Menedžment znanja v ospredje postavlja človeške vire in načrtno zvišuje njihovo vrednost. V očeh sodobnih menedžer- jev znanje pomeni najvišjo vrednoto. Učinkovito vodenje in upravljanje procesov ...znanja je njihova osrednja dejavnost; hkrati je tudi najvidnejša značilnost znanjskih organizacij. Znanje, podobno kot inovativnost in ustvarjalnost, je treba spodbujati in z njim ravnati na primerne načine. Zavezanost k pridobivanju novega znanja je odvisna od upravljanja medsebojnih odnosov, zato so skrbniki znanjskih procesov, t. i. sodobni menedžerji znanja, usmerjeni k vzpostavljanju partnerskih odnosov z vsemi člani organizacije. V središču partnerskega odnosa so posameznikove kompetence in ustvarjalna izraba znanja. Vodenje v znanjskih organizacijah s spodbujanjem k učenju, razpravi in medsebojni izme- njavi mnenj, ne nazadnje pa k osebnostnemu in profesionalnemu razvoju zaposlenih, izboljšuje kakovost dela. Slednje rezultira v razvijanju novih znanj in dvigu konkurenčnosti.
The contribution's aim is highlighting the differences in understanding non-governmental organizations' (NGOs) role in the mental health area within the public support network for patients with ...mental health problems from various viewpoints, in order to achieve progress in supporting patients with mental health problems in local communities.
Qualitative data gathered as a part of a cross-sectional study of NGOs in the support network for patients with mental health problems in two Slovenian health regions (56 local communities), carried out in 2013 and 2014, were used. Qualitative analysis of interviews, focus groups and answers to an open survey question was performed.
There are differences in understanding NGOs' role in the support network for patients with mental health problems, which stem from the roles of stakeholders (local community officials, experts, care providers, and patients) within this system and their experience.
The actual differences need to be addressed and overcome in order to provide integrated community care. The importance of knowing the current state of NGOs in their life cycle and the socio-chronological context of the local community support network is evident.
Kontinuirani razvoj novih pojmova, materijala, mjernih instrumenata i mjernih metoda zahtjeva i uvođenje unificiranih specifikacija i definiranje normi, kako bi se uspostavio jasan sustav kontrole ...kvalitete, što proizvodnih postupaka, što testnih metoda. U području mjerenja toplinskih karakteristika okoliša, odjevnih predmeta i odjevnih sustava te termofiziologije ljudskog tijela, najznačajnije norme izdaju međunarodne organizacije ASTM International i ISO, a priručnike ASHRAE. Tim se normama definiraju izolacijske karakteristike različitih materijala, odjevnih predmeta i sustava, otpornost prolasku vodene pare i topline, mjerni uređaji i protokol ispitivanja, uvjeti pri testiranjima, indeks toplinske ugodnosti, odnosno toplinskog stresa, okoliši i interpretacija rezultata ispitivanja. Norme s područja ergonomije toplinskih okoliša definiraju parametre i mjerne metode, koji utječu na ljudsku termoregulaciju u nekom specifičnom okolišu, a druge norme opisuju kako se na temelju tih parametara može predvidjeti stupanj toplinske zaštite, odnosno toplinska ugodnost ili neugodnost te zdravstveni rizik kojemu ljudski subjekt može biti izložen u određenom okolišu.
Pandemija bolesti COVID-19, s početkom u 2020. godini, stavila je velika ograničenja i značajne izazove za organizaciju društvenog i ekonomskog života. U ovom se radu analiziraju načini na koje je ...civilno društvo reagiralo na pandemiju bolesti COVID-19. Osim toga, iznesene su neke od prilagodbi i mogućnosti doprinosa društvu u okolnostima pandemije. U ovom se radu htjelo, koristeći kvalitativni istraživački pristup, obuhvatiti priče koje su organizacije civilnog društva objavljivale na stranici ZADobroBIT.hr. Tematska analiza je u različitim dimenzijama pokazala da su organizacije civilnog društva bile ponajviše usmjerene prema općoj populaciji i različitim ranjivim skupinama. Ranjive skupine posebno su prepoznate kao one kojima je potrebna dodatna potpora u vrijeme događanja priča. Aktivnosti civilnog društva tijekom pandemije u Hrvatskoj prema općoj populaciji usmjerene su prema sferi novih potreba vezanih za civilnu zaštitu. Djelovali su i na očuvanju svakodnevnog života zajednice kroz različite tipove aktivnosti. Informiranje i edukacija bile su usmjerene na stvaranje novih i zadržavanje postojećih informacijskih i edukacijskih praksi koje su prilagođene okolnostima pandemije. Rezultati istraživanja također pokazuju da su organizacije značajno promijenile ali i brzo prilagodile svoj rad, uz pomoć tehnologije te dijelom koristeći volonterski rad. Analiza sugerira da je civilno društvo pokazalo svoju fleksibilnost i mogućnost brze reakcije na novonastajuće socijalne potrebe, ali se i naglašavaju kontekstualna ograničenja kad je posrijedi njegovo djelovanje. Stoga se u radu diskutira o položaju i ulozi civilnog društva u „novom normalnom“ i kakav to može imati utjecaj na njegov daljnji razvoj u hrvatskom socio-političkom okružju.
Nakon smrti dr. Ivana Merza godine 1928. organizacije Katolička akcija, Hrvatski orlovski savez i Sveza hrvatskih orlica postale su najbrojnije organizacije u Hrvatskoj. Odvajanje Katoličke akcije od ...stranačke politike, odnosno njezina departizacija i depolitizacija, nije bilo dočekano s odobravanjem od seniorskog vodstva u Zagrebu. Trzavice između Hrvatskoga katoličkog pokreta, tj. Seniorata i Katoličke akcije nastavile su se i kasnije, sve do 1929. godine, kada je svim katoličkim organizacijama bio zabranjen rad.
Nakon raspuštanja Orlovstva, već u travnju 1930. kao dio Apostolata molitve osnovana je Križarska organizacija, koja je djelovala sve do srpnja 1945., kada će dolaskom komunista na vlast i ona prestati sa svojim radom.
Pravednost je ljudima važna u različitim ulogama, a posebice u radu. Organizacijsku pravednost znanstvenici su tradicionalno istraživali na individualnoj razini analize baveći se pojedinačnim ...procjenama pravednosti zaposlenika. Iako ova perspektiva ostaje važna, pravednost se može istraživati i na grupnoj razini analize. Klima pravednosti predstavlja zajednički doživljaj pravednosti članova tima. Uobičajeno nastaje učenjem od drugih, odnosno razmjenom socijalnih informacija. Također, zajedničke percepcije pravednosti mogu proizići i iz procesa koji s vremenom čine suradnike sličnijima. Pojedinci i timovi zapravo procjenjuju tri stvari: ishode (distributivna pravednost), procese donošenja odluka (proceduralna pravednost) te interpersonalni tretman (interakcijska pravednost). Timovi, kao i pojedinci, mogu pripisati (ne)pravednost brojnim izvorima dokle god pojedini izvor drže odgovornim za tretman koji doživljavaju. Stoga zaposlenici mogu procjenjivati (klime) pravednosti formalnih autoriteta, poput rukovoditelja ili organizacije u cjelini, ali isto tako i (klime) pravednosti onih koji nad njima nemaju formalni autoritet, odnosno suradnika ili klijenata. Sukladno tomu, zaposlenici mogu istovremeno jedan izvor procjenjivati pravednim, a drugi u potpunosti nepravednim. Percepcije pravednosti, kako individualne, tako i grupne, povezane su s brojnim organizacijski relevatnim ishodima iskazanim u obliku stavova ili ponašanja. Interakcija različitih izvora (klime) pravednosti također ima značajne učinke na (zajedničke) reakcije zaposlenika. Klima pravednosti, kao kolektivni konstrukt, na različite se načine operacionalizira na višoj razini: aditivnim kompozicijskim modelom, modelom direktnog konsenzusa, modelom promjene referentnog okvira, modelom disperzije te modelom procesne kompozicije. U radu je dan pregled dosadašnjih nalaza te smjernice za daljnja istraživanja klime pravednosti.
Cilj pričujočega članka je nasloviti relevantnost MacBridovega poročila za mednarodne odnose, in sicer v kontekstu dejavnikov, ki vplivajo na razvoj mednarodne skupnosti v smeri večje ...demokratičnosti. Na podlagi elementov strukture sodobne mednarodne skupnosti članek pokaže, da je kljub izjemnemu razvoju na znanstveno-tehnološkem področju, ki omogoča preseganje razlik v mednarodni skupnosti, ta še vedno razvita asimetrično. Ker v mednarodnih odnosih poteka boj za vpliv, ob hkratnem nesprejemanju solidarnosti, številni problemi ostajajo nerešeni oziroma se poglabljajo. Dobrobiti komunikacij in informacijske tehnologije so v takih okoliščinah predmet enakih nesoglasij kot v obdobju nastajanja MacBridovega poročila - namesto da bi tehnološki razvoj uporabili za odpravljanje razlik v mednarodni skupnosti, tudi v okviru mednarodnih organizacij, ga države in novi (nedržavni) akterji, zlasti multinacionalna podjetja, uporabljajo za utrjevanje svojih položajev ter posledično za povečevanje razlik med revnimi in bogatimi. Sporočilnost MacBridovega poročila je tako enaka kot pred 35 leti.
The article seeks to address the relevancy of the MacBride Report for international relations. It does so in the context of factors that can influence the development of a more democratic international community. Deriving from the structure of the contemporary international community, the article demonstrates that this community has developed asymmetrically, in spite of the unprecedented development in the fields of science and technology. As the international community is characterised by competition for influence, and the inability to implement solidarity, numerous problems remain unresolved. In such circumstances, the benefits of communications and information technology are just as conflictual as they were at the time of the writing of the MacBride Report. Instead of using technology to eliminate inequality, including through the work of international organisations, technology tends to be used by states and new (non-state) actors such as multinational companies, to strengthen their positions. This only reinforces the gap between the developed and the poor. The key messages of the MacBride Report are therefore just as relevant today as they were 35 years ago.
Međuregionalne organizacije, okupljajući u svom članstvu različite teritorijalne jedinice dviju ili više država, pojavile su se posljednjih desetljeća kao novi sudionici međunarodnih odnosa, posebice ...u Europi. Entiteti poput Europskih grupacija teritorijalne suradnje (u sustavu Europske unije), Grupacija euroregionalne suradnje (u krilu Vijeća Europe), ali i drugih sličnih međuregionalnih organizacija poput Udruženja europskih graničnih regija, Skupštine europskih regija, ili pak euroregija koje nalazimo pod vrlo različitim nazivima („euregije“, „interesne zajednice“, „radne zajednice“ i dr.) svojim sudjelovanjem u međunarodnim odnosima nesumnjivo su našli danas svoje mjesto i u pravnom uređenju tih odnosa. Raznolikost takvih entiteta još je veća pridružimo li im i tzv. hibridne međuregionalne organizacije sastavljene od teritorijalnih jedinica nekih država istodobno sa samim državama u njihovu ravnopravnom članstvu. Takve međuregionalne organizacije kao sudionici pravno uređenih međunarodnih odnosa, približavaju se stjecanju subjektivnih prava i obveza na temelju međunarodnopravnih izvora, tako postupno ostvarujući temeljni element međunarodnopravnog subjektiviteta – međunarodnu pravnu sposobnost. Svrha ovoga rada jest analizirati mjesto i ulogu tih organizacija u suvremenom međunarodnom pravu, u kontekstu procesa nastanka potencijalno nove vrste međunarodnopravnih subjekata.
Interregional organizations (IROs) gathering in their membership various sub-State entities of different States have appeared in the recent decades as a new form of institutionalized international cooperation but on the sub-State level. The entities like European Groupings of Territorial Cooperation (EGTCs) and Euroregional Co-operation Groupings (ECGs), Association of European Border Regions (AEBR), Assembly of European Regions (AER), or Euroregions that can be found under different names such as “euregios”, “euregions”, “crossborder” or “transfrontier associations”, “communautés d’intérêts”, “working communities” etc., equally as so-called hybrid or quasi-IROs (QUAIROs), have undoubtedly achieved some of the elements of international legal personality. Some of them conclude treaties with States and IGOs, the others send and receive representatives in their relations with States and IGOs. Starting from the understanding of international personality as primarily a participation of an entity in international legal relations, the presentation analyzes the place and role of these IGO-like entities in contemporary international community having in mind that the subjects of international law appear, exist and die following the meta-juridical logic of functionality in international relations rather than due to a doctrinal “recognition”.
Starting from the fact that the use of electronic content is an imperative of our time, and from a general opinion that the application of modern information technologies can establish a solution for ...a reliable and simple organization and systematization of documentation, it can be stated that the organization's success depends directly on the achieved level of information management. Timely, accurate, verifiable, readily available and consistent data are more than necessary for business activities; however, the basic problem of the use of these data is not their existence, but the place and manner in which these data are stored and organized within distributed business units. In addition, the introduction of information technologies into business processes results in more and more useful data; nevertheless, the question is the degree of their utilization. The object of the study was to determine the degree of 'maturity' of business organizations for the implementation of information and communication technologies, viewed through the prism of organizational, personnel and technological maturity of an organization for the implementation of an electronic content management system. At the same time, the use of appropriate maturity models for electronic content management aims at approaching the maturity model concept to business organizations. / Исходя из факта того, что использование электронного контента является императивом нашего времени, и общего мнения о том, что применение современных информационных технологий может создать решение для надежной и простой организации и систематизации документации, успех организации напрямую зависит от достигнутого уровня управления информацией. Принимая во внимание, что для предпринимательской деятельности более, чем необходимы своевременные, точные, легко доступные и поддающиеся проверке данные, основная проблема использования этих данных заключается не в их существовании, а местонахождении и организационном методе их хранения в рамках бизнес-единиц. Кроме того, внедрение информационных технологий в осуществление бизнес-процессов способствует ежедневному накоплению полезной информации, в связи с чем возникает вопрос о степени их использования. Цель данного исследования заключается в определении степени «зрелости» коммерческих организаций для внедрения информационно-коммуникационных технологий. Данный вопрос рассматривается сквозь призму организационной, кадровой и технологической зрелости организации для внедрения электронной системы управления контентом. Применение соответствующей модели зрелости в управлении электронным контентом направлена на принятие данной модели коммерческими предприятиями. / Polazeći od činjenice da upotreba elektronskih sadržaja predstavlja imperativ današnjeg vremena, kao i od opšteg stava da se primenom savremenih informacionih tehnologija može uspostaviti rešenje za pouzdano i jednostavno organizovanje i sistematizaciju dokumentacije, uspeh organizacije direktno zavisi od dostignutog stepena upravljanja informacijama. Imajući u vidu da su za obavljanje poslovnih aktivnosti više nego potrebni pravovremeni, tačni, proverljivi, lako dostupni i konzistentni podaci, osnovni problem upotrebe tih podataka nije njihovo postojanje, već mesto i način na koji su ti podaci smešteni i organizovani unutar distribuiranih poslovnih jedinica. Takođe, uvođenjem informacionih tehnologija u obavljanju poslovnih procesa, korisnih podataka je sve više, ali se postavlja pitanje stepena njihove iskorišćenosti. Predmet rada jeste utvrđivanje stepena „sazrelosti” poslovnih organizacija za primenu informaciono-komunikacionih tehnologija, posmatrano kroz prizmu organizacione, kadrovske i tehnološke zrelosti organizacije za implementaciju sistema upravljanja elektronskim sadržajima. Ujedno, primena odgovarajućih modela zrelosti za upravljanje elektronskim sadržajima ima za cilj i približavanje tog koncepta poslovnim organizacijama.
Demografsko starenje jedan je od glavnih izazova u Europi, ali i svijetu. Hrvatsko
društvo pripada skupini zemalja s najvišim udjelom starijih osoba u ukupnoj populaciji. Starije
osobe nalaze se u ...višestruko ranjivom položaju, što znatno utječe na kvalitetu njihova života.
Budući da skrb za starije osobe postaje sve aktualnija, starenje stanovništva važno je pitanje
za socijalne politike. Osim države, u pružanju skrbi i podizanju kvalitete života sudjeluju i
drugi dionici poput civilnog društva. Cilj je ovog rada prikazati doprinos organizacija civilnog
društva kvaliteti života starijih osoba. Provedeno je kvalitativno istraživanje metodom intervjua
s ključnim informatorima (10) iz udruga u gradu Zagrebu koje djeluju u području starijih
osoba. Analizom okvira određeno je šest tema od kojih se pet odnosilo na dimenzije kvalitete
života starijih osoba (životni standard, zdravlje, funkcionalnost, socijalna uključenost i pristup
pravima i vještinama), a posljednja na izazove organizacija u radu sa starijima te su se ustanovile
kategorije i pojmovi koji su prikazani u radu. Istraživanje je pokazalo kako udruge, prema iskazima
svojih djelatnika, kroz programe i aktivnosti u različitim aspektima doprinose kvaliteti
života i imaju koristi za starije osobe. Civilno društvo se u tom pogledu može prepoznati i kao
dionik kombinirane socijalne politike.
PDF
