Otok Olib, jedan u nizu malih hrvatskih otoka, ruralni je prostor izrazite depopulacije i gospodarske regresije. Višestoljetna dinamika razvitka u okvirima sredozemne polikulturne proizvodnje ...ozbiljno je narušena deagrarizacijom i intenzivnim iseljavanjem, koje je znatno oslabilo demografsku bazu, glavni činitelj društveno-gospodarskog razvitka. U posljednjem polustoljetnom razdoblju iz temelja se promijenio način života, koji se, uz ostalo, očitovao i u promjenama otočnog (ruralnog) krajolika. Obradivih je površina sve manje, prevladava socijalni ugar, a znatno je izmijenjena i fizionomija jedinog otočnog naselja. Izgled i funkcije tradicionalnog sredozemnog otočnog naselja zamijenio je urbano nijansiran "prostorni mehanizam" u kojem pretežito značenje imaju novoizgrađene vikendice i obnovljeni stari seoski domovi, namijenjeni ponajprije odmoru i rekreaciji.
Cilj ovog rada je ispitati jedan od mnogobrojnih načina praćenja napretka
postignutog u preobrazbi medija u Srednjoj i Istočnoj Europi u kontekstu europskih
integracija, temeljem ...deskriptivno-analitičkih i relativističkih istraživačkih pristupa.
Kao konceptualan i analitički okvir za analizu tog procesa korišten je institucionalni
i kulturni okvir, koji je najprimjereniji za ovu iznimno opsežnu “transformaciju
sustava”.
Primarno oružje disidenata u njihovoj borbi protiv komunističkog sustava, a
istovremeno i njihov glavni cilj, bilo je civilno društvo, odnosno model “etičnog” civilnog
društva s njegovim brojnim idealističnim značajkama. Uz koncept medijskih
institucija civilnog društva opisan u članku, to je uzeto kao kriterij procjene rezultata
transformacije sustava. Zbog niza karakteristika postkomunističkih društava, kao što je između ostalog
visoka politizacija javnog života, nemoćna država i nemoćno društvo te niska razina
javnog djelovanja građana, cilj razvoja civilnog društva nije u potpunosti ostvaren.
Medijski sustav također nije zadovoljio očekivanja disidenata obzirom na privatne tiskovine
te javnu i komercijanu radio-televiziju. Taj “standardni model” u većini postkomunističkih
zemalja značio je prije svega osiromašenje nove političke i poslovne
elite.
Ova analiza pokazuje da u slučaju Poljske, nazori disidenata iz osamdesetih godina
ovog stoljeća nisu mogli precizno predskazati razvoj njihovih vlastitih politika i ponašanja,
a niti sam smjer i posljedice transformacije. Stoga rani nazori i koncepti pokretača
te transformacije ne mogu poslužiti kao skup kriterija za procjenu napretka i uspjeha
tog procesa.
Saner je po svojoj vanjskoj i unutarnjoj formi, bez obzira na veću ili manju bliskost s ostalim književnim vrstama ipak jasno prepoznatljiv oblik. U njemu se već i izvana povezuju u cjelinu vrlo ...heterogene sastavnice. Unutrašnja struktura soneta krije mnoge začudne proturječnosti. Proturječja su to koja podliježu oksimoronskoj preobrazbi u kontekstu današnjeg vremena u kojemu saner opstaje.
Ideologija New Agea Turk, Davorka
Diskrepancija,
02/2007, Letnik:
8, Številka:
12
Paper
Odprti dostop
Krajem 70-ih i početkom 80-ih godina prošloga stoljeća u Americi se pojavio New Age – svjetonazor, životni stil, duhovnost – ali, prije svega, simboličko-vrijednosni sustav »koji pretendira na opće ...važenje«. To se nastojanje ozbiljuje u pojmu »nove paradigme« koja izriče potpuni prekid s vladajućim materijalističko-mehanicističkim modelom. Namjesto ovoga želi se uspostaviti potpuno novi »okvir misli«, utemeljen na duhovnim vrijednostima. Sredstvo uspostave tog »novog poretka« osobna je preobrazba, kult individualnog perfekcionizma, izrastao iz rastućeg trenda individualizacije u okviru zapadne kulture. Novo doba donosi nam kritiku postojećeg društva, obećanje boljega i sredstva kojima se ono ima ostvariti. To što naizled djeluje tek kao duhovno gibanje koje ne ulazi u sukob s vladajućim poretkom niti se obraća nekoj zasebnoj društvenoj grupi, ne čini njegovo djelovanje ništa manje ideološkim. Ovim radom nastoji se pokazati kako se neke od njegovih osnovnih odrednica poput sinkretizma, holizma ili evolucionizma duha uspostavljaju kao
važeće u zapadnoj kulturi, načine na koje se legitimira te kako
završava utopija beskonfliktnog društva na koju se poziva.
U radu se govori o uzrocima usvajanja nastavka -ći za tvorbu glagolskoga priloga sadašnjega, odnosno nastavka -v/-vši za tvorbu glagolskoga priloga prošloga, uz osvrt na dosadašnja razmatranja toga ...problema.
U radu je ispitivan učinak tretiranja prolaktinom (PRL), hormonom rasta (GH), somatostatinom (SRIF) i anti-SRIF-om (αSRIF) na rast i metamorfozu punoglavaca žabe Rana pretiosa pretiosa T a y l o r - ...K o l l r o s (1946) stadij (TK st.) XVI. Tretirane životinje, kojih je bilo 18 komada/grupa primile su 2,5 g proteina/g tjelesne težine svakih pet dana sve dok jedna grupa nije poprimila >TK st. XXIV i kompletni oblik tijela kopnenog organizma (terestrijalizaciju). Dodavanje GH i PRL rezultiralo je u 18/18 odnosno 15/18 životinja koje su postigle kompletnu preobrazbu tijela. 12/18 punoglavaca kojima je bio injiciran SRIF poprimili su >TK st. XXIV. Nasuprot tome, samo je 5 punoglavaca iz kontrolne grupe i SRIF-om obrađenih punoglavaca transformirano u >st. XXIV. Značajno veći omjer dužina: težina (P<0,05) bio je zabilježen u kontrolnoj grupi za razliku od ostalih tretiranih grupa. Životinje obrađene PRL--om i SRIF-om pokazale su smanjeni omjer dužina tijela: dužina prednjih udova (P<0,05) u usporedbi s kontrolnim grupama. Veća dužina stražnjih udova bila je zapažena u životinja obrađenih GH-om, SRIF-om i PRL-om. Obrada PRL-om rezultirala je znatno povećanom dužinom i težinom (P<0,05) u usporedbi s kontrolnim grupama i veoma značajnim smanjenjem faktora kondicije (P<0,01) u usporedbi sa svim ostalim tretiranim grupama.
U proteklih dvadeset godina ekološki problemi nisu se smanjivali nego povećavali. Jedini je uspjeh to da je porasla spoznaja o njihovoj težini, kao i svijest odgovornosti. Osnovno je pitanje ...motivacije za promjenu mentaliteta i ponašanja svih, a posebno onih odgovornih za planiranje razvoja. Kršćanin polazi od temeljnog nadahnuća da je Bog mudri Stvoritelj svega, a čovjek - stvoren na sliku Božju - treba mudro i s ljubavlju upravljati povjerenim mu svijetom. Vjernik zna da on nije i ne može biti apsolutan i sebičan gospodar nego privremeni upravitelj svijeta i da će morati odgovarati za svoju sudbinu i za sudbinu ovoga svijeta.
Analizom ekonomsko-socijalne strukture općine Crikvenica utvrđen je četvrti stupanj društveno-gospodarske razvijenosti 1981. godine. Omjer primarnog (5,0%), sekundarnog (36,7%) i tercijarnog (58,3%) ...sektora djelatnosti ukazuje da skupina tercijarnih djelatnosti (trgovina, ugostiteljstvo i turizam) postaje vodeća u društveno-gospodarskoj transformaciji općine.
PDF
