U radu se analizira osigurani rizik u
zdravstvenom osiguranju u svjetlu novih otkrića genetike. U uvodnome dijelu
rada autori analiziraju pojam i cilj personalizirane medicine te nadalje daju
...raščlambu važnosti personalizirane medicine za pokriće rizika u privatnom
osiguranju te pitanja odnosa personalizirane medicine i individualiziranja
rizika u osiguranju. Poseban dio rada predstavlja usporednopravna analiza
zaštite informacija i podataka u njemačkome pravu, te pravu Velike Britanije i
SAD. Vrši se raščlamba pozitivno pravnih rješenja i daje se kritički osvrt.
Autori analiziraju hrvatska pozitivno pravna rješenja i daju prijedloge de lege
ferenda, jer ova senzitivna oblast nije uređena u Republici Hrvatskoj.
The paper provides an analysis of insured risk in health insurance in light of new discoveries in the field of genetics. To begin with, the authors analyse the notion and the objective of personalized medicine; furthermore, they look into the significance of personalized medicine for
risk coverage in private health insurance as well as into the issues regarding the relationship between personalized medicine and individualized insurance risk. Comparative legal analyses of information and data protection in German, British and US laws makes a special part of the paper, where positive legal solutions are thoroughly analysed and critically reviewed. The authors analyse positive legal solutions in Croatian law and give their proposals de lege ferenda because it is a sensitive area not yet regulated in the Republic of Croatia.
Rak debelog crijeva (CRC) najučestalija je maligna neoplazma gastrointestinalnog trakta, te je sa preko 600.000 smrti godišnje jedan od vodećih uzroka smrtnosti od zloćudnih bolesti. Ovisno o stadiju ...bolesti, neki od bolesnika koji su kirurški liječeni radi raka debelog crijeva s ciljem izlječenja zahtijevaju primjenu adjuvantne kemoterapije (bazirane na fluorouracilu) koja smanjuje rizik povrata bolesti i smrti u III. stadiju bolesti, no njena uloga u stadiju II još je uvijek nedovoljno jasna. Patogeneza u CRC rezultat je dvaju različitih molekulsko-genskih mehanizama: kromosomske nestabilnosti (CIN) te inaktivacije gena koji sudjeluju u popravku pogrešno spojenih fragmenata DNA (MMR). Na temelju provedenih istraživanja, u bolesnika stadija II u kojih je prisutan deficijentan MMR status ne postoji dobit od primjene adjuvantne terapije te je u toj skupini bolesnika kirurško liječenje dostatno. U bolesnika s metatastatskim CRC još uvijek nema konsenzusa o optimalnom redoslijedu kemoterapijskih protokola i ciljane biološke terapije. Receptor za epidermalni čimbenik rasta (EGFR) potvrđen je kao terapijski cilj u više humanih tumora, uključujući CRC. Odnedavno, istraživanja su pokazala da aktivirajuće mutacije na eksonima 2, 3 i 4 KRAS i NRAS gena dovode do izostanka odgovora na ciljanu terapiju usmjerenu na EGFR. BRAF je još jedan od istraživanih biljega u raku debelog crijeva, te je pokazano da je povezan sa lošijom prognozom. Potrebna su daljnja istraživanja i identifikacija novih prognostičkih i prediktivnih biljega kako bi se postigla maksimalna učinkovitost svake terapijske linije te poboljšala prognoza ovih bolesnika.
Kolorektalni rak – uvodnik Juretić, Antonio
Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1991). Medicinske znanosti,
05/2015
522=41
Journal Article
Odprti dostop
U prikazanom uvodnom radu dan je kratak pregled kliničkih aktualnosti u sporadičnom kolorektalnom raku (KR). KR je u svijetu, zajedno s rakom pluća i rakom dojke, jedan od najčešćih tipova raka kako ...po incidenciji tako i u prevalenciji. Nažalost, među zloćudnim tumorima je jedan i od češćih uzroka smrti. Većina KR je sporadična, s dobi kao jednim od najvažnih faktora rizika. Dijagnoza kolorektalnog raka bazira se na patohistološkim karakteristikama, ali rezultati molekularnih istraživanja ukazuju da se radi o skupini heterogenih tumora, koji se razlikuju u patogenezi, molekularnim aberacijama, prognozi i odgovoru na primijenjeno liječenje. KR se razvija kroz postepenu akumulaciju genskih i epigenetskih promjena, s posljedicom transformacije normalni stanica mukoze u invazivni rak. Strategija liječenja raka kolorektuma se prvenstveno temelji na smještaju tumora, procjeni uznapredovalosti i proširenosti tumora te općem stanju bolesnika. Ipak, sve češće kada je moguće, u obzir se uzimaju geni i/ili molekularni putevi koji reguliraju aktivnosti kao npr. rast i diobu stanica, njihovu smrt ili apoptozu, popravak molekula DNA, i druge slične stanične aktivnosti. Razmjerno noviji polikemoterapijski protokoli kao i uporaba inhibitora vaskularnog endotelijalnog faktora rasta i receptora za epidermalni faktor rasta poboljšali su liječenje, a moguće i prognozu bolesnika. Za očekivati je da će se unutar nekoliko slijedećih godina liječenje bolesnika s kolorektalnim rakom sve više i više temeljiti na nalazu molekularnih subtipova raka i prema validiranim prognostičkim i prediktivnim parametrima, jer bi takav pristup trebao osigurati bolju terapijsku učinkovitost i manje nuspojava.
PDF
