SažetakSredozemni ekosustavi su pod utjecajem djelovanja čovjeka i današnje stanje uglavnom je posljedica intenzivnih antropogenih aktivnosti i prirodnih promjena. Meteorološki parametri imaju velik ...utjecaj na požare. Kako su požari prirodna pojava, oni manjih razmjera s neznatnom štetom možemo tumačiti kao dinamičnost prirodnih procesa. No broj šumskih požara, a time i veličina spaljene površine, drastično su se povećali u posljednjih nekoliko desetljeća. Vegetacija Sredozemlja je po mnogočemu specifična, pa tako i po uzročno-posljedičnoj vezi sa šumskim požarima. Naime, svaki vegetacijski tip ima svoj požarni režim, odnosno obilježja poput požarnog intervala, prosječnog godišnjeg spaljenog područja i žestine (intenziteta požara). Sredozemne šume uglavnom su siromašne po pitanju broja zastupljenih vrsta. Monodominantne su, te kao takve su lakše zapaljive i podložne širenju požara od mješovitih šuma s velikim brojem vrsta. U radu se opisuju varijacije zapaljivosti (ID) najznačajnijih drvenastih vrsta sredozemnog područja i prikazane su procijene utjecaja meteoroloških čimbenika na prethodno spomenute varijable. Istraživanja su provedena na Nastavno pokusno šumskom objektu Rab Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te u eksperimentalnom laboratoriju za zaštitu šuma od požara u Makarskoj Državnog hidrometeorološkog zavoda RH. Testiranja su obavljena u razdoblju od lipnja 2007. do lipnja 2009., jednom mjesečno po lokaciji. Rezultatima su potvrđene razlike u odgodi zapaljivosti između testiranih vrsta po lokacijama, kao i testiranih vrsta na lokaciji. Srednja odgoda zapaljivosti svih vrsta na oba lokaliteta iznosi 10,60 sekundi. Dobiveni rezultati koji se temelje na laboratorijskom testiranju pokazuju da se oni mogu izravno upotrijebiti u opisu ili predikciji od šumskih požara kada je riječ o zapaljivosti prirodnih goriva u realnim stanišnim uvjetima.
Opterećenost Sredozemlja požarima seže u daleku prošlost. U Hrvatskoj požarima su najopterećeniji otoci i priobalno područje iako su, u novije vrijeme, požari sve učestaliji i u unutrašnjosti zbog ...sve povoljnijih klimatskih prilika. Potencijalno šumsko gorivo je cjelokupni materijal koji se nalazi iznad mineralnog dijela tla. Ono se sastoji od prizemnog sloja, sloja otpadnog materijala, sloja posječenog materijala, travne vegetacije, sloja prizemnog rašća, sloja grmlja i sloja drveća. Po svojoj prirodi to gorivo može biti živo (živi biljni materijal) i mrtvo (odumrli biljni materijal). Poznavanje obilježja šumskih goriva jedan je od najvažnijih faktora u problematici šumskih požara. Temeljna obilježja šumskih goriva su zapaljivost, trajanje gorenja i sadržaj vlage.
Istraživanja su provedena na otoku Rabu, na Nastavno-pokusnom šumskom objektu Rab te u eksperimentalnom laboratoriju za zaštitu šuma od požara u Makarskoj. Istraživanja su provedena na biljnim vrstama koje se smatra najrelevantnijim za najugroženije područje od šumskih požara (topliji dio priobalja i otoka - Eumediteran). Utvrđivanje osnovnih obilježja šumskih goriva izvršeno je korištenjem metodologije koju je definirao Valette (1990). Svi rezultati su statistički obrađeni te prikazani tablično i grafički.
Praksa je da se pojedine, vrlo značajne, varijable za šumske požare, kao što su npr. sadržaj vlage potencijalnog goriva, zatim njegova zapaljivosti ili gorivost nastoje dobiti primjenom raznih modela, iako je poznato da ti modeli ne mogu utvrditi prave vrijednosti potrebnih varijabli za razliku od stvarnih, empirijskih istraživanja. Rezultatima ovih istraživanja utvrđene su točne vrijednosti pojedinih istraživanih varijabli za vrste našeg podneblja. S obzirom na navedeno, očekuje se kvalitetna primjena spomenutih rezultata po uzoru na neke druge mediteranske zemlje. Rezultati ovih istraživanja trebali biti od velike koristi svim potencijalnim korisnicima (vatrogasci, službe za zaštitu i spašavanje, jedinice lokalne i regionalne uprave, ostali pojedinačni korisnici). Osim toga, trebali bi pomoći kao smjernice u što boljoj protupožarnoj politici, a na korist potrajnog gospodarenja i očuvanja općekorisnih funkcija.
U ovom radu se opisuje prvi nalaz pirofilne vrste trčka Sericoda quadripunctata (De Geer, 1774) (Coleoptera, Carabidae) u Hrvatskoj. Ova vrsta je pronađena tijekom terenskih istraživanja faune trčaka ...u bukovim šumama na području južnog Velebita od Velikog Rujna do Stražbenice. Pronalazak ove rijetke vrste trčka, tipične za prirodno opožarena staništa, koja se nalazi na popisima ugroženih životinjskih vrsta diljem Europe, ukazuje na mogućnost pronalaska novih vrsta trčaka u Hrvatskoj i to posebno u teže pristupačnim krajevima.
U radu je prikazana problematika šumskih požara i izgorene površine na području uprave šuma Podružnica Senj, promatrana s nekoliko stajališta. Analiza je provedena na području cijele uprave šuma ...Podružnica (UŠP) Senj. Ova uprava šuma Podružnica sastavni je dio tvrtke Hrvatske šume d.o.o.. UŠP Senj podijeljena je na sedam šumarija. To su kontinentalne šumarije Novi Vinodolski, Krasno, Senj i Crikvenica, te otočne šumarije Krk, Rab i Pag.Provedenom analizom na području UŠP Senj u razdoblju od 1991. do kraja 2009. godine ustanovljena su 126 požara. Najviše požara dogodilo se u šumariji Senj, njih 57, zatim slijede šumarija Crikvenica s 23 požara i šumarija Krasno s 19 požara. Veličina izgorene površine iznosi 3 940,93 ha, a godišnji prosjek iznosi 29,37 ha po požaru. Uzročnici nastanka požara u većini slučajeva su nepoznati, kao i izazivači. U 19,8 % slučajeva kao izazivač utvrđen je ljudski čimbenik, a u dva slučaja utvrđeno je namjerno izazivanje požara.
Analizirane su prostorne razdiobe srednje mjesečne i sezonske žestine za proteklu 2013. godinu te su uspoređene s višegodišnjim prosjekom 1981. - 2010., ali i s 2012. godinom. Požari raslinja izravno ...su povezani sa sušom i visokom temperaturom zraka te su zbog toga detaljno analizirana i sušna razdoblja kao i razdoblja s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka iznad 30°C i iznad 32°C. Utvrđeno je da je najugroženije područje od požara raslinja i u protekle dvije godine bila Dalmacija, osobito njeni otoci i zaleđe. U usporedbi s višegodišnjim prosjekom 1981. - 2010., požarna sezona 2013. godine je na Jadranu bila u razini ili malo iznad prosjeka, a iznadprosječna isključivo u unutrašnjosti zemlje, ponajprije u središnjim i sjeverozapadnim predjelima te u dijelu Like. Za razliku od prethodne godine, požarna sezona 2012. je u cijeloj zemlji bila iznadprosječna, a posebno je iznimna bila u nizinskoj Hrvatskoj.
Glavnina požara otvorenoga tipa u Hrvatskoj pojavljuje se u obalnom i otočnom području, stoga se prostorni obuhvat istraživanja ovoga rada odnosi na Šibensko-kninsku županiju. U radu su provedene ...prostorne i vremenske analize dosadašnjih požara u Šibensko-kninskoj županiji primjenom GIS-a s ciljem određivanja potencijalnih mjesta za sezonsko premještanje vatrogasnih postrojbi. Tijekom istraživačkog rada dobiven je prikaz područja dohvata vatrogasnih postrojbi unutar standardnog vremena za intervenciju te prikaz potencijalnih mjesta za sezonsko premještanje vatrogasnih postrojbi. Rezultati istraživanja koji su dobiveni prostornom analizom primjenom niza GIS alata imaju aplikativnu vrijednost te mogu poslužiti kao osnova za buduće planiranje i usmjeravanje sezonskih premještaja vatrogasnih postrojbi na području Šibensko-kninske županije, ali i temelj za određivanje sezonskog premještanja postrojbi na području drugih županija u Republici Hrvatskoj.
Šumski požari predstavljaju veliku opasnost za šumska zemljišta i šume u Republici Hrvatskoj, a naročito u Dalmaciji, na otocima i u Dalmatinskoj zagori. Sve veći broj požara u značajnoj mjeri ...degradira ekosustav i narušava njegovu stabilnost što dovodi do smanjenja bioraznolikosti i povećanja opustošenih prostora. U posljednja dva desetljeća 20. stoljeća, godišnja izgorena površina u mediteranskim zemljama procijenjena je na oko 600 000 ha, što je gotovo dvostruko više nego tijekom 1970-tih godina. U razdoblju od 1998. do 2004. godine bilo je ukupno 115 666 požara kojim je bilo obuhvaćeno ukupno 1 250 892 ha.
Od 1996. godine do 2005. godine u Republici Hrvatskoj bilo je ukupno 3 324 šumskih požara, od čega su na krškom području bila 2 792 šumska požara ili 84,00 %. Ukupna izgorena površina na krškom i kontinentalnom području Hrvatske je 183 015 ha, od čega na krško područje otpada 175 199 ha ili 95,73 %. Prosječna izgorena površina po požaru na krškom području iznosi 62,75 ha. U istom razdoblju na području Dalmatinske zagore (šumarije: Drniš, Vrgorac, Knin, Sinj, Imotski) bio je ukupno 831 požar, odnosno 29,76 % od ukupnog broja požara na krškom području, a čime je izgoreno 44 164 ha površine, odnosno 25,21 % od ukupno izgorene površine krškog područja u promatranom razdoblju.
Usavršavanje metoda prevencije i borbe protiv šumskih požara omogućuje bitno smanjenje opožarenih površina. Poznavati čimbenike koji uvjetuju nastanak šumskih požara kao i čimbenike koji započinju širenje vatrene stihije bitno je zbog pripreme i vođenja preventivnih aktivnosti. Jedna od najvažnijih preventivnih mjera jest poznavanje obilježja šumskih goriva, u prvom redu njihove zapaljivosti, gorivosti i sadržaja vlage. Uzroci nastanka požara mogu biti različiti, od prirodnih (suša, visoka temperatura, niska relativna vlaga zraka, vjetreni režim, udar groma) do onih uzrokovanih ljudskim nemarom (paljenje korova na poljoprivrednim površinama, bačen neugašen opušak, neugašena izletnička vatra, razni ekološki incidenti) koji su i najčešći. Dosadašnjim spoznajama vezanim uz problematiku šumskih požara utvrđeno je da pozornost treba posvetiti pedološkim, klimatskim i vegetacijskim uvjetima nastanka i širenja požara, te svekolikim uvjetima obnove šuma poslije požara. Odluka o tome kako pristupiti obnovi šuma ili šumskog zemljišta koje je bilo zahvaćeno šumskim požarom ili je njime uništeno, ovisi o nizu biološko-ekoloških i gospodarskih činitelja. Sam požar, u pravilu, uzrokuje regresiju vegetacije te se na opožarenim površinama, ovisno o tipu vegetacije prije požara i biološko-ekološkim uvjetima javljaju specifični degradacijski tipovi vegetacije. Međutim, na brzinu, kvalitetu i uspjeh progresivne sukcesije izgorenih površina pozitivno može utjecati čovjek u vidu izbora vrsta i metoda sanacije. Uvažavanjem svega navedenog zasigurno bi se znatno pridonijelo očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti uz načelo održivog razvoja prirodnih ekosustava.
U tekstu se analiziraju vijesti o obnovama jedne privatne i jedne općinske kuće u najužem središtu Dubrovnika u šestom desetljeću 16. stoljeća – kući braće Babalio, na uglu ulica Lučarice i Od puča, ...i četvrtom bloku općinskih kuća na istočnom dijelu sjevernog pročelja Place.
Dva zahvata povezuju činjenice da su im povod bili požari i da je u njima sudjelovao naturalizirani francuski klesar i kipar Jakov de Spinis iz Orléansa, a razlikuje odabir arhitektonskog vokabulara na pročeljima – u prvom slučaju iz gotičkog, u drugom iz renesansnog repertoara. U razmatranju obnove kuće braće Babalio (1552.), upozorava se na dosad neuočeni podatak o požaru te kuće u ljetopisu Nikše Ragnine, a zahvat na obnovi četvrtog bloka općinskih kuća (1559.–1561.) pokušava se, osim u svjetlu arhivskih dokumenata, interpretirati na osnovi tragova do danas sačuvanih na njegovu pročelju, ali i dragocjenoga vizualnog izvora – vedute grada prije potresa koju je nedavno nabavilo i dalo restaurirati Društvo prijatelja dubrovačke starine.
U ovom radu dat ću, prikaz rimskih vatrozaštitnih mjera i požara na temelju izbora arheoloških epigrafskih spomenika u današnjoj Austriji, Mađarskoj i Hrvatskoj, a na bazi podataka kojima za sada ...raspolažemo. Propašću Rimskog Carstva, za mnoga stoljeća, nedostaju potvrde o organiziranoj vatrozaštiti. Usprkos dobroj organizaciji i visokom društvenom položaju panonsko vatrogastvo nije moglo izbjeći propasti rimskih gradova. Prilikom arheoloških istraživanja još se uvijek pronalaze ostaci požara i ostaci ratnih razaranja. Navedeni primjeri, kao i brojni drugi arheološki nalazi, najčešće žrtvenici i natpisi na grobnim spomenicima, svjedoče o dobroj organiziranoj rimskoj vatrozaštiti u Panoniji, čak bolje nego u drugim provincijama. Vrlo stroge kaznene mjere bile su predviđene u rimskom pravu za prekršaje u vatrozaštiti. Namjerno podmetanje vatre bilo je kažnjavano kaznom spaljivanja, a u slučaju izbijanja požara zbog neopreza osoba koja je prouzročila požar morala je novčano nadoknaditi iskazanu štetu.
Šumski požari značajno utječu na degradaciju staništa u Hrvatskoj i na cijelom Sredozemlju. Od 1995. godine do 2012. godine na krškom području Hrvatske bilo je 4 279 požara. Ukupna izgorena površina ...iznosila je 242 690 ha, odnosno 56,70 ha po požaru. U Hrvatskoj alepski bor (Pinus halepensis Mill.) dolazi u različitim vegetacijskim zonama koje imaju različite klimatske karakteristike. Istraživanja su provedena na tri jadranska otoka. Otok Rab nalazi se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni, dok se otoci Brač i Korčula većim dijelom nalaze u stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni. Ukupna količina oborina u Rabu iznosi 1087 mm, u Sutivanu (Brač) 716 mm te u Korčuli 1000 mm godišnje. S obzirom na uvjete podneblja tijekom ljetnih mjeseci povećava se opasnost od nastanka i širenja šumskih požara. Rizik je najveći u šumskim kulturama ili autohtonim sastojinama alepskog bora, posebno ako se ne provode šumsko-uzgojni radovi. U pravilu to se odnosi na radove čišćenja u prvim godinama, te na prorede u kasnijim godinama. Na temelju odgovarajućih klimatskih parametara dobivene su mjesečne (Mounthly Severity Rating, MSR) i sezonske (Seasonal Severity Rating, SSR) potencijalne žestine. Ocjena potencijalne žestine izračunata je primjenom kanadske metode Canadian Forest Fire Danger Rating System, odnosno njegovog podsustava meteorološkog indeksa požara (Fire Weather Indeks, FWI). Cilj istraživanja je analizirati klimatske parametre i njihov utjecaj prema sastojinama alepskog bora u različitim stanišnim uvjetima, sa svrhom korištenja dobivenih žestina kao preventivnih mjera u zaštiti šuma, kao i odnos klimatskih parametara prema temeljnim obilježjima (odgoda zapaljivosti, trajanje gorenja, sadržaj vlage) finog šumskog goriva alepskog bora. Rezultati sugeriraju da su bitno veće vrijednosti MSR za kolovoz nego za srpanj. Iz srednjih sezonskih ocjena žestina vidljivo je da su one niže na otocima Korčuli i Rabu u odnosu na otok Brač. Klimatski parametri različito koreliraju s temeljnim obilježjima finoga goriva, odnosno s odgodom zapaljivosti (DI), trajanjem gorenja (DC) i sadržajem vlage živoga goriva (LFMC).
