U intelektualnome diskursu 20. stoljeća umnost kao univerzalnu kategoriju umnogome je zamijenila njezina instrumentalna inačica. U spomenutome stoljeću prevladava distopijska misao koja u život ...suvremenoga čovjeka unosi nihilizam i apsurd. Univerzalne životne vrijednosti kao vezivno tkivo civilizacije, ideal koji je bio trajno prisutan u povijesti ljudskoga roda, u suvremenome dobu više nisu na istaknutome mjestu. Unatoč tim nepovoljnim okolnostima svojim stvaralaštvom pojedini filozofi odgovorit će na moderne izazove i pokazati postojanje vrijednosti bez kojih civilizacija ne može opstati. Značajnik koji je afirmativno promišljao o životu i tragao za alternativom postojećemu stanju bio je i Erich Fromm. U radu se njegov esencijalizam povezuje s naširoko poznatim i primjenjivanim pojmom „plemstvo duha“. Također se opisuje Frommova kritika kapitalizma i socijalizma kao neodgovarajućih društvenih sustava. Modernoj stvarnosti koja se drži svijetom bez alternative u radu se suprotstavlja Frommova vizija ideala ljudske prirode, odnosno tip karaktera kojemu će biti cilj rast i razvoj svih čovjekovih mogućnosti. Među najvrjednije ljudske mogućnosti ubrajaju se produktivno mišljenje i produktivna ljubav. Najviši oblik produktivnosti pripisuje se revolucionarnomu karakteru, odnosno životnoj orijentaciji koja se identificira s čovječanstvom, rabi univerzalna mjerila te gaji sklonost i ljubav za život. Na kraju se zaključuje kako se bez duhovne plemenitosti ne može održati ni vizija zreloga života.
Na temelju sačuvanih izvora pokušavaju se procijeniti ljudski gubici, koje je napose zadarsko plemstvo pretrpjelo kao posljedicu mletačke opsade 1345./1346. godine i Crne smrti 1348./1349. godine te ...ocijeniti kako su ti gubici utjecali na njihov kasniji društveni status u gradu. Sudske parnice o nasljedstvu omogućavaju detaljniji uvid u gubitke devet plemićkih obitelji (Senzadeo, Detrico, Botono, Cande, Sloraddo, Soppe, Saladini, Rosa, Drechia, Bogde/Lovrehna), što se može dopuniti podacima iz oporuka i suvremenim mletačkim izvorima.
Popisujući gradivo fonda obitelji Oršić (HR HDA 749 Obitelji Oršić i Claudius) naišao sam na nekoliko spisa koje ne treba čitati između redaka da bi se dobila jasna slika ljudi i događaja koje ...spominju. Među te spise prvenstveno spada isprava Čazmanskog kaptola iz 1659. godine koja sadrži iskaze svjedoka o ubojstvu barunice Katarine Keglević koju je dao ubiti njen muž, knez Franjo Petričević. U ovom ću članku donošenjem teksta tih iskaza svjedoka u izvornom obliku, i u hrvatskom prijevodu, pokušati ukazati na njihovu vrijednost.
Heraldika u hrvatskoj i bosansko-hercegovačkoj povijesnoj znanosti zauzima važno, ali, ipak, ne i sustavno proučavano i vrednovano područje. Naime, za heraldiku kao pomoćnu povijesnu znanost u ovim ...historiografijama nije zamjetljiv kontinuiran interes, kako od strane povjesničara tako i znanstvenika drugih područja, ali i amatera, nego su upravo vrlo zamjetljive oscilacije u njezinom znanstveno-stručnom proučavanju. Unatoč tome, a poglavito naporima zaslužnih pojedinaca heraldika je u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini kroz cijelo vrijeme svoga postojanja, ipak, pokazivala svoju prisutnost (bilo objavljivanjem novih radova ili, pak, pretiskavanjem onih starih). Stoga autori u članku donose iscrpnu bibliografija radova o heraldici s posebnim obzirom na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu kao prilog jednoj budućoj i sveobuhvatnoj heraldičkoj bibliografiji tih povijesnih područja, a s ciljem kako bi se na jednom mjestu prezentiralo ono što je do sada, u znanstveno-stručnom smislu relevantno i korisno, publicirano na polju heraldike. Tim bi se, ako ništa drugo, kvantitativnim putem moglo vrednovati ove prinose kao preduvjet za kvalitativnu analizu. Popisani su i oni radovi iz opće heraldike, odnosno susjednih i okolnih historiografija, koji se koriste među istraživačima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Također su navedeni i određeni radovi iz numizmatike, sfragistike, genealogije, veksilologije i uopće povijesti, a sve s osnovnom nakanom da se zainteresiranim heraldičarima i povjesničarima pruži bolji uvid i što šire istraživačko polje.
In this article author examines two important aspects of heraldic sources from the
historical Croatian lands. First one is authentic or traditional aspect that tries to explain
original impulses for ...the use of the coats of arms and clarify the meaning of
heraldry barring in mind the culture and every day life of medieval people. The second
one is so called “monumental” or modern aspect which sees coats of arms as
relevant facts of cultural heritage and thus expresses need of modern generation to
reconstruct and interpret them, as well as to perform permanent conservation over
them. Therefore, in the first part author describes some authentic coats of arms of
Croatian noble families, emphasizing reasons why heraldry survived different social
changes and still remained attractive for future generations. In the second part
of the article author discusses the genesis, meaning and characteristics of the first
heraldic collections in Croatia from the period between late Middle Ages and Early
modern times. Already then, these collections represented some kind of chronicles
of previous generations, as well as primary sources for genealogical research and investigation
of social history. By the time authors of such collections developed scientific
apparatus and thus practical heraldry evolved gradually to auxiliary historical
discipline. In the third part of the article on the basis of two extent heraldic collections
from the late nineteenth and early twentieth centuries author describes aspect
of the modern interpretation of heraldic sources. One of these is collection of submarshal
Rade Gerba that contains about hundred coats of arms of different persons
from the Croatian political and military history from the period between the sixteenth
and twentieth century. Together with other one, i.e. collection from the castle
of Poznanovac, one can create a kind of paradigm regarding the first relevant heraldic
collections in Croatia. Moreover, one can draw conclusion that heraldry in
Croatia at the beginning of the twentieth century was regarded as valuable and had
certain influence towards formation of Croatian cultural and national identity. Barring
this in mind, heraldry has to be viewed in such a light even today since it shows
valuable connection with European cultural tradition.
Autor analizira elitne slojeve buzetskoga društva u kasnom srednjem vijeku koristeći se objavljenim izvorima iz XV. i početka XVI. stoljeća: gradskim statutom (1435.), zaključcima općinskih vijeća ...(1502. – 1523.) i notarskom knjigom Martina Sotolića (1492. – 1517.). Osim identifikacije članova gradske elite kasnosrednjovjekovnoga Buzeta istražuje se uloga elitnih slojeva i njihov odnos prema ostalim žiteljima. Polazeći od suvremenih teorijskih postavki i metodoloških smjernica moderne medievistike, osim političkoga položaja, posebna je pažnja posvećena ekonomskom i društvenom statusu te obiteljskim vezama raznih elitnih skupina buzetskoga kasnosrednjovjekovlja. Osim plemića, obnašatelja najviših političkih funkcija koji su na područje Buzeta „uvezeni“ iz Venecije i Kopra, u žarištu su i lokalne gradske elite, obitelji koje su u svojim rukama koncentrirale političku moć i povjerenje ostalih građana. Kao primjer takve obitelji analizira se obitelj De Germanis.
U članku se obrađuje doprinos dr. Frane Rubčića kao inženjera, odnosno voditelja i projektanta lučkih radova tehničkog odjela C. k. Pomorske vlade u Trstu, koji smo prikazali na temelju istra- ...živanja do sada neobjavljenog arhivskoga gradiva pohranjenog u Državnom arhivu u Splitu i Državnom arhivu u Trstu za razdoblje od 1874. do 1896. te popratne literature.
Strukturalne sličnosti položaja Slavonije i Transilvanije unutar sklopa zemalja vezanih uz krunu sv. Stjepana (Archiregnum Hungaricum) odavna su prepoznate, no njihova komparacija nikad nije ...prelazila površinsku razinu usporedbe kvazi regalnih ovlasti bana i vojvode. Razmatrajući razdoblje od 1270-ih do 1340-ih s primarnim fokusom na održavanje općih shodova u tim dvama područjima ovaj rad sagledava funkcioniranje kompozitnih političkih tvorbi kroz odnos centra i lokaliteta te oblikovanje regionalnih identiteta povezanih s kolektivnom akcijom plemstva preko okupljanja na shodovima. Okidač za početak održavanja shodova u obama provincijama bila je politička nestabilnost, a od 1270-ih do 1290-ih lokalni su procesi bili odraz odluka i djelovanja kraljevskog dvora, kao što je bio slučaj sa gotovo svim shodovima održanima u Slavoniji tijekom 1270-ih, kao i u transilvanijskim slučajevima iz 1288. i 1291. Međutim, u Transilvaniji su se, naspram Slavonije, nakon tog razdoblja shodovi održavali i bez kraljevske inicijative, to jest postali su dio lokalnog repertoara. Ova različita iskustva u ranijem razdoblju imala su snažan utjecaj na plemstvo i njihovu snage kolektivnog djelovanja od 1320-ih, kada se preko istih mehanizama provodio program restauracije kraljevskog autoriteta.
Ovaj članak analizira rasnu teoriju u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj s obzirom na pitanje etnojezično-rasnog podrijetla ranosrednjovjekovnih Hrvata. Dok se u NDH raspravljalo o tome jesu li Prahrvati ...posebno Slaveni, Iranci ili Goti u etnojezičnom smislu, postojao je opći akademski i ideološki konsenzus da su, u rasnom smislu, bili gospodujući sloj nordijsko-arijskog podrijetla. U radu se ova tema analizira u širem europskom povijesnom i ideološkom kontektsu, uključujući i pitanje odnosa nacionalsocijalističke rasne teorije prema Hrvatima i drugim slavenskim narodima.