Ovaj rad daje pregled brojnih pristupa i alata koji mogu dovesti do značajne prostorne i funkcionalne transformacije gradskih ulica s ciljem poboljšanja kvalitete života u urbanim sredinama. Pristupi ...variraju od onih tradicionalnih tzv. top-down pristupa do recentnih, suvremenih, neformalnih, kreativnih i adaptabilnih bottom-up pristupa koji podrazumijevaju izravnu fizičku intervenciju i participaciju građana.
The paper presents an overview of a broad range of approaches and tools leading to the substantial spatial and functional transformation of the city streets with the aim to improve the quality of life in urban environments. The approaches range from the traditional top-down planning to the more recent contemporary, informal, creative and adaptive bottom-up approaches involving direct physical interventions and participation of citizens.
U ovom radu analizirane su razlike u društvenom kapitalu između sredina različitog stupnja urbaniziranosti u Hrvatskoj. Iako je analiza tih razlika u međunarodnim okvirima istraživački plodna tema, u ...Hrvatskoj dosad ciljano nije provedena. Slijedeći Putnamov pristup, društveni kapital je konceptualiziran i operacionaliziran kroz tri dimenzije: povjerenje u institucije, neformalnu i formalnu društvenu umreženost te društvenu, tj. političku i građansku, participaciju. Podaci su prikupljeni 2015. godine anketnim istraživanjem. Korišten je etapno stratificiran reprezentativan uzorak punoljetnog stanovništva Hrvatske (N = 1 000). Veće povjerenje u političke i društvene institucije ustanovljeno je među ruralnim nego urbanim stanovništvom. Stanovništvo velikih gradova iskazalo je manje razine neformalne društvene umreženosti (kontakti s rođacima i susjedima) od stanovništva sela i gradova srednje i manje veličine, dok u pogledu formalne društvene umreženosti (članstvo u udrugama) razlike nisu pronađene. Stanovništvo gradova srednje i manje veličine u volonterskom je radu (građanska participacija) bilo aktivnije nego ruralno. Na posljednjim parlamentarnim izborima (politička participacija) glasalo je više stanovnika velikih nego srednjih i manjih gradova, dok je na posljednjim predsjedničkim izborima glasalo više stanovnika velikih gradova nego sela. Nalazi osvjetljuju teme koje tek treba istražiti, poput odrednica društvenog kapitala unutar sredina sličnog stupnja urbaniziranosti te regionalnih razlika u društvenom kapitalu među sredinama visoke, srednje i niske urbaniziranosti.
This paper deals with the role of national minority councils through the prism of the concept of non-territorial autonomy. These councils were established as institutes for minority representation, ...aiming to strengthen the influence of national minorities on local and regional politics in the part related to their position. Similar forms of minority representation are established in most European countries and are often analysed within the concepts and distinction of non-territorial autonomy and territorial autonomy. As will be shown in the paper, territorial autonomy presupposes a much higher degree of autonomy for minority institutions in deciding on issues important for national minorities. It is more suitable for countries where these minorities reside in certain parts of the national territory. In practice, we often encounter minority political institutions that have features of non-territorial autonomy. These institutions can assume various forms and achieve different degrees of autonomy in deciding on local policies and affairs of interest to minority groups. Although councils of national minorities possess substantial democratisation potential and can significantly contribute to the position of national minorities, previous research does not support this claim. The purpose of this paper is twofold: (i) to determine whether national minority councils constitute an institutional form of non-territorial autonomy and (ii) to assess their actual role in promoting and protecting the interests of national minorities within local political processes. In order to examine this, the paper employs legal analysis, a review of secondary data available in scientific and professional literature, and a direct analysis of available data on the financing of national minority councils and voter participation in elections for these councils. The role of national minority councils is analysed in four aspects: the legal basis of non-territorial autonomy, the right to self-regulation, the right to establish own decision-making bodies and their scope of work, and their financing. In addition, the voter response to council elections is analysed as a possible indicator of the legitimacy of directly elected bodies. With regard to the legal basis of their establishment, it can be concluded that they enjoy the highest level of protection, having been established by constitutional law, which, due to the adoption procedure, holds a position between the Constitution and other organic laws. Furthermore, the Constitution of the Republic of Croatia guarantees members of national minorities the right to cultural autonomy, and the councils are an expression of the explicitly recognised collective rights of national minorities. They were established as a collective entity with legal personality. The legislator intended to establish councils as “minority self-government” institutions in local and regional self-government units. However, many authors state that, for a number of reasons, councils cannot be characterised as such. This brings us to their real role, manifested in the right of councils to self-regulation, self-organisation and the establishment of their own decision-making bodies as essential determinants of non-territorial autonomy. The councils adopt various acts, including a statute regulating important aspects of their operation, a work programme, a financial plan, a final account, and other internal acts governing matters crucial to their functioning. They also have their own decision-making bodies, primarily the president and deputy president of the council, and have the authority to establish other working bodies. However, the council’s powers are regulated by constitutional law and are reduced to a solely consultative role. Therefore, the question arises as to their actual influence in shaping political decisions related to the interests of national minorities, as they depend on the cooperation and will of local political actors in this regard. Another problem is the limited financial and administrative resources available for their functioning. The political legitimacy of the council, gained through minority electorate participation in elections, is also questionable, given the extremely low voter turnout across all election cycles. This is also an indicator of the council’s non-recognition as a relevant entity in protecting the rights of national minorities at the local level. To conduct a deeper analysis of the actual role of national minority councils and verify their influence in individual local communities, empirical research is necessary. The paper concludes that, although councils have a high level of legal protection, political legitimacy, internal bodies, and institutional experience, they are confined to a consultative role and lack significant influence over local political processes important for national minorities.
Članak inzistira na jasnom razlikovanju brendiranja grada i brendiranja destinacije, dok hrvatski
i neki gradovi Jugoistočne Europe, prepoznavši turizam kao gospodarsku priliku, vide
vlastiti urbani ...prostor gotovo isključivo kao destinaciju. Procesi brendiranja slijede istu razvojnu
liniju, često propuštajući uključiti vlastite građane kao osnovu koja čini grad. Članak
istražuje procese brendiranja odabranih gradova u Hrvatskoj te projekte brendiranja nekoliko
gradova Jugoistočne Europe, koji su pokazali da većina svoje identitetske brendove dizajnira
kao da je turizam jedina kulturna i gospodarska realnost koju zajednica može ponuditi. Mjesta
se pretvaraju u destinacije, a metode brendiranja destinacije u obzir uzimaju gotovo isključivo
privlačenje outsidera (gostiju), što rezultira manjkom održivosti za insidere (lokalno stanovništvo).
Tako zajednice postaju „turistički proizvodi“, a pitanja stvarnog identiteta grada,
njegovi nositelji i oblici u takvom su okruženju zanemareni. Članak također revidira pristupe
odozgo prema dolje u brendiranju gradova te prepoznaje nove čimbenike u rekonfiguraciji
gospodarstva i identiteta: kulturnu i društvenu participaciju. To je osnova za kreiranje metoda
urbanog brendiranja koje se temelje na pitanjima samopercepcije i vizije razvoja zajednice.
Predlaže se novi koncept identitetskog sustava kao teorijski okvir za radnu metodologiju,
što je osnovica za novi pristup brendiranju (odnosno stvaranju identiteta) koji pojedincima
omogućuje da doprinesu kolektivnom simboličkom okviru. Takav sustav štiti grad i građane
a ujedno omogućuje gostima da upoznaju njegove istinske vrijednosti.
U prilogu je riječ o umjetničkim praksama u javnom prostoru koje su između 1997. i 2000. godine realizirane u okviru Soroš centra za savremenu umjetnost (SCCA) Sarajevo u Bosni i Hercegovini. Analiza ...i interpretacija karakterističnih primjera odnosi se na tri godišnje izložbe u organizaciji SCCA-Sarajevo: »Meeting Point« (1997.), »Beyond the Mirror« (1998.) i »Under Construction« (1999.).
Kljub večdesetletnemu raziskovanju participacije v urbanizmu in razvoju metod vključevanja javnosti v urejanje prostora je vrzel med odločevalci in načrtovalci na eni strani in lokalnimi prebivalci ...na drugi še vedno pogost spremljevalec urejanja prostora. Zaradi tega je raziskovanje participacije javnosti v urejanju prostora postala klasična tema ved, povezanih z urbanizmom. Ob tem pa opažamo, da je večji del pozornosti namenjen primerom participacije v urejanju prostora, ki pomenijo odziv na določen načrt ali poseg, precej manj te pa je namenjene participativnim praksam, ki temeljijo na pobudi in iskanju novih vsebin za premalo izkoriščene oziroma degradirane prostore. Govorimo o pobudah nove rabe določenih prostorov, ki pa po navadi slej ko prej povzročijo tudi posledične fizične spremembe teh prostorov. V članku opredelimo različne vrste lokalnih pobud ter se osredotočimo na razliko med reakcijskimi in kontributivnimi lokalnimi pobudami ter to povežemo s konceptom skupnosti. Članek temelji na študiji primerov participacije v urejanju prostora. Na koncu pojasnimo specifične razlike med izbranimi primeri, iz tega pa izpeljemo sklepe, ki poudarjajo pomen in priložnost sistemskega spodbujanja kontributivne participacije. Iz članka izhaja priporočilo, da je treba na sistemski ravni olajšati možnosti participacije v iskanju novih vsebin za premalo izkoriščene prostore, saj je v recesiji teh prostorov več, zapleten in nepredvidljiv sistem pa odvrne mnoge ustvarjalne pobude.
Javna participacija (ang. public participation) je ena od oblik sodelovanja oziroma udeleževanja javnosti v postopkih prostorskega načrtovanja, ki omogoča posameznikom in skupinam, da izrazijo svoja ...mnenja, dajejo pobude in aktivno sodelujejo v teh postopkih. Ker je javna participacija pogosto omejena le na dajanje pripomb na že pripravljene prostorske načrte, predvidevamo, da bi jo lahko izboljšali s pomočjo informacijskih tehnologij, in sicer z uporabo novih spletnih orodij. Ena takih novosti je splet 2.0 (ang. web 2.0), koncept, ki je bil prvič predstavljen v letu 2004 in je v svetovni splet prinesel veliko orodij, ki jih koristno uporabljajo socialna omrežja in različne spletne storitve kot participatorne storitve z velikim številom uporabnikov. V članku so analizirane možnosti za medsebojno interakcijo javne participacije in spleta 2.0. Predstavljene so zahteve javne participacije v postopkih prostorskega načrtovanja, osnovna orodja spleta 2.0 in njegove zmožnosti glede omogočanja participacije v procesih prostorskega načrtovanja. V prispevku je ugotovljeno, da so orodja spleta 2.0 zelo uporabna za vključevanje javnosti v procese prostorskega načrtovanja, vendar zahtevajo veliko predpriprav in dobro tehnično osnovo.
Javni prostor vezivno je tkivo suvremenoga grada te važan čimbenik zadovoljstva stanovnika svojim gradom, općom kvalitetom života, inkluzivnošću i društvenom održivošću. Ovaj rad istražuje promjene ...koje transformiraju suvremene gradove i njihove javne prostore te na primjeru interdisciplinarnog studentskog istraživanja javnog prostora u zagrebačkim gradskim četvrtima pokazuje potencijal projekata i intervencija malih razmjera u rješavanju pitanja urbane održivosti, kvalitete života i participacije. Urbanizam malog mjerila i interdisciplinarno istraživanje javnog prostora na razini gradske četvrti javlja se kao važan element stvaranja održivijeg grada u kojem građani adekvatno participiraju u transformaciji urbanog prostora. Kvaliteta javnog prostora na razini gradske četvrti je nešto s čime se stanovnici susreću svakoga dana, pa je vrlo bitna za ukupno zadovoljstvo i kvalitetu života. Urbanizam velikog mjerila trebao bi omogućiti stvaranje adekvatne mreže javnog prostora, no urbanizam malog mjerila i manje intervencije trebale bi biti glavno sredstvo stalnog poboljšanja kvalitete života temeljeći se na lokalnom znanju i svakodnevnim potrebama građana. Osim toga, urbanizam malog mjerila i interdisciplinarni pristup urbanom planiranju važni su za obrazovanje mladih stručnjaka za prostor, odnosno arhitekata i sociologa. Upravo bi kroz otvoren dijalog između stručnjaka iz različitih područja (društvenih i humanističkih znanosti te tehničkog područja arhitekture i urbanizma) o temama javnog prostora, zajedničkog dobra i društvene održivosti budući stručnjaci trebali učiti kako raditi u interdisciplinarnim timovima na transformaciji urbanog prostora u skladu s lokalnom zajednicom.
This paper provides an overview of changes that have occurred within the Bad Blue Boys fan group in the last decade as a result of clashes with the GNK Dinamo management. The dynamics of this ...relationship are studied through the concepts of political non-participation and action through civil society and within the Against Modern Football Movement. This study used a qualitative methodology, and 11 in-depth interviews were conducted with members of the Bad Blue Boys fan group. The study established a weakening in group cohesion in the last ten years and the beginnings of action through the sphere of civil society. The most significant project resulting from this, and which is driven by these concepts, is Futsal Dinamo. This, in combination with the element of nostalgia, is a novelty for the Bad Blue Boys fan group.