Posljednjih nekoliko desetljeća na području Mediterana, uslijed povećanja temperaturnih ekstrema i povećanja učestalosti toplinskih valova s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka većom od 30 °C, ...prisutan je generalni trend povećanja opožarene površine, učestalosti požara, njihovog intenziteta i žestine. U Hrvatskoj je taj trend također uočljiv, a osobito na području krša. U radu je prikazana i prostorna razdioba područja ugroženih toplinskim stresom na području Hrvatske koja potvrđuje da je upravo jadransko područje najugroženije s obzirom na klimatske promjene kod nas. Dodatno zabrinjava činjenica da se područje ugroženosti od požara za vrijeme sušnih i vrućih razdoblja širi od jadranske obale prema unutrašnjosti Hrvatske. Analiza klimatskih pokazatelja prikazana u radu ukazuje na činjenicu da u budućnosti možemo očekivati sve veću opasnost od požara otvorenog prostora u Republici Hrvatskoj po prostornoj i sezonskoj ugrozi. Prema raznim klimatskim scenarijima u Europi se očekuju intenzivniji, češći i dugotrajniji valovi vrućine u drugoj polovici 21. stoljeća pa će zasigurno najveći izazov održivog gospodarenja šumskim ekosustavima na području Mediterana biti borba protiv šumskih požara.
U ovom članku prikazani su rezultati istraživanja iz stručne literature o vatrogasnim intervencijama u slučajevima požara na električnim automobilima te pregled trenutne taktike za hitne ...intervencije. Spomenute su potencijalne opasnosti za hitne službe i ukratko predočene informacije o onom što je drugačije u odnosu na konvencionalna vozila te koje su to potrebne taktičke prilagodbe.
Osim razumijevanja i poznavanja biološko-ekoloških posljedica šumskih požara, kao i metoda sanacije i obnove opožarenih površina, poznavanje čimbenika koji uvjetuju nastanak šumskih požara te ...čimbenika koji uzrokuju početno širenje vatre bitno je zbog smanjenja opožarenih površina te pripreme i vođenja preventivnih aktivnosti. Stoga, bolje razumijevanje parametara zapaljivosti i gorivosti može doprinijeti poboljšanju spoznaja o protupožarnoj problematici i identificirati kritična razdoblja visokog rizika od šumskih požara. Za testiranje parametara zapaljivosti i gorivosti korištena je propisana metodologija. Rezultatima ovih istraživanja utvrđene su točne vrijednosti pojedinih istraživanih varijabli za vrstu našeg podneblja. Oni bi trebali pomoći kao smjernice u što boljoj protupožarnoj stategiji, a na korist potrajnog gospodarenja i očuvanja općekorisnih funkcija.
Nacionalni park Mljet, naše prvo zaštićeno morsko područje, zauzima zapadnu trećinu otoka u obuhvatu od gotovo 5400 ha zaštićenog kopna i okolnog mora. Zaštićen je 1960. godine zbog svoje prirodne ...kulturne baštine, sa šumama hrasta crnike (Quercus ilex L.) i alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) kao temeljnim fenomenom.
Cilj istraživanja, a time i metoda postavljanja pokusnih ploha je utvrditi kakvo je stanje istraživanih šumskih sastojina: broj stabala, temeljnica, volumen, stanje ponika, pomlatka i stanje vegetacije na plohama gdje se šumska vegetacija razvila prirodnom sukcesijom nakon požara i usporedno sa stanjem šumske vegetacije na kontrolnim plohama koje su dio ostataka šumske sastojine koje nije zahvatio požar. U svim istraživanim područjima nije bilo izvođenje nikakvih uzgojnih radova.
Na osnovu ostvarenih rezultata koji su postignuti u protupožarnoj zaštiti u NP Mljet i vidljivih statističkih trendova nameće se jasna koncepcija zaštite šuma od požara u NP Mljet.
Istraživanja u radu su pokazala da su se površine koje su tijekom posljednja četiri destljeća stradale u požaru potpuno obnovile prirodnom sukcesijom, zadržale svoja vegetacijska i floristička obilježja, a time i biološku i ekološku stabilnost i raznolikost.
Jedino što bi se, sukladno zakonskoj zaštiti, trebali obaviti minimalni, ali dovoljni uzgojni radovi na njezi i čišćenju, kako izgorenih stabala tako i u kasnijoj fazi mlade sastojine. Sve to se provodi u svrhu veće preventivne zaštite šuma od fitopatogenih organizama i požara, boljeg razvoja sastojine te ljepše slike ovog prirodnog krajobraza.
Rad daje pregled, komentare i prijedloge rješenja za nekoliko, u praksi najčešće susretanih problema i nedostataka sustava dojave požara, odnosno općenito protupožarnih sustava u hotelskim i srodnim ...objektima u Hrvatskoj. Razmatra se funkcionalni odnos i uloge sustava za dojavu požara u odnosu na stabilne sustave gašenja, odnosno protupožarne zaklopke na ventilacijskom sustavu, zatim problematiku detekcije i dojave požara u restoranskim kuhinjama i, konačno, opću problematiku prihvata požarnog alarma u hotelima.
Studija ispituje prostorno-vremensku raspodjelu vremenskih uvjeta tijekom požara tijekom požarne sezone u razdoblju 1990.–2020. u područjima mješovitih šuma na području Bjelorusije i Ukrajine ...koristeći prosječni mjesečni vremenski indeks za pojavu požara (Fire Weather Index - FWI) za svako administrativno područje u istraživanoj regiji. Utvrđeno je da su najniže vrijednosti FWI zabilježene u sjevernim i sjeverozapad-nim područjima Bjelorusije, a najviše na jugoistoku. Na području Ukrajine vrijednosti FWI rastu prema istočnim regijama. Gledano po sezonama, FWI raste od ožujka do svib-nja, a sredinom ljeta indeks doseže maksimalne vrijednosti u svim regijama. Analiza dinamike FWI-a u petogodišnjim razdobljima pokazala je da je učestalost vremenskih uvjeta opasnosti od požara varirala od “vrlo niske” do “umjerene” razine veći dio razdoblja istraživanja. U posljednjih pet godina (2015.–2020.) “visoka” razina opasnosti od požara počela se pojavljivati na jugu Bjelorusije i u sjevernom dijelu Ukrajine. Tijekom razdoblja istraživanja u pojedinim regijama Ukrajine došlo je do smanjenja učestalosti FWI vrijed-nosti ‘niske’ razine opasnosti i istodobnog povećanja više razine opasnosti, a u skladu s uočenim klimatskim promjenama u regiji.
Šumski požari pojava su nekontrolirane vatre u šumama, nanose velike štete, što ovisi o starosti šume, vrstama drveća, odnosno vegetacije te o vrsti požara i njegovoj jačini, a nastaju rjeđe ...prirodnim uzrocima, a najčešće ljudskom djelatnošću. Kako na navedenim područjima nakon požara zaostanu znatne količine opožarenih stabala postavlja se pitanje u kojem stupnju su ona kemijski degradirana, odnosno da li ona i dalje posjeduju sva svojstva za daljnju primjenu u mehaničkoj ili kemijskoj preradi drva. Stoga, u ovom radu istraživan je utjecaj šumskih požara na grupni kemijski sastav kore drva crnog bora (Pinus nigra Arn.). Istraživanje je provedeno određivanjem grupnog kemijskog sastava (akcesorne tvari, mineralne tvari, celuloza, drvne polioze i lignin) kore opožarenog drva i neopožarenog drva crnog bora (radi usporedbe s korom opožarenog) uzorkovanjem kolutova na visinama stabla 0 m, 2 m i 4 m. Na temelju dobivenih rezultata kemijskih analiza kore opožarenog drva crnog bora utvrđen je utjecaj šumskih požara na promjenu samog kemijskog sastava usporedbom s kemijskim sastavom kore neopožarenog drva crnog bora. Dobiveni rezultati su pokazali značajnu različitost u smanjenom sadržaju pepela i drvnih polioza (hemiceluloze) te povećanom sadržaju celuloze i lignina između neopožarene i opožarene kore drva. Nadalje, pri istoj usporedbi kod sadržaja akcesornih tvari nismo uočili značajnu različitost.
