Krumpir je jedan od najvažnijih ratarskih usjeva, naročito u područjima umjerene klime. Gomolji su bogati izvor minerala (K, P, Mg, Na, Ca i dr.) i vitamina (naročito vitamin C, zatim E, A, H i B ...vitamini). Prema podacima FAOStat-a u razdoblju od 2017. do 2021. godine krumpir je u svijetu uzgajan na prosječno preko 17,2 milijuna ha, uz prosječni prinos gomolja od 21,5 t/ha. Godišnje se u svijetu proizvede preko oko 370 milijuna tona krumpira od čega se preko 50 % proizvede u Aziji. Najveći svjetski proizvođači krumpira su Kina, a slijede je Indija, Ruska Federacija, Ukrajina i SAD. Prosječna potrošnja krumpira po glavi stanovnika godišnje u svijetu za razdoblje 2017. – 2021. iznosi 33,3 kg. Zanimljivo je istaknuti kako se u Europi konzumira najviše krumpira po glavi stanovnika godišnje (76 kg/per capita/godišnje), dok je najmanja potrošnja krumpira po glavi stanovnika godišnje u Africi (14,6 kg/per capita/godišnje).
Demografski podatki in podatki o razpoložljivosti kapacitet domov starejših občanov (DSO) v Sloveniji nakazujejo potrebo po spremembi organiziranosti tega segmenta varstva. V prispevku smo se ...osredotočili na analizo in vrednotenje stanja urejenosti in dostopnosti zelenih površin ter storitev splošnega pomena v majhnih mestih z vidika potreb starejših prebivalcev, ki svojo starost preživljajo v DSO. Hkrati smo ocenili možnosti za dejansko uporabo zelenih površin te skupine prebivalstva. Ugotovili smo, da v Sloveniji potrebujemo temeljite sistemske spremembe na področju institucionalnega varstva starejših občanov, tudi na področju zagotavljanja, urejenosti in uporabe zelenih površin ob DSO.
Značajna (stara, vrijedna) stabla osim kulturološke vrijednosti, povećavaju i vrijednost „lokalne“ imovine te utječu na estetske vrijednosti prostora. Cilj rada bio je valorizirati (estetske i ...funkcionalne karakteristike značajnih stabala na javnim gradskim krajobraznim površinama Šibensko-kninske županije) u cilju izrade katastra značajnog drveća. Terensko istraživanje provedeno je na 10 mikrolokaliteta u razdoblju od 2019.do 2020. godine na području Šibensko-kninske županije. Odabrana značajna stabla (131 jedinki na 10 mikrolokaliteta, odnosno Knin 1 (21), Knin 2 (2), Primošten 1 (6), Primošten 2 (20), Šibenik 1 (9), Šibenik 2 (1) i Šibenik 3 (1), Zaton 1 (16) i Zaton 2 (6), Skradin (49) procijenjena su VTA metodom (Vizualno-kontrolna metoda). Rezimirajući istraživanja dalo se zaključiti da je većina stabala u relativno dobrom stanju. Anketno ispitivanje provedenoje na 102 ispitanika diljem županije. Prosječne ocjene ispitanika o estetskim i funkcionalnim karakteristikama značajnih stabala na javnim gradskim krajobraznim površinama bile su: Šibenik 1 (4,15), Zaton 2 (3,96), Zaton 1 (3,71), Šibenik 2 (3,61), Skradin 1 (3,53), Primošten 2 (3,49), Knin 1 (3,26), Primošten 1 (3,20), Šibenik 3 (3,10) i Knin 2 (2,93).
Significant (old, valuable) trees, in addition to their cultural value, they increase value of the “local” property and also affect the aesthetic values of the environment. The goal of this work was to was to valorize (aesthetic and functional characteristics of significant trees on public urban landscape areas of the Šibenik-Knin County), for the purpose of creation a cadaster of significant trees. Field research was conducted on 10 micro-locations during the period from 2019 to 2020, on the territory of Šibenik-Knin County. Selected significant trees (131 individuals in 10 micro-locations, i. e. Knin 1 (21), Knin 2 (2), Primošten 1 (6), Primošten 2 (20), Šibenik 1 (9), Šibenik 2 (1) and Šibenik 3 ( 1), Zaton 1 (16) and Zaton 2 (6), Skradin (49) were evaluated by the VTA method (Visual control method). When summarizing the conducted research, it was concluded that most of the trees are in relatively good condition. The survey was conducted on 102 respondents across the County. The average ratings obtained from the respondents on the aesthetic and functional characteristics of significant trees on public urban landscpe areas were as follows: Šibenik 1 (4,15), Zaton 2 (3,96), Zaton 1 (3,71), Šibenik 2 (3,61), Skradin 1 (3,53), Primošten 2 (3,49), Knin 1 (3,26), Primošten 1 (3,20), Šibenik 3 (3,10) and Knin 2 (2,93).
Promjene životnih stilova, sve veća izgrađenost urbanog prostora, nedostatak održive urbane mobilnosti, zagađenje i posljedice globalnih klimatskih promjena te brojni drugi faktori utječu na urbanu ...kvalitetu života. U navedenom kontekstu dostupnost i kvaliteta javnog prostora sve više utječe na objektivne i subjektivne aspekte kvalitete života i dobrobit svih dobnih skupina stanovnika gradova, što je posebno došlo do izražaja tijekom pandemije bolesti COVID-19. Cilj rada je istražiti svakodnevne prakse studenata Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije COVID-19 i njihove stavove o dostupnosti i kvaliteti urbanih javnih prostora. U tu svrhu provedeno je anketno istraživanje na prigodnom uzorku studenata Sveučilišta u Zagrebu (N=164). S ciljem kontekstualizacije rezultata napravljen je uvid u javno dostupne podatke o gradu Zagrebu. Fokus istraživanja bio je na dvije prostorne razine kako bi se istražili stavovi i prakse u mjerilu gradskih četvrti u kojima studenti žive te na prostoru središta grada Zagreba koji je u istraživanom periodu doživio naglu i značajnu transformaciju uslijed posljedica potresa i pandemije COVID-19. Javno dostupni podaci o gradu Zagrebu ukazuju na premali broj javnih zelenih površina na razini grada i na razini gradske četvrti, dok rezultati anketnog istraživanja pokazuju povećanu potrebu studenata za njima. Istraživanjem je uočena promjena svakodnevnih praksi i češći boravak studenata na javnim prostorima te stavovi koji naglašavaju važnost javnih zelenih površina u svakodnevnom životu studenata Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije, na obje istraživane prostorne razine.
Urbane zelene površine, osobito u obalnim područjima, od velikog su i višestrukog značaja za održivi urbani i turistički razvoj. Istovremeno su bitno ugrožene prekomjernom izgradnjom uzrokovanom ...urbanizacijom. Pojačana urbanizacija može se prepoznati kao posljedica prostornog širenja izgrađenih dijelova obalnih naselja uslijed snažnih litoralizacijskih procesa, ali i kao posljedica sve jačeg razvoja turizma u obalnim područjima. U dosadašnjim znanstvenim istraživanjima povezanosti urbanizacije i turizma, koja se provode u različitim znanstvenim područjima i disciplinama, urbane zelene površine su većinom zastupljene u širem kontekstu, rjeđe kao neposredni objekt istraživanja. Razumijevanje i komparacija rezultata istraživanja su otežani zbog nestandardizirane metodologije i terminologije koje se u istraživanjima primjenjuju. Stoga je glavni cilj ovoga rada iznošenje pregleda metoda primijenjenih u istraživanjima urbanih zelenih površina te, na osnovi toga, izdvajanje metodoloških pristupa primjenjivih u geografskim istraživanjima urbanih zelenih površina u kontekstu turističkog razvoja obalnih područja. Definirano je značenje pojma „urbane zelene površine“ i objašnjen njegov odnos s turizmom. Analizirani su predmet, upotrijebljena terminologija, klasifikacije urbanih zelenih površina, prostorni i vremenski kontekst, primijenjena metodologija i način interpretacije rezultata u dosadašnjim istraživanjima urbanih zelenih površina. Izdvojena su dva najčešća pristupa istraživanjima urbanih zelenih površina u kontekstu turističkog razvoja obalnih područja: a) komparativna prostorno-vremenska istraživanja promjene urbanih zelenih površina uslijed turističkog razvoja i b) istraživanja stavova korisnika i njihove percepcije urbanih zelenih površina u kontekstu turističkog razvoja. Izdvojeni pristupi primjenjivi su u geografskim istraživanjima urbanih zelenih površina, a utemeljeni su na metodološkim podlogama pozitivističkog i humanističko-biheviorističkog pristupa u suvremenoj geografiji.
Electrical discharge machining is an electro-thermal technique where the recast layer on a machined surface and the heat-affected zone (HAZ) immediately below the machined surface are prevalent. As a ...result, assessing the white layer (recast layer) in EDM is a critical task. In this research, a response-surface methodology-based comprehensive mathematical model was developed to predict the white-layer thickness (WLT) on electrical discharge machine-processed AISI A2 steel. Also, the effects of various process parameters on the WLT were presented, the optimum combination of process variables was assessed and the minimum WLT was achieved by combining low-peak current and pulse-on time with high pulse-off time.
We investigated the arable bryophyte flora in the Northeastern region of
Slovenia. We found three new bryophyte taxa for Slovenia: Bryum violaceum,
Dicranella staphylina and Hydrogonium consanguineum ...var. kurilense. The
presence of the regionally extinct Ephemerum cohaerens was confirmed, and
several other species from the National Red List of bryophytes were also
recorded. A list of 25 bryophyte species growing on the studied arable
fields is presented and commented on.
Ekološka poljoprivreda predstavlja cjelokupni sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane koji objedinjuje najbolje prakse gospodarenja u biljnoj i animalnoj proizvodnji, a ...koje osiguravaju očuvanje prirodnih resursa, okoliša, klime, održavanje visoke biološke raznolikosti, visoke standarde za dobrobit životinja i proizvodnih standarda. Republika Hrvatska raspolaže vrlo povoljnim agroekološkim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju koji osiguravaju veliki potencijal za razvojem ekološke poljoprivrede. Cilj rada je utvrditi kako se ekološka poljoprivreda razvijala u Republici Hrvatskoj (RH) tijekom razdoblja 2013. - 2020. Tijekom osmogodišnjeg istraživanog razdoblja, broj ekoloških proizvođača i prerađivača ekoloških proizvoda se povećao. Također, ukupno ekološki korišteno poljoprivredno zemljište se povećalo za 4,5 puta. Od ukupno ekološki korištenog poljoprivrednog zemljišta najzastupljenije su površine pod oranicama i vrtovima, slijede ih površine pod trajnim travnjacima, a zatim površine pod trajnim nasadima. U kategoriji trajnih nasada, najviše se površina nalazi pod voćnjacima, na drugome mjestu se nalaze maslinici, a na trećem mjestu se nalaze površine pod vinogradima. Od ekološke animalne proizvodnje, najzastupljeniji je bio uzgoj ovaca, goveda i peradi, a najmanje je bio zastupljen uzgoj svinja, pčelinjih zajednica i kopitara.
Rad se bavi istraživanjem rekreacijske funkcije zelenih površina s aspekta navika
posjetitelja na primjeru Grada Zagreba. Istraživanje počiva na neposrednom anketiranju
491 posjetitelja tijekom ...radnog i neradnog dana na trima zelenim površinama:
Zrinjevcu (primjer parka u središtu grada), Jarunu (primjer rekreacijskesportske
zone na rubu grada) i Trgu Ivana Kukuljevića (primjer parka u susjedstvu
u stambenom naselju Špansko). Uz deskriptivnu statistiku, primijenjene su statističke
metode hi-kvadrat test, jednosmjerna analiza varijance (ANOVA) i t-test.
Na temelju utvrđenih razlika izdvojeni su različiti tipovi zelenih površina u gradu
te je pobliže razmotrena njihova rekreacijska funkcija. Istraživanjem je ustanovljena
povezanost među različitim tipovima zelenih površina, njihovim rekreacijskim
funkcijama i razlozima odabira određene zelene površine kao mjesta za rekreaciju.
Rezultati istraživanja prilog su boljem poznavanju navika i obilježja rekreacijskih
kretanja posjetitelja u pojedinim tipovima zelenih površina u Zagrebu radnim i
neradnim danom. Moguće ih je primijeniti u kvalitetnijem osmišljavanju rekreacijske
ponude na zelenim površinama,