Uvodno se definira propast Mletačke Republike 1797., prva austrijska (1797. – 1806.) i francuska uprava (1806. – 1813.) nakon koje mletački posjedi (Mletačka Dalmacija i Boka kotorska) te nekadašnja ...Dubrovačka Republika dolaze u vlast Habsburške Monarhije koja formira upravnu jedinicu – Kraljevinu Dalmaciju, izravno podvrgnutu Beču.
Slijedi prikaz ustrojstva uprave i sudstva, političkih prilika do 1848. i 1861. kada se putem Dalmatinskog sabora uvode elementi parlamentarne demokracije i lokalne samouprave. kao i rezultati saborskih i općinskih izbora. Do pada Bachova neoapsolutizma 1861. općine nisu izbornopredstavničke ustanove. Nastaju dvije političke opcije, jedna se protivi ujedinjenju Dalmacije s Hrvatskom, traži talijanski jezik kao službeni, ističući isprva slavo-dalmatinski, a kasnije talijanski identitet (talijanaši, autonomaši). Nasuprot njima, dio građanstva, pretežito pučkog podrijetla, afirmira hrvatski identitet, traži sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom, te uvođenje hrvatskog jezika u upravu, sudstvo, školstvo (narodnjaci, aneksionisti). Beč podupire autonomaše, ne želeći hrvatsku nacionalnu i državnu integraciju. Narodnjaci zbog izbornog sustava gube izbore za Dalmatinski sabor 1861. i 1864. godine, ali pobjeđuju na prvim općinskim izborima 1865. – 1868., a 1870. i na izborima za Sabor.
U trećem dijelu obrađuju se specifičnosti Starog Grada u kojem se afirmacija narodnjaka odvija sporije. Stari Grad je od 1823. općina, dio kotara Hvar, a od 1852. sjedište kotarskog suda. Ugled mjesnih liječnika autonomaša (Gazzari i Nisiteo) poveo je mlađu generaciju hrvatskih pučana u njihov tabor, iako neki od vodećih narodnjaka podrijetlo vode iz Starog Grada (Vranković, Biankini i Ljubić). Narodnjaci pobjeđuju 1887. kada se afirmirala sljedeća generacija hrvatske inteligencije, sinova težaka, ribara i pomoraca ojačala razvojem gospodarstva – vinske trgovine i pomorstva u drugoj polovici 19. stoljeća.
The collapse of the Venetian Republic in 1797, the first Austrian (1797-1806) and French administration (1806-1813), after which the Venetian estates (Venetian Dalmatia and the Bay of Kotor) and the former Republic of Dubrovnik came to power, formed the Habsburg Monarchy administrative unit - the Kingdom of Dalmatia, directly subordinated to Vienna.
The paper is an overview of the structure of the administration and judiciary, the political situation until 1848 and 1861, when elements of parliamentary democracy and local self-government were introduced through the Dalmatian Parliament in Zadar. Until the fall of Bach's neo-absolutism in 1861, municipalities were not electoral-representative institutions. Two political options emerge, one opposing the unification of Dalmatia with Croatia, seeking the Italian language as the official language, emphasizing first the Slavo-Dalmatian and later the Italian identity (Italians, autonomists). In contrast, part of the citizens, mostly of popular origin, affirms the Croatian identity, seeks the unification of Dalmatia with Croatia and Slavonia, and the introduction of the Croatian language in the administration, judiciary, education (populists, annexationists). Vienna supports the autonomists, not wanting Croatian national and state integration. Due to the electoral system, the Narodnjaci lost the elections to the Dalmatian Parliament in 1861 and 1864, but won the first municipal elections in 1865-1868, and in 1870 the elections to the Parliament.
The rest of the paper deals with the specifics of the Stari Grad, where the affirmation of the people is slower. Stari Grad has been a municipality since 1823, part of the Hvar district, and since 1852 the seat of the district court. The reputation of local autonomist medical doctors (Gazzari and Nisiteo) led the younger generation of Croatian people to their camp, although some of the leading figures originated from Stari Grad (Vranković, Biankini and Ljubić). The political party Narodnjaci won in 1887, when the next generation of Croatian intelligentsia was established, the sons of common people (farmers, fishermen and sailors) were strengthened by the development of the economy - wine trade and maritime affairs in the second half of the 19th century.
Rad "Društveno-političke prilike u ivaničkom kraju između dva svjetska rata" u prvom redu nastojat će prikazati događaje koji su obilježili međuratno razdoblje u tri općine ivanićkog kraja ...(Ivanić-Grad, Kloštar Ivanić, Križ). Uz demografski, društveni i gospodarski razvoj, posebna će se pažnja posvetiti okolnostima dinamičnih političkih zbivanja u tom kraju, koja su obilježila razdoblje od 1918. do 1941. godine.
Događa se da neki stvaraoci u nauci dobiju još za života izabrana i sabrana dela. Nekima se to dogodi vrlo pozno, a nekima nikada. Delo onih stvaralaca koje smrt pokosi u naponu snage, kada njihovo ...delo još nije fizički doseglo obim izabranih i sabranih dela, najčešće ostane rasuto i bez uvida u njegovu celinu, biva čitano parcijalno, samo iz profesionalnih potreba, u vrlo uskom krugu posvećenih. Više razloga deluje na odnos jedne kulture, jedne naučne zajednice, prema pojedinačnom udelu u njoj. Ima, dakako, efemernih rezultata, i što je kultura bogatija, margina je zbog oštrijih kriterija veća. Ima i nemara, ali i profesionalnog egoizma, lične surevnjivosti i taštine, često u kombinaciji sa manjom ili većom pozicijom u društvenoj moći. Međutim, postoji i spontana, samopodrazumevajuća marginalizacija određenog stvaralaštva. Ona potiče iz dugotrajne koncentracije na zadate ciljeve kakvi su, najpre za usmenu istoriju a zatim i za srpsku istoriografiju, bez sumnje bili i ostali – oslobođenje i ujedinjenje srpskog naroda u jednu državu. Iz perspektive nacionalne ideologije, monističko mišljenje o istoriji naroda predstavlja conditio sine qua non ostvarenja pomenutih ciljeva. Samim tim, odstupanje od njega je izdaja a najmanje što njemu sleduje je zaborav.
Rad pruža pregled povijesnih činjenica o Polimlju (Srednjem
i Donjem) u doba hercega Stjepana Vukčića Kosače.
Pojam Polimlje odgovara prostoru srednjovjekovnih župa:
Crne Stene (teritorija općine ...Prijepolje, Srbija) i Dabra
(obuhvaća općinu Priboj u Srbiji i Rudo u Bosni i Hercegovini).
Na osnovi arhivskih dokumenata, diplomatičke građe,
osmanskih popisa iz 1468./1469. i 1475./1477. godine,
terenskih istraživanja i relevantne povijesne literature prikazali
smo političke prilike, granicu između Kosača i Despotovine
u Polimlju, privredni razvoj, gradove i tvrđave.
Utjecaj njemačkog jezika na govor stanovništva sjeverozapadne Hrvatske jasno je vidljiv zbog velikog broja preuzetih posuđenica koje su u hrvatski jezik došle pod utjecajem povijesnih, kulturnih i ...političkih zbivanja od 17. stoljeća do danas. Te su posuđenice u većoj mjeri prisutne u neformalnoj upotrebi govornog jezika, no u pisanom ih obliku danas gotovo nema ukoliko izuzmemo književnost pisanu na kajkavskom narječju. Jezični dodiri prisutni su svuda gdje dva ili više naroda imaju potrebu ostvariti neku vrstu komunikacije, a važnu ulogu imaju povijesne i geografske karakteristike koje su omogućile da dođe do jezičnog dodira i do utjecaja jednog jezika na drugi na fonološkoj, morfološkoj, leksičkoj ili sintagmatskoj razini. Razdoblje Vojne krajine s velikim brojem njemačkih vojnika, prosvjetna politika Marije Terezije, Židovi te njemački i austrijski industrijalci i obrtnici obilježili su višestoljetni razvoj hrvatskog govornog jezika na području Križevaca u koji su se inkorporirale brojne njemačke posuđenice. U 20. stoljeću postupno slabi značaj njemačkoga jezika, a po završetku Drugog svjetskog rata njemački postaje izbjegavan i stigmatiziran zbog negativnih i neželjenih konotacija. Političke, kulturne i gospodarske prilike u 21. stoljeću bitno su drugačije od onih u razdoblju od 17. do 20. stoljeća, kada je hrvatsko-njemački jezični dodir na području Križevaca zbog vojnih i političkih veza sa zemljama njemačkog govornog područja bio najintenzivniji (Vojna krajina, Austro-Ugarska monarhija), a karakterizira ih oslabljen utjecaj njemačkoga jezika, pogotovo među mlađom populacijom. Masovni mediji označili su snažan i nezaustavljiv utjecaj engleskoga jezika i dodatno potisnuli utjecaj njemačkoga. To je u prvom redu vidljivo na temelju sve manjeg broja učenika koji u osnovnim i srednjim školama uče njemački jezik. To dokazuje da se jezik, a pogotovo njegova leksička razina, mijenja u skladu s društvenim, gospodarskim i političkim prilikama.
Rad daje kratak pregled hrvatsko-slovenskih književnih i kulturnih veza od srednjega vijeka do kraja 19. stoljeća. Uspoređene su društveno-političke prilike u Hrvatskoj i Sloveniji krajem 19. i ...početkom 20. stoljeća, te kulturne okolnosti pojave moderne u Hrvatskoj i Sloveniji. Promatran je odnos hrvatske i slovenske književnosti i kulture prema susjednim (dominantnim) kulturama. Veze hrvatske i slovenske moderne istražene su na primjerima dijalektalne poezije Dragutina Domjanića i slovenskog pjesnika Dragotina Kettea.
PDF
