U obilnoj bibliografiji Zvonimira Bartolića po svom se direktnom autobiografskom obilježju izdvajaju dvije zbirke njegove poezije (Otac i ja kosimo travu, 2002. i Na kraju snova - rijeka i šuma, ...2006.) i jedna knjiga proze (Kaudinski jaram, 2008.). Uz snažno autobiografsko obilježje te su knjige značajna indikacija autorovih pjesničkih, pripovjednih, memoarskih i putopisnih mogućnosti koje su bile zatomljene na račun njegova književnoznanstvenog, povijesnopublicističkog i uredničkog rada. I u postojećem obliku sve tri navedene knjige nisu prilog samo autorovoj biografiji već su i vrijedan, a u svakom slučaju zapažen prilog i hrvatskoj književnosti.
Autor daje prikaz zbirke pjesama Srđana Duhovića ŽIVOT U SJENI, te izabire 15 pjesama iz zbirke i prevodi ih na engleski jezik. Uzimajući u obzir dosadašnje osvrte na Duhovićevu poeziju od ...ponajboljih hrvatskih književnika i književnih kritičara, autor pruža vlastito viđenje ovoga žrnovskoga i korčulanskoga osebujnoga pjesnika. Pri tome analizira pjesme iz ove zbirke na način da iz njih izvlači najčešće motive
Duhovićeve poezije, i rasvjetljava razna stanja pjesnikova duha koja su često povezana i sa zemljopisnim okruženjem u kojemu živi i sanjari. U ovoj se analizi spominju i istaknuti francuski filozofi dvadesetoga stoljeća, kao što su Maurice Blanchot i Emil Cioran, te književnici engleskoga govornoga područja kao što je Edgar Allan Poe, koje autor ovoga prikaza povezuje s pojedinim Duhovićevim stihovima. Uvodi se i antropološka komponenta postmoderne književne kritike koja pobliže objašnjava pojedine arhetipove iz Duhovićeve poezije i dovodi ih u vezu s općim književnim strujanjima, ističući Duhovićevu originalnost. Na kraju se autor osvrće i na jezik Duhovićeve poezije, koji se mijenja ovisno o njegovim egzistencijalnim raspoloženjima.
Kronika Ivon, Katarina; Dvoršćak, Tea; Matešić, Anja ...
Libri et liberi,
10/2019, Letnik:
8, Številka:
1
Web Resource
Odprti dostop
Izvještaj s znastvenog skupa "Djetinjstvo poezije i poezija djetinjstva" održanog u Zadru, 25. listopada 2018.
Izvještaj s 14. međunarodne znanstvene konferencije Child and the Book S onu stranu ...kanona (dječje književnosti) održane u Zadru, 8.-11. svibnja 2018. godine.
Izvještaj s devete godišnje skupštine Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti održane u Zadru, 18. svibnja 2019. godine.
Popis dobitnika Hrvatske nagrade za dječju književnost u 2018. godini.
Rad se bavi odnosom Nikole Tommasea i hrvatskoga jezika te slavenske
književne tradicije općenito s posebnim osvrtom na prijevode slavenske narodne poezije na talijanski jezik koji su pridonijeli ...njezinoj afirmaciji na zapadnoj obali Jadrana. Zajednički nazivnik svih analiziranih književnih priloga objavljenih u zadarskom listu Rivista Illustrata 1894., 1895. i 1897. godine sveslavenski je junak Kraljević Marko, mitološka spona slavenskoga jedinstva. Tommaseovi prijevodi i zanimanje za slavensku narodnu poeziju kao jedinu istinsku manifestaciju duha i najveći plod slavenskoga kreativnog genija posebno su važni u kontekstu njezine afirmacije izvan granica slavenskoga svijeta gdje je zbog nedostatka prijevoda ostala neotkrivena. U drugome su dijelu članka na nekoliko primjera ilustrirane prevoditeljske tehnike korištene prilikom prijevoda narodne poezije iz čega se može izvesti zaključak da su slavenske i romanske književne i kulturne tradicije duboko prožete i ukorijenjene u otočentesknoj Dalmaciji.
Problematika prijevoda čakavske lirike na ruski jezik obuhvaća nekoliko aspekata. U članku se najprije dokazuje da se čakavska lirika mora prevoditi ruskim standardnim jezikom, a ne ruskim dijalektom ...zbog različite prirode hrvatskih i ruskih dijalekata. Potom se razmatraju i drugi problemi kao što su to rješavanje prozodijskih poteškoća, ali se posebno razmatraju problemi koji nastaju zbog razlika u kulturi govornika ova dva slavenska jezika, a koji se vezani uz drugačiji religijski, zemljopisni (a slijedom toga i ekonomski i povijesni) krug kojima njihovi govornici pripadaju.
U ovom radu autor analizira kristološku problematiku prisutnu
u dijaloškim monografijama Romana Guardinija. Rad je podijeljen u
dva dijela. U prvom dijelu ukazuje se na Guardinijevu hermeneutičku
...djelatnost kao osobito obilježje njegove teologije, te se iznose neka
autorova teorijska razmišljanja i postavke o tome koji je smisao
interpretacije literarnih tekstova i kako bi se ona trebala odvijati.
Dijaloške monografije ukazuju na nužnost da teologija bude u dijalogu
s drugim područjima ljudskog stvaralaštva, osobito s književnošću i
pjesništvom, te da njihove rezultate unosi u svoja promišljanja.
U drugom dijelu rada, polazeći od hermeneutičke pozadine
njegova teološkog promišljanja koji čini pojam “kršćanski
svjetonazor” shvaćen kao susret između vjere i svijeta, autor
zatim analizira kristološku problematiku u Guardinijevim radovima
koji se odnose na Dantea, Pascala, Dostojevskog i Hölderlina. U
studiji o Danteu ističe se osobito antropološki vid, to jest problem
smisla konačnosti i ljudske povijesti koja dolazi do vlastite punine
u svjetlu ljudske egzistencije Isusa Krista. Interpretirajući lik
Pascala pokazano je kako filozofska antropologija pronalazi svoje
ispunjenje u teološkoj antropologiji. U monografiji o Dostojevskom
tematizira se problematika (ne) mogućnosti kršćanske poruke u
novom vijeku, a kod Hölderlina se istražuje njegovo dvoznačno
kristološko razmišljanje gdje se Kristov lik pokušava izjednačiti s
ostalim mitološkim likovima “spasitelja” svijeta. Ta nemogućnost
neokrnjene i cjelovite kristologije obilježava novovjekovne ljude i
‘pokršćansku religioznost’.
Using the approaches of semiotics and text linguistics, Žerjal-Pavlin’s monograph deals with Slovenian lyrical cycles from romanticism to postmodernism. They are understood as secondary texts ...composed of primary texts with the intention of expanding the horizons of the textual world and, within them, further intertextually supplementing the meanings of individual texts, thereby generating a new semantic potential of the cyclic whole. Due to the intersubjectivity of textual criteria and dynamic conventions of the literary system, the lyrical cycle cannot be defined with precision. Several variables are in play: intra- and intertextual coherence, the title and the outer form, and literary conventions (such as poetry collections). Two types of the cyclic composition are distinguished: the syntagmatic and paradigmatic, the former tending towards the epical. In the first variety, the elements are arranged either in a narrative manner or they treat the theme thorugh causal relationships between the poems. The cycles of the paradigmatic type use variation to express the same theme or motive in different perspectives or contexts. The monograph also addresses problems in distinguishing the lyric cycle from the lyric poem, the sonnet wreath, and similar supra-textual compositions.
PDF