanjajući se na objavljenu literaturu i neobjavljeno arhivsko gradivo, autori u radu obrađuju fenomen obnove katoličkoga tiska u Hrvatskoj tijekom 1960-ih, ponajprije u kontekstu crkveno-državnih ...odnosa toga vremena. Proces obnove Katoličke crkve, potaknut Drugim vatikanskom koncilom, s jedne strane te želja jugoslavenskih vlasti da ponovno normaliziraju odnose s Crkvom u tadašnjoj Jugoslaviji, ali i obnove 1952. jednostrano prekinute diplomatske odnose sa Svetom Stolicom s druge strane otvorili su mogućnost da Crkva u Hrvatskoj obnovi i neke svoje javne/društvene djelatnosti, koje su joj od 1945. bile sustavno uskraćivane, među kojima je istaknuto mjesto zauzelo ponovno pokretanje njezina tiska koji je država 1945. ugušila. Tu je priliku Crkva 1960-ih uspješno iskoristila, a obnovljeni katolički tisak naišao je na velik interes publike te su se u samo nekoliko godina umnožili i broj osnovanih/obnovljenih listova i njihova naklada.
Narušeni interpersonalni odnosi fundamentalna su karakteristika poremećaja ličnosti. Koliko
isto može dovesti do subjektivne nelagode i problema u socijalnom funkcioniranju mogli
smo vidjeti kroz ...pacijentov tekst Psychosis neurosis. U ovom radu je stoga predstavljen
osvrt na njegove odnose s drugima kao i teorijski prikaz interpersonalnih odnosa kod određenih
poremećaja ličnosti, odnosno onih čiji su se potencijalni elementi mogli prepoznati
u njegovom tekstu.