Manjak kompleksa piruvat dehidrogenaze (engl. Pyruvate Dehydrogenase Complex Deficiency, PDCD) rijedak je genetski neurometabolički poremećaj. Pripada u skupinu mitohondrijskih bolesti. Kliničke ...manifestacije se kreću od često smrtonosne, teške, novorođenačke laktacidoze do ozbiljnih neuroloških poremećaja kasnije tijekom života. Većina bolesnika ne doživi odraslu dob i rijetko je ova problematika nazočna u jedinicama intenzivnog
liječenja odraslih bolesnika. Jedan od važnijih terapijskih postupaka kod ovih bolesnika je ketogena prehrana s visokim udjelom masti kojom se proizvode ketoni kao alternativno gorivo za tijelo i mozak. Ponekad može biti potrebna parenteralna ketogena prehrana koja još uvijek nije precizno definirana u postojećim smjernicama za prehranu bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja. Prikazano je provođenje parenteralne ketogene prehrane,
te laboratorijski i klinički nadzor u 18-godišnje bolesnice s mitohondrijskom bolesti (PCDC) i to nakon abdominalnoga zahvata povezanog s upalnim komplikacijama, kada enteralna prehrana nije bila moguća. Prehrana je zahtijevala detaljni izračun osnovnih sastojaka kako bi se osigurala adekvatna opskrba energijom, volumenom i mikronutirijentima, a da bi se pri tome proizvela ketoza. Zajedno s ostalim metodama intenzivnoga liječenja, ovakav način prehrane pomogao je rješavanju komplikacija i ishodu liječenja ove epizode. U zaključku, pravilno propisana parenteralna ketogena prehrana kod bolesnika s PCDC smanjuje laktacidozu i učestalost neuroloških komplikacija. Treba je provoditi isključivo u jedinicama intenzivnoga liječenja, poglavito zbog nužnosti trajnog laboratorijskog i kliničkog nadzora. Kad god je moguće, treba ponovo što prije prijeći na enteralnu prehranu. Poželjno bi bilo imati
i točno definirane smjernice za parenteralnu ketogenu prehranu.
Sindrom kratkog crijeva očituje se malapsorpcijom koja je posljedica opsežne resekcije crijeva. Duljina crijeva preostaloga nakon kirurške resekcije smatra se glavnom odrednicom ishoda u tih ...bolesnika. Liječenje sindroma složeno je i nalaže multidisciplinarni pristup radi smanjenja morbiditeta i mortaliteta. Ovaj prikaz opisuje 60-godišnju bolesnicu koja je podvrgnuta multiplim resekcijama crijeva, što je rezultiralo preostalim tankim crijevom duljine 30 cm postduodenalno i terminalnom jejunostomom. Njezin boravak u jedinici intenzivnog liječenja zakomplicirao se zbog razvoja respiratornog zatajenja, bilateralne pneumonije i sepse. Pacijentica je mehanički ventilirana i liječena antimikrobnim lijekovima u skladu s rezultatima mikrobioloških pretraga i antibiogramom. Inicijalno je započeta potpuna parenteralna prehrana, dok se enteralna prehrana uvodila postupno. U liječenju bolesnice sudjelovao je multidisciplinarni tim sastavljen od anesteziologa, kirurga i gastroenterologa. Nakon četiri mjeseca bolničkog liječenja pacijentica je otpuštena kući opremljena tuneliranim središnjim venskim kateterom, a parenteralna je prehrana nastavljena u kućnim uvjetima u kombinaciji s peroralnim hranjenjem.
Porast slučajeva muške neplodnosti tijekom posljednja dva desetljeća, vjerojatno i zbog izloženosti okolišnim čimbenicima, izazvao je značajan interes. Izvješća klinika za neplodnost pokazala su da ...kronične bolesti i nasljedni čimbenici ili neke zdravstvene smetnje mogu samo djelomično objasniti trenutačnu incidenciju muške neplodnosti. Životni okoliš i radna okolina mogu imati značajnu ulogu u izlaganju složenim smjesama spojeva s endokrinim djelovanjem (ED), koji su povezani s raznim poremećajima plodnosti. Cilj je ovoga preglednog rada dati uvid u trenutačno znanje o tipovima izloženosti koji mogu biti povezani s muškom neplodnošću. Naše se istraživanje oslanjalo na sustavnu pretragu PubMeda, Scopusa i Web of Sciencea za članke objavljene od siječnja 2000. do rujna 2020. Rezultati su pokazali da je za neke čimbenike dobro dokumentirana povezanost s muškom neplodnošću, što uključuje pušenje, neke fiziološke poremećaje te kronične bolesti poput pretilosti i dijabetesa, koji sami po sebi mogu odražavati životne navike i izloženost okolišu, posebice spojevima s ED-om poput ftalata, bisfenola, pesticida i protupožarnih zaštita. Međutim, broj studija o etiologiji muške neplodnosti još je uvijek premalen u usporedbi s veličinom zahvaćene populacije. Medicina rada tijekom sistematskih pregleda ne prikuplja podatke o muškoj neplodnosti premda su spojevi s ED-om prisutni u mnogim tehnološkim procesima.
The upsurge in male infertility over the last two decades, possibly due to environmental exposure, has raised significant interest, particularly boosted by reports from fertility clinics, which ...showed that chronic diseases and hereditary or other medical conditions might only partially explain current incidence of male infertility. Both environmental and occupational settings may have a significant role in exposure to complex mixtures of endocrine disruptors (ED), which play a major role in fertility disorders. The aim of this review is to give an insight into the current knowledge on exposure settings which may be associated with male infertility. Our study relied on a systematic search of PubMed, Scopus, and Web of Science for articles published between January 2000 and September 2020. It showed that some well documented factors associated with male infertility include smoking, and physiological disturbances or chronic diseases such as obesity and diabetes, which in turn, may also reflect lifestyle choices and environmental exposures, especially to EDs such as phthalates, bisphenols, pesticides, and flame retardants. However, the number of studies on the aetiology of male infertility is still too low in comparison with the size of affected population. Occupational health follow-ups and medical surveillance do not collect any data on male infertility, even though ED chemicals are part of many technological processes.
Cilj: Tradicionalna mediteranska prehrana povezuje se sa smanjenim rizikom od nastanka mnogih kroničnih nezaraznih bolesti. Ciljovog rada bio je utvrditi kakvoću prehrane studenata u Rijeci, odnosno ...odrediti pripadnost mediteranskom načinu prehrane uzpomoć dvaju indeksa za ocjenu mediteranskog načina prehrane: Mediteranskog indeksa kvalitete prehrane i Ocjene mediteranskeprehrane.Metode: Istraživanje je provedeno od siječnja do svibnja 2018. godine i obuhvatilo je 455-ero studenata s riječkog Sveučilišta, 336žena i 119 muškaraca. Podatci o dobi, tjelesnoj aktivnosti, antropometriji, pušenju i prehrambenim navikama dobiveni su iz anketnihupitnika. Za određivanje pripadnosti mediteranskom načinu prehrane primijenjena su dva indeksa: Mediteranski indeks kvaliteteprehrane i Ocjena mediteranske prehrane.Rezultati: Prosječna ocjena kakvoće prehrane studenata ocijenjena prema Mediteranskom indeksu kvalitete prehrane iznosila je9,61, što označava srednju do nedostatnu kakvoću prehrane. Prema Ocjeni mediteranske prehrane kakvoća prehrane ocijenjena jekao nedostatna i iznosila je 3,70. Žene su imale značajno bolji Mediteranski indeks kvalitete prehrane (9,36) od muškaraca (p<0,001)i studenti koji ne puše također su imali značajno bolji Mediteranski indeks kvalitete prehrane (9,11) od pušača (p<0,001).Zaključci: Prema dobivenom Mediteranskom indeksu kvalitete prehrane i Ocjeni mediteranske prehrane možemo zaključiti da jeprehrana studenata ocijenjena srednjom do nedostatnom te je vidljivo kako postoji potreba za povećanjem pridržavanja mediteranskognačina prehrane te promjenom prehrambenih navika studenata. Prema dobivenim rezultatima postoji jasna potreba zastvaranjem programa promicanja zdravlja, s posebnim naglaskom na edukaciju o prehrani i na prehrambene navike.
Pozadina istraživanja. Rhodiola rosea (ružičasti žednjak) i Punica granatum (nar), kao i mnoge druge vrste ljekovitog bilja, imaju razna biološka svojstva, poput adaptogenih, antioksidacijskih i ...protuupalnih svojstava. Međutim, još uvijek nije dovoljno istražen njihov utjecaj na metaboličke procese, osobito pri neuravnoteženoj prehrani. Poremećaj metabolizma lipida glavni je uzročnik mnogih bolesti, uključujući pretilost, poremećaje krvožilnog sustava, nealkoholnu bolest jetre, povišeni tlak, aterosklerozu i inzulinsku rezistenciju. Posljednjih je godina dostupno sve više informacija o pozitivnim učincima nutrijenata iz prirodnih izvora na metabolizam lipida. Stoga je svrha ovoga rada bila utvrditi glavne učinke rizoma ružičastog žednjaka i kore nara na fiziološku aktivnost i metabolizam životinja hranjenih visokokaloričnom hranom. Ovo je istraživanje bitno za razvoj lijekova i dodataka prehrani koji se koriste za liječenje i profilaksu metaboličkih poremećaja. Eksperimentalni pristup. Tijekom tridesetodnevnog eksperimenta odredili smo učinak rizoma ružičastog žednjaka (Rhodiola rosea L.) i kore nara (Punica granatum L.) na fiziološku aktivnost i metabolizam 24 laboratorijska štakora hranjenih visokokaloričnom hranom. Njihova je fizička aktivnost procijenjena na osnovu povećanja tjelesne mase i promjene relativne mase unutarnjih organa, te funkcionalnom stanju središnjeg živčanog sustava, vidljivog iz indikatora lokomotorne aktivnosti i emocionalnog stanja, određenih testom otvorenog polja. Utjecaj dodataka prehrani na metaboličke procese određen je na osnovu kompletne krvne slike. Rezultati i zaključci. Tjelesna masa štakora hranjenih rizomom ružičastog žednjaka (R. rosea) dosegla je 125,8 % početne mase, onih hranjenih korom nara (P. granatum) 123,9 % početne mase, dok je kontrolna skupina dosegla samo 111,5 % početne tjelesne mase. Prehrana mužjaka štakora koja je sadržavala rizom ružičastog žednjaka tijekom mjesec dana ispitivanja nije bitno utjecala na promjenu relativne mase unutarnjih organa, a konzumacijom kore nara smanjile su se relativne mase timusa, jetre i mozga. Dodatak rizoma ružičastog žednjaka hrani povećao je aktivnost alkalne fosfataze, te smanjio koncentraciju uree i uree nitrata u krvi štakora. Ovakva je prehrana dovela i do izrazitog pada koncentracije bilirubina i triglicerida u plazmi (do 57,0 % u usporedbi s kontrolnom skupinom). Osim toga, prouzročila je neznatno smanjenje vrijednosti aterogenog indeksa plazme. Dodatkom kore nara se povećala aktivnost alkalne fosfataze, a smanjile su se koncentracije triglicerida i glukoze u krvi. Kora nara imala je velik utjecaj na porast vrijednosti aterogenog indeksa plazme (do 518,6 % u usporedbi s kontrolom) uslijed pada koncentracije lipoproteina velike gustoće (do 57,1 %) i istovremenog porasta koncentracije lipoproteina male gustoće (do 158,3 % u usporedbi s kontrolom). U otvorenom testu nisu opažene bitne promjene u ponašanju štakora. Novina i znanstveni doprinos. Rezultati pokazuju da su rizom ružičastog žednjaka i kora nara sigurni dodaci visokokaloričnoj prehrani, koji ne uzrokuju nuspojave i patološke promjene, a bitno utječu na metabolizam lipida i ugljikohidrata. Ovo je istraživanje potvrdilo mogućnost uporabe rizoma ružičastog žednjaka (R. Rosea) i kore nara (P. granatum) u proizvodnji nutraceutika i farmakoloških proizvoda za liječenje metaboličkih poremećaja ljudi i životinja. Potrebno je provesti dodatna istraživanja za utvrđivanje potrebnih doza i trajanja primjene.
Nakon otpusta iz Jedinice intenzivnog liječenja 55-godišnjem bolesniku je na bolesničkom odjelu nenamjerno primijenjen enteralni pripravak intravenskim putem uslijed čega je došlo do naglog ...pogoršanja kardiorespiratornog statusa bolesnika manifestiranog tahidispnejom i preznojavanjem uz tahikardiju, hipotenziju i hipoksiju. Po ponovnom prijemu u Jedinicu intenzivnog liječenja stanje bolesnika je kroz četiri dana stabilizirano te je bolesnik otpušten dobrog općeg stanja. Liječen je oksigenoterapijom, infuzijskim otopinama uz stimulaciju diureze, antibiotskom terapijom te kortikosteroidnom terapijom uz inhibitore protonske pumpe. Stanje bolesnika nije zahtijevalo mehaničku ventilaciju kao ni vazoaktivnu potporu. Ovaj slučaj pokazuje kako je potrebna stalna edukacija zdravstvenog osoblja i strogo pridržavanje sigurnosnih protokola kako bi se ovakvi slučajevi spriječili u budućnosti.
Multipla skleroza je kronična, cjeloživotna bolest. Obilježje su joj brojni simptomi koji zahvaćaju nekoliko funkcijskih sustava SŽS-a te zbog toga čine lepezu raznolikih poteškoća s kojima se ...bolesnici suočavaju. Stoga ne iznenađuje da mnogi pomišljaju na promjenu prehrambenog režima, odnosno na uzimanje određenih dodataka u prehrani koji mogu neke od simptoma ublažiti ili, ponekad, i ukloniti. Prehrana je jedan od tri ključa zdravlja, zajedno uz tjelesnu aktivnost i dobro psihičko zdravlje. Pionir prehrane u multiploj sklerozi je Roy Lever Swank koji je osmislio prvu dijetu za ove bolesnike, no od tada se do danas razradilo nekoliko različitih prehrambenih režima koji su ponekad i značajno suprotstavljeni jedni drugima tako da ne postoji jasno znanstveno mišljenje o tome koji je od navedenih režima prehrane najbolji. Primjeri ovih prehrambenih režima su: paleo dijeta, Wahlsova dijeta, dijeta bez glutena, McDougalova dijeta, OMS (engl. Overcoming multiple sclerosis) dijeta, dijeta Asthon Embry, ketogena dijeta te detoksikacijska dijeta. Najznačajnija skupina dodataka u prehrani svakako su vitamini, osobito B skupina i vitamin D, te omega-3 nezasićene masne kiseline.
Dijetoterapija i klinička prehrana zauzimaju važno mjesto u liječenju bolesnika s upalnim bolestima crijeva (UBC). Nutritivna potpora važna je komponenta liječenja pacijenata s UBC-om, a uključuje ...prevenciju i liječe-nje svih oblika malnutricije. Potvrđenu malnutriciju u bolesnika s upalnim bolestima crijeva treba adekvatno zbrinjavati jer pogoršava prognozu, stupanj komplikacija, mortalitet i kvalitetu života bolesnika. Enteralna je prehrana izuzetno važan dio nutritivnog liječenja u upalnim bolestima crijeva, a u pojedinim situacijama ima značenje primarne terapije. Parenteralna prehrana ima mjesto u liječenju upalnih bolesti crijeva, i u akutnim situacijama i u kroničnom liječenju bolesnika sa sindromom kratkog crijeva. U izradi ovih smjernica sudjelo-vali su predstavnici Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskoga liječničkog zbora, Hrvatskog društva za imunologiju sluznice Hrvatskoga liječničkog zbora, Hrvatskoga gastroenterološkog društva i Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara. Utemeljene su na dokazima, prema sustavu GRADE (engl. Grading of Re-commendations, Assessment, Development and Evaluation), koji uz snagu dokaza opisuje i razinu preporuke. Temeljni zaključci ovih smjernica odnose se na prepoznavanje malnutricije u ovoj skupini bolesnika, određi-vanje nutritivnih potreba, nadoknadu ključnih nutrijenata i farmakonutrijenata, primjenu različitih modaliteta artificijalne prehrane te specifičnosti perioperativne prehrane.
PDF
