ONTOGENETIC AND PHYLOGENETIC DIMENSIONS OF LANGUAGE CHANGE IN GRAMMAR This paper discusses selected aspects of the theory of linguistic change in grammar. The main assumption is the claim that the ...development of the categorial functions of natural languages throughout the time (phylogenesis) mostly coincides with the stadiums of the acquisition of the same categories by an individual (ontogenesis). Using the examples of the development and acquisition of strong and weak verb forms in Germanic languages and the categorial links between aspectuality, temporality and modality of the verb, different stages that characterise the linguistic changes in question are analysed in comparison with the stages of their acquisition in the process of language acquisition among children between 2 and 14 years of age. The analysis proves that the connections between ontogenesis and phylogenesis are complex, so they cannot be always explained in a simple and definite manner. The change in either sphere has its own specific features and runs mutatis mutandis in both spheres.
U radu se obrađuju problemi filogeneze i ontogeneze jezika odmicanjem od opće hipoteze Niklasa Luhmanna o suevoluciji psihičkih i društvenih sustava. U pogledu filogeneze jezika, naglasak je u ...Luhmannovoj teoriji smješten na »predjezični medij komunikacije« sačinjen od gesta, koji je mogao biti temelj poticanja evolucije jezika. Ta vrsta komunikacije omogućuje pojavu određenoga društvenog poretka. Problem je bio u nemogućnosti identificiranja toga društvenog poretka jednim od primarnih oblika socijetalne diferencijacije. Autor ovog rada nastojao je protumačiti u kojim se socijetalnim kontekstima »pojavljuje« predjezik. U tu se svrhu oslonio na sistemsko-funkcionalnu lingvistiku Michaela Hallidaya. U pogledu ontogeneze jezika, pozornost je usmjerena na koncepte djelovanja i iskustva. Kao polazna točka za to poslužila je kritika Ilje Srubara upućena Luhmannovoj teoriji jezika, prema kojoj se na stjecanje jezika može gledati kao na proces prevođenja shema djelovanja u jezične sheme. To uključuje nativističko viđenje jezika koje su odbacili i Luhmann i Halliday, od kojih je potonji sugerirao kako je nemoguće govoriti o prevođenju nejezičnih i predjezičnih
spoznajnih shema u jezični oblik, jer ne postoji model iskustva koji prethodi jezičnim kategorijama. Autor je i ovdje nastojao pokazati da sistemsko-funkcionalna lingvistika može biti korisna u popunjavanju praznina koje je u tumačenju ontogeneze jezike za sobom ostavila Luhmannova sistemska teorija.
U ovom radu opisuje se govor para jednojajčanih blizanki, izvornih govornica hrvatskoga jezika u razdoblju između njihove dvije i pol i tri godine života. Autorica se osvrće na leksičku, morfološku, ...sintaktičku i fonološko - fonetsku razinu analize, uspoređujući dječje iskaze zabilježene u ovoj fazi razvoja s iskazima iz razdoblja kada su djevojčice počinjale govoriti. Također se upozorava na manifestaciju specifičnih obilježja blizanačkog diskursa u govoru ispitanica. Primjećuje se da je jedno dijete nešto naprednije u verbalnom izražavanju, a drugo u općenitoj izražajnosti govora, koja se postiže prozodijskim i paralingvističkim sredstvima. Iznesena zapažanja predlažu se kao smjernice za opsežno znanstveno istraživanje na nacionalnoj razini i s tim u vezi ističe se potreba da se osnuje hrvatska udruga za istraživanje blizanačkoga govora.
Proces okoštavanja donjočeljusnog luka brancina, Dicentrarchus labrax L. opisan je od 15. dana poslije valenja (DPV) do 80. DPV. Navedeni razvoj je prikazan istodobno prema dobi ličinke izraženoj u ...danima poslije valenja i srednjoj standardnoj dužini ličinke. Uzorci su bili podrijetlom iz uzgajališta "Cenmar" pokraj Zadra, Hrvatska. Postupak pripreme uzoraka obuhvatio je njihovo držanje u formalinu, uklanjanje pigmenta tkiva tripsinom te bojanje alcijanskim modrilom i alizarinskim crvenilom. Na uzorcima uzetim 15. DPV, (Ls 5,0 mm) nisu zamijećeni koštani dijelovi donjočeljusnog luka. Etmoidna ploča činila je gornji dio, a Mekelova hrskavica, nepčano-kvadratna i hiosimpletična hrskavica postrane osnove usne šupljine. Bazibranhialna hrskavica zajedno s drugim branhialnim hrskavicama predstavljala je dno iste šupljine. Prvi uočeni koštani dijelovi bile su maksile (20. DPV, Ls 5,9 mm), zatim premaksile te dentalne kosti (25. DPV, Ls 7,9 mm), sve nastale membranoznim okoštavanjem. Okoštavanje drugih dijelova viličnog luka (angularne, kvadratne, retroartikularne, nepčane i ektopterigoidalne kosti) su uočene 38. DPV, Ls 14,5mm. Proces okoštavanja na navedenim dijelovima, čini se završenim 80. DPV, Ls 32,2 mm. Rezultati su razmatrani u smislu povezanosti ontogeneze i odgovora ličinke na okolišne uvjete.
Organofosfati su u okolišu obično prisutni zajedno s drugim pesticidima i mogu uzrokovati uz onečišćivače industrijskog podrijetla, kombiniranu izloženost koja uzrokuje interakcije među spojevima. U ...radu su ženke štakora soja Wistar tretirane oralnom intubacijom s 1/25 LD50 dimetoata kombiniranog s 1/25 LD50 propoksura i cipermetrina ili s arsenom (6,66 mg kg-1). Tretmani su bili: od 5. do 15. dana trudnoće; ili od 5. do 15. dana trudnoće i 4 tjedna za vrijeme laktacije; ili od 5. do 15. dana trudnoće, 4 tjedna za vrijeme laktacije i 8 tjedana potomcima mužjacima nakon polijeganja. Kontrolna skupina štakora tretirana je samo destiliranom vodom. Na potomcima mužjacima je nakon 12 tjedana provedeno elektrofiziološko snimanje. Mjerena su spontana i podražajno izazvana aktivnost iz somatosenzorskih, vizualnih i auditivnih kortikalnih područja, brzina provođenja i apsolutni i relativni periodi otpora repnog živca. Opće promjene bile su pomak u spontanoj kortikalnoj aktivnosti na više frekvencije te povećanje latentnog perioda kod podražajno izazvanog potencijala. Rezultati su pokazali da izlaganje kombinacijama toksikanata iz okoliša može biti štetnije od učinaka svakog od toksikanata zasebno, upućujući na važnost ispitivanja učinaka kombinacija različitih toksikanata na ljudsko zdravlje. Rezultati osobito upućuju na važnost izbjegavanja izlaganja trudnica i dojilja toksikantima.
PDF
