Rad razmatra prilagodbu različitih inačica priče o Crvenkapici iz slikovnice na film i s filma u slikovnicu. Autorica raščlanjuje nekoliko preradbi popularne priče koja je bila podvrgnuta ...intermedijalnoj preobrazbi 1980-ih godina u Švicarskoj, 1990-ih u Francuskoj te u prvome desetljeću dvadeset i prvoga stoljeća u Norveškoj. U analiziranim djelima otkriva se raspon tehnika prenošenja bajki iz medija u medij koje su se manifestirale tijekom triju desetljeća. Usprkos razlikama u pristupu, tehnici, medijima, kao i smjeru prilagodbe, svi ti novi oblici drevne priče privlače ukriženu publiku djece i odraslih. To je bez dvojbe odraz društva koje sve više postaje vizualno usmjereno, pri čemu dob sve rjeđe ima presudnu ulogu.
U hrvatskom jezikoslovlju nalazimo razne opise tvorbe hrvatskih glagola od različitih
vrsta riječi. Nažalost ti su opisi nerijetko nedorečeni. Nedostaje im kritičko propitivanje
podataka s obzirom na ...rasprave koje dominiraju morfološkom teorijom, ponajprije o prirodi derivacijskih i fleksijskih kategorija, odnosno njihovu razgraničenju (ali vidi Marković 2012). Cilj je ovoga rada istaknuti neke nedorečenosti u opisu tvorbe hrvatskih glagola
od vrsta riječi koje nisu glagol koje proizlaze iz takve situacije. Razmotrit ćemo neke
argumente za alternativna tumačenja onoga što se smatra tvorbom hrvatskih glagola od
imenica sufiksima –i–, –a–, –ov–a–, zbog kojih držimo da je uvriježene stavove potrebno
barem pomnije obrazložiti, ako već ne i izmijeniti. Pritom mislimo na pitanje statusa
i funkcija tih sufikasa u strukturi denominalnih glagola s obzirom na to da se pregledom literature može utvrditi: (a) izostanak obrazloženja za opise dotičnih sufikasa kao
derivacijskih, (b) postojanje, u stranoj literaturi, alternativnih opisa analognih tvorbenih
postupaka u drugim slavenskim jezicima, ali i hrvatskih podataka, u kojima odgovarajući/
dotični sufiksi nisu (primarno) derivacijski, (c) izostanak kritičkog osvrta na gore spomenuta teorijska pitanja iz kojeg bi mogao proizaći argumentiraniji, ako već ne i potpuno
drukčiji opis hrvatskih denominalnih glagola s trima sufiksima. Budući da argumenti
koje ćemo izložiti upućuju na stupnjevitu narav triju sufikasa, tj. da oni nisu ni idealna
sredstva ni isključivo simptomi tvorbe glagola od imenica, smatramo da nema mjesta
za bilo kakvu isključivost u analizi dotičnih glagola, što znači i za kategoričko ʻne' kao
odgovor na pitanje iz naslova.
Cilj je ovoga rada istražiti značaj i funkcije izmještanja u bajkama objavljenima u posljednjemu, sedmome izdanju zbirke Kinder- und Hausmärchen Dječje i kućne bajke (1857.) Jacoba i Wilhelma Grimma. ...Pokazuje se da je izmještanje protagonista/ice glavni preduvjet za susret realnoga i čudesnoga, koji pak predstavlja jedno od razlikovnih obilježja žanra bajke. Nadalje, spomenuto izmještanje nužno uzrokuje neku vrst preobrazbe protagonista/ice, koja se uglavnom manifestira u vidu materijalnih dobara i društvenoga uspona. Posebna pozornost posvetit će se podudarnostima između promjena narativnih prostora i promjena (društvenoga) identiteta protagonista/ice.
Analizom procesa preobrazbe bastionskih utvrđenja u gradu Osijeku i određivanjem urbanističkih obilježja prostora na njihovu mjestu početkom 21. stoljeća pokazano je u članku da taj prostor ima ...urbanistièka obilježja sukladna urbanističkim obilježjima prostora iste geneze u europskim gradovima, kao što su Bremen, Frankfurt, Graz, Hamburg ili Kopenhagen, što ukazuje na sličnost gradograditeljskih procesa u hrvatskim i europskim gradovima.
Proces preobrazbe bastionskih utvrđenja u velikom je broju hrvatskih i europskih gradova rezultirao spajanjem gradske jezgre s predgrađem, oblikovanjem predjela s koncentracijom javnih građevina. ...Analiza procesa izgradnje i preobrazbe te urbanističkih obilježja prostora na mjestu bastionskih utvrđenja provedena je na primjeru Karlovca, koji je do početka 20. stoljeća imao jednu od najznačajnijih bastionskih tvrđava u kontinentalnoj Hrvatskoj.
U radu se govori o uzrocima usvajanja nastavka -ći za tvorbu glagolskoga priloga sadašnjega, odnosno nastavka -v/-vši za tvorbu glagolskoga priloga prošloga, uz osvrt na dosadašnja razmatranja toga ...problema.
Predmet razmatranja su smisao, svrha, ideal (teleološki problem) i vrijednosti (aksiološki problem), a to su prva i temeljna pitanja svakog odgajanja i znanosti o odgoju. Rasprava je sastavljena od ...četiri dijela. U prvom su određenja glavnih pojmova: čovjek, odgoj, vrijednosti, pedagogija, njihova međusobna povezanost i uvjetovanost. Bitne odlike čovjeka su svijest i savjest, njihova uravnoteženost, suglasje i sprega. Odgoj kao proces izgrađivanja čovjeka u biti je vrijednosna kategorija. Vrijednosti kao putokazi duha osmišljavaju život i postavljaju granice dobra i zla. Pedagogija – znanost o odgoju kao vrijednosnom fenomenu – nužno mora biti deskriptivno-normativna znanost. U drugom dijelu razmatraju se glavna pitanja – smisao i vrijednosti, odnosno teleologijski i aksiologijski problem. Pisac prati njihovu pojavu i kretanje u filozofiji i pedagogiji, gdje se pojavljuju kao pedagogijska teleologija i pedagogijska aksiologija. Posebno izdvaja pedagoškoga klasika J. A. Komenskog, koji je već u XVII. st. dobro uočio i postavio pitanje teleologije i aksiologije u odgoju. U trećem dijelu je pogled na društvo. Prema sociološkim simptomima – kriza morala, obezvrijeđenost vrijednosti, znanstvena afirmacija koju prati moralna degradacija, zloporaba znanosti, slobode, manipulacije ljudima, porast nasilja i kriminala uopće – suvremeno društvo je moralno bolesno i treba ga liječiti. U četvrtom dijelu se traži rješenje. Izlaz iz krize je u sveopćoj duhovnoj obnovi, moralnoj i odgojnoj preobrazbi. Takva obnova i preobrazba traže osposobljavanje nastavnika-odgojitelja i pedagoga za učinkovito ostvarivanje odgojne funkcije. Poticaji i uzori su u bogatim hrvatskim pedagogijsko-vrijednosnim postignućima između dva svjetska rata, koje je prekinula i odbacila komunistička ideologija, a danas traže svoju rehabilitaciju. Zaključna misao je: „Zaštita mladeži, reafirmacija odgoja, vrijednosti i odgojne funkcije – najprimarnije su društveno-pedagoške zadaće i hrvatski pedagoški imperativ“!
Analizom procesa preobrazbe bastionskih utvrđenja u Varaždinu i analizom urbanističkih obilježja prostora na njihovu mjestu početkom 21. stoljeća u članku je pokazano da su gradograditeljski procesi ...u Varaždinu tijekom 19. stoljeća bili vrlo slični onima u europskim gradovima, posebice u gradovima nekadašnje Austro-Ugarske Monarhije, što je u ovom slučaju vidljivo kroz postojanje zajedničkoga modela preobrazbe bastionskih utvrđenja.
Današnji jednostrani intelektualizam i scijentizam naglašavaju i prenaglašavaju znanje i obrazovanje, a posve zapostavljaju odgajanje. Životni materijalizam, utilitarističko i hedonističko shvaćanje ...života propagiraju osobnu korist, lagodan život, uživanje i iživljavanje, a obezvrjeđuju vrjednote - duhovne, vjerske - poglavito katoličke, općeljudske i hrvatske nacionalne moralne i kulturne vrijednosti. Mladež gubi vrijednosna uporišta, moralno dezorijentirana luta u tami vrijednosne noći.
Hrvatskoj je nakon jugokomunističkog, anarholiberalističkog i agresivnofeminističkoga duhovno-moralnog pustošenja najprimarnija temeljita duhovna obnova, moralna i odgojna preobrazba. Bitni dio odgojne preobrazbe je odgoj za obiteljski i društveni život, a njegove sastavnice su: odgajanje hrvatske mladeži za kulturu ponašanja, ljubav, brak, obiteljski život, željeno potomstvo i odgovorno roditeljstvo. Tih šest oblika odgajanja strukturni su dijelovi ove kraće rasprave.
Odgajanje djece i mladeži za obiteljski i društveni život treba postati briga svih odgojnih čimbenika i narodne zajednice, jer o sustavnosti i učinkovitosti toga odgajanja ovisi snaga i stabilnost obiteljskih zajednica, a o njima gospodarski, društveni i kulturni napredak svekolikoga hrvatskog naroda. Stoga je odgajanje mladeži za obiteljski i društveni život jedna od najvažnijih zadaća u procesu narodnoga preporoda, duhovne i demografske obnove hrvatskoga naroda. Njime se stvaraju uvjeti da hrvatske obitelji postanu istinska vrela i nositeljice života i da se civilizacijom ljubavi i kulturom života suprotstavimo demonskoj "civilizaciji" mržnje i uništavajućoj "kulturi smrti".
Razgradnjom i preobrazbom bastionskih utvrda u europskim i
hrvatskim gradovima ostvarena su neka od najvažnijih
urbanističkih rješenja 19. stoljeća, koja su redovito kao jednu
od primarnih uloga ...imala oblikovanje urbanih predjela s
koncentracijom javnih građevina (javnih gradskih prostora i
zgrada javne namjene) kao prostora društvenih kontakata.
Stvaranje prostora društvenih kontakata u okviru preobrazbe
gradskih utvrda bilo je planirano i provedeno u gotovo svim
gradovima bez obzira na njihovu veličinu i značaj centraliteta,
što govori o jedinstvenom principu (modelu) urbanističkoga
planiranja u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća.
Budući da smo u zadnjem desetljeću svjedoci urbanističke
preobrazbe Zagreba i drugih hrvatskih gradova, kao i brojnih
gradova u Europi i svijetu, dragocjeno je istražiti rezultate takvih
procesa – posebice u kontekstu pritisaka privatnoga kapitala
na razvoj grada, pri čemu javni gradski prostori kao mjesta
urbane društvenosti u procesima aktualnih preobrazbi
iščezavaju ili ostaju zanemareni u planerskom smislu.
