Svrha ove studije je ispitati uzročno-posljedičnu povezanost između očekivanja u svezi pandemijskog rizika i masovne reakcije ponašanja prema zakonu stada. Studija je provedena u dvije faze. Prvo, ...smatralo se potrebnim dobiti široki pregled učinka rizika od pandemije COVID-19 na masovnu reakciju investitora u ponašanju po zakonu stada u zemljama arapskog zaljeva. To je postignuto analizom sekundarnih podataka (povijesne dnevne cijene na tržištu pet zemalja arapskog zaljeva). Analizirajući sekundarne podatke, studija slijedi Christie i Huang (1995) i koristi presijek standardne devijacije (CSSD) prinosa kako bi otkrila fenomen “stada” u ponašanju ulagača. Drugo, u pokušaju da se dobije preciznije razumijevanje utjecaja rizika povezanog s pandemijom, distribuirano je anketno istraživanje koje je prikupljeno od 318 ulagača s tržišta dionica zemalja arapskog zaljeva. Konfirmativna faktorska analiza (CFA) koristi se također kao primarna analiza između dvije varijable: tj. očekivanja od pandemijskog rizika i ponašanje stada. Rezultati potvrđuju da očekivanja od pandemijskog rizika imaju značajan pozitivan utjecaj na ponašanje stada na tržištima dionica zemalja arapskog zaljeva tijekom krize s koronavirusom u prvom tromjesečju 2020. Napokon, rezultati ove studije robusni su nizu specifikacija modela.
Nagodba između Austrije i Ugarske iz 1867. donijela je velike promjene mađarskoj državnoj upravi, otvorivši put prema njezinoj modernizaciji. Premda je Mađarska imala zakonski okvir i sustav javnog ...zdravstva uspostavljen još krajem XVIII. stoljeća, desetljećima se nisu uspjela riješiti pitanja poput ravnomjerne geografske raspodjele liječnika, dostupnosti zdravstvene skrbi za sve stanovništvo, uključujući siromašnije krajeve, te djelotvorne zaštite od pojedinih zaraznih bolesti. Tijekom reformi državne uprave 1870-ih, nekoliko se puta pokušao urediti zakonski okvir i rad javnoga zdravstva. Premda je javno zdravstvo tradicionalno ovisilo o općinama i županijama, zbog iznimne važnosti za cijelu zemlju vlada je centralizacijom pokušala poboljšati njegovu djelotvornost. Zarazne su bolesti bile stalna prijetnja stanovništvu i jasno upućivale na slabosti postojećega sustava javnog zdravstva, davši time maha vladinim reformama s ciljem da ustroji djelotvornu prevenciju putem pravnog okvira i prakse.
Jedna od tri velike pandemije 20. stoljeća, zapravo najveća epidemija svih vremena tzv. "španjolska gripa" bila je uzrokovana virusom tipa A/H1N1/, a 1918. godine usmrtila je oko 50 milijuna ljudi. ...Zbog tog i sličnih događaja te pojava pandemija u prošlosti, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ustrojila je niz od oko 110 Nacionalnih centara za influencu u različitim zemljama svijeta. U tim okvirima djeluje i Nacionalni centar za influencu Hrvatske. U ovom pregledu prikazane su osnovne karakteristike i obrasci pojavljivanja epidemija te karakteristike izolata virusa izdvojenih u Hrvatskoj u razdoblju od 1999. do 2005. godine.
PDF
