Ovaj rad ima dva cilja. Prije svega, na temelju samoprocjene ispitanika istražiti razinu zadovoljstva poslom i zadovoljstva internom komunikacijom kod policijskih službenika u Republici Hrvatskoj. ...Drugi cilj bio je utvrditi doprinos interne komunikacije u zadovoljstvu poslom policijskih službenika te utvrditi prediktorsku snagu svake od osam dimenzija interne komunikacije. Podaci su prikupljeni anketnim upitnikom na uzorku od 1249 ispitanika, a potom obrađeni korištenjem hijerarhijske regresijske analize. Rezultati pokazuju da su policijski službenici u Hrvatskoj relativno zadovoljni svojim poslom te da se interna komunikacija pokazala kao statistički značajan prediktor zadovoljstva poslom. Od osam dimenzija interne komunikacije statistički značajni prediktori zadovoljstva poslom su: zadovoljstvo povratnim informacijama, zadovoljstvo komunikacijom s nadređenima, zadovoljstvo komunikacijskom klimom te zadovoljstvo kvalitetom medija komunikacije i zadovoljstvo korporativnom informiranošću.
This paper has two objectives: first, to explore the level of job satisfaction and satisfaction with internal communication among police officers in the Republic of Croatia on the basis of respondents’ self-assessment; and second, to determine the contribution of internal communication to the job satisfaction among police officers, determining the predictive power of each of the eight dimensions of internal communication in the process. The data were collected using a questionnaire, filled in by a sample of 1.249 respondents, and analysed using hierarchical regression analysis. The results show that police officers in Croatia are relatively satisfied with their jobs, and that internal communication is a statistically significant predictor of job satisfaction. Out of eight dimensions of internal communication, the most important predictors of job satisfaction are: satisfaction with feedback, satisfaction with communication with superiors, satisfaction with communication climate, satisfaction with the quality of media of communications and satisfaction with corporate information knowledge.
Što policiju očekuje sutra? Modly, Duško
Policija i sigurnost,
02/2008, Letnik:
16, Številka:
3-4
Web Resource
Odprti dostop
Očekuje se diferencijacija kaznenog prava kroz novu legislativnu djelatnost. Promjene bi mogle biti vrlo intenzivne, pa čak i dramatične u odnosu na stanje danas. Stjepan Gluščić upozorio je da ...postoje brojni zakoni koje bar jednom normom ili rečenicom obvezuju policiju na određeno postupanje. Težište će biti stavljeno na načelo pravičnosti, a ne isključivo materijalne istine i vjerodostojnosti. U ovom radu pod pravičnošću podrazumijevamo na osobnoj razini nultu točku ispod koje se krše temeljna ljudske prava drugih osoba, a ponižava vlastito ljudsko dostojanstvo. Javit će se novi subjekti kaznenog postupka i policija će dobiti status kakav do sada nije imala. Prava građana bit će stavljena u prvi plan. U procesu ocjenjivanja dokaza dokazivanje pravilnosti postupanja iz kojeg je proizašao dokaz bit će također stavljeno u prvi plan. Predstoji ozbiljna reforma prethodnog postupka. Tako npr. kazneni postupak će započeti kada se poduzme određena radnja protiv osumnjičenika. Uloga državnog odvjetnika na planu prikupljanja dokaza će se znatno promijeniti. Policija i državni odvjetnici bit će usko radno vezani u tijeku postupka. Jačat će se procesna disciplina svakog sudionika u kaznenom postupku. Vođenje kaznenog postupka će poskupjeti zbog proširenja prava na branitelja i instituta obvezne obrane. Znatno će se promijeniti položaj i uloga žrtve, osobito s naslova pokretanja kaznenog postupka. Ovlasti za provođenje policijskih izvida neće imati sve policijske postaje. Uzimat će se u obzir demografske, sociološke i druge indicije koje se reflektiraju na rad policije.
Cilj je ovoga rada identificirati digitalne kompetencije koje su u vrijeme pandemije bolesti
COVID-19 bile potrebne policijskim službenicima koji po naravi posla najviše komuniciraju
s građanima, a ...to su djelatnici temeljne policije, kriminalističke policije koji rade na
poslovima općeg kriminaliteta i kontakt-policije. Rad se sastoji od dva dijela: nakon pregleda
relevantnih inozemnih primjera pokušaja regulacije digitalnih kompetencija policije
slijedi prikaz kvalitativnog istraživanja provedenog u Hrvatskoj. Tijekom prosinca 2022.
godine i siječnja 2023. godine održane su četiri fokusne skupine s deset sudionika istraživanja
u svakoj skupini, odnosno tri u Policijskoj upravi osječko-baranjskoj i jedna u Policijskoj
upravi požeško-slavonskoj. Rezultati polustrukturiranog intervjua pokazuju da su
policijskim službenicima potrebne dvije kategorije digitalnih kompetencija koje bi se mogle
operacionalizirati kao temeljna digitalna pismenost i osnovna kibernetička sigurnost, a na
temelju uvodno prezentiranog i relevantnog primjera dobre prakse razvoja standarda digitalnih
kompetencija policije. Glavno je ograničenje ovoga istraživanja da je ono provedeno
samo u jednom dijelu Hrvatske. Iz toga proizlaze perspektive budućih istraživanja u smjeru
ponavljanja istog istraživanja s policijskim službenicima u drugim policijskim upravama u
Hrvatskoj. Tako bi se stekla potpunija slika potreba za digitalnim kompetencijama policijskih
službenika u vrijeme pandemije bolesti COVID-19.
Boks kao element policijskog treninga
S obzirom na to da je policijski posao zahtjevan, rizičan i opasan te da nosi određene izazove, policijski službenici uvijek moraju biti kondicijski spremni i ...imati zavidnu razinu znanja o određenim borilačkim sportovima i vještinama. Rad prikazuje kako je boks iznimno važan za samoobranu policijskih službenika, opću kondicijsku pripremljenost i za specijalističku obuku policijskih službenika. Tjelesne aktivnosti u policiji provode se radi unaprjeđenja zdravlja i radne učinkovitosti. Programi općeg i specijalističkog policijskog treninga sastoje se od elemenata raznih borilačkih sportova, vještina, policijske samoobrane, vezivanja i zahvata za privođenje. Boks kao olimpijski sport i jedan od najstarijih borilačkih sportova, ključna je sastavnica izvedbenih programa policijskog treninga svih rodova policije, a djelomično je upotrebljiv u obavljanju policijskih poslova i izvršavanju policijskih zadaća. Poznavanje osnovnih elemenata boksa policijskim službenicima može uvelike poslužiti kao sredstvo policijskog treninga kojem je cilj razvijati, odnosno povećati kondicijske sposobnosti i samopouzdanje policijskih službenika. S obzirom na brutalnost i opasnost, boksački udarci mogu se koristiti isključivo u tijelo napadača, a nikako u glavu i vrat, kako ne bi došlo do teških tjelesnih ozljeda. Boksački udarci, boksačka kretanja i obrane važni su elementi samoobrane i moraju imati prioritetno mjesto u obuci policijskih službenika. Stoga se predlaže povećanje broja sati obuke boksa u službenom programu općeg i specijalnog policijskog treninga, posebno kao elementa samoobrane te uvođenje u policijski trening onih elemenata koji su uporabljivi u obavljanju policijskih poslova, a uopće se ne obučavaju.
Unatoč implementiranju brojnih međunarodnih standarda zaštite žrtava nasilja u obitelji u hrvatsko zakonodavstvo, u policijskoj praksi uočen je problem tumačenja i provođenja pojedinih zakonskih (i ...međunarodnih konvencijskih) odredbi, koje za posljedicu, osim neadekvatne i neučinkovite zaštite žrtava, ima negativan učinak na prevenciju i suzbijanje obiteljskog nasilja, posebno u pogledu poticanja žrtava na prijavljivanje eventualnog novog nasilja, saniranja posljedica, ali i upućivanja poruke počinitelju o neprihvatljivosti njegova ponašanja. Predmet ovog rada samo je jedan segment primjene policijskih ovlasti u području prekršajnog procesuiranja počinitelja nasilja u obitelji, odnosno, pitanje primjene instituta tzv. skraćenog postupka izdavanjem prekršajnih naloga i obaveznih prekršajnih naloga, sporazumijevanja policije i počinitelja o krivnji i sankcijama te nepokretanja prekršajnog postupka primjenom načela oportuniteta. S ciljem utvrđivanja zakonskih osnova, opsega, razloga i načina njihove primjene u praksi, provedeno je istraživanje kojim su obuhvaćene: analiza nacionalnih i međunarodnih pravnih okvira u ovom području, analiza statističkih podataka primjene ovih instituta u razdoblju od 2017. do 2021. godine u Republici Hrvatskoj, kao i analiza policijskih predmeta nasilja u obitelji u kojima su primjenjivani ovi instituti. Iako je riječ o relativno malom broju slučajeva primjene spomenutih instituta, rezultati istraživanja dobiveni analizom policijskih predmeta upućuju na površnost provođenja izvida u pojedinim slučajevima nasilja u obitelji, nepravilnu primjenu zakonskih ovlasti te nedostatan stupanj kontrole i nadzora, što dovodi do pogrešaka kod donošenja odluke o nepodnošenju optužnog prijedloga, a u nekim slučajevima i kvalificiranja kažnjive radnje. Na temelju spoznaja dobivenih istraživanjem aktualnog zakonodavnog okvira i policijskog postupanja, dani su prijedlozi izmjena prekršajne zakonske regulative, intenziviranja edukacija policijskih službenika na svim razinama te unaprjeđenja sustava nadzora i kontrole rada policijskih službenika, sa svrhom adekvatne i zakonite zaštite žrtava prekršaja obiteljskog nasilja.
Making police officers approachable and visible is one of the most important factors in reducing fear of crime. However, the public also requires their effectiveness in crime fighting. Community ...policing relies on factors such as approachability and visibility of the police, but does not offer solutions for factors like neighbourhood decay. The role of police in the reduction of fear of crime is quite paradoxical – on the one hand their presence in neighbourhoods reassure citizens, while on the other hand their presence can be understood as a response to more crime and disorder.
Straipsnyje svarstomas santykis tarp policijos veiklos ir nusikaltimų baimės. Policijos pasiekiamumas ir regimumas yra vieni svarbiausių faktorių, kurie nusako nusikaltimų baimę. Tačiau pasiekiamumas ir regimumas nenurodo veiksmų sprendžiant kaimynistės smukimo problemas. Policijos vaidmuo mažinant nusikaltimų baimę gana paradoksalus: viena vertus, policijos patruliavimas skatina pasitikėjimo jauseną, tačiau, antra vertus, gali būti suprantamas kaip atsakas augančiam nusikalstamumui ir netvarkai.
Community policing has been a buzzword in Anglo-American policing for the last two decades, somewhat vague in its definition but generally considered to be a good thing. In the UK the notion of ...community policing conveys a consensual policing style, offering an alternative to past public order and crimefighting styles. In the US community policing represents the dominant ideology of policing as reflected in a myriad of urban schemes and funding practices, the new orthodoxy in North American policing policy-making, strategies and tactic. But it has also become a massive export to non-western societies where it has been adopted in many countries, in the face of scant evidence of its appropriateness in very different contexts and surroundings.
critical analysis of concept of community policing worldwide
assesses evidence for its effectiveness, especially in the USA and UK
highlights often inappropriate export of community policing models to failed and transitional societies.
Tarnybos liudijimas Nr. 22678 V. R. M. Valstybės saugumo departamentas. Išduotas Juozui Jančiui, Kriminalinės policijos tarnautojui. Kaunas, 1940 07 04. Liudijimo blankas atspausdintas ir užpildytas ...lietuvių kalba. Užbraukta eilutė, kad turi teisę daryti kratas. Priklijuota asmens nuotrauka ir užantspauduota saugumo departamento antspaudu. Dvigubas lapas.
Autor analizira hitnu pretragu doma i drugih prostorija usmjerenu na pronalaženje počinitelja ili dokaza. Povod za istraživanje ove radnje je što uz uobičajeno naglašavanje mjesta događaja, dokazi ...mogu biti pronađeni i na drugim prostorima. U prvom dijelu rada autor ukazuje na kriminalističke posebnosti provođenja pretrage koje su posljedica žurnosti, poput ograničenih mogućnosti pripremanja radnje i prikupljanja podataka o prostorijama i osobama ili pripremanje načina ulaska. U završnom dijelu rada autor promatra tumačenje zakonskih osnova za pretragu bez naloga, uz posebni osvrt na vrstu kaznenih djela radi kojih se može provesti, te u odnosu na potrebnu razinu sumnje i odnos prema prikupljanju dokaza.
U empirijskom dijelu rada, autor prikazuje podatke prikupljene anketom policijskih službenika (N=125) o učestalosti provođenja pretrage i o načinu tumačenja zakonske odredbe. Rezultati istraživanja pokazuju rijetko sudjelovanje policijskih službenika u pretrazi prostorija, te značajne dvojbe u tumačenju zakonskog uvjeta „najmanje tri godine“ potrebnog da bi policija mogla obaviti hitnu pretragu.