Oko 200.000 hektara aluvijalnih vlažnih staništa omogućuje održivu obranu od poplava i prirodno pročišćavanje vode, te nudi neprocjenjive ekološke vrijednosti rijeka Save i Drave između Hrvatske, ...Mađarske i Slovenije. Neprekinuti ritski sustav koji su stvorile rijeke, njihovi pritoci i Dunav, prostire se na površini od preko 2.000 km. Ovom ekosustavu od paneuropskog značenja prijeti opasnost od neodrživog gospodarenja vodnim resursima, hidrocentrala i planova za olakšavanje plovidbe. Predlažu se veliki rezervati biosfere s ciljem održavanja visoke gospodarske i ekološke vrijednosti i poticanja optimalnog gospodarenja prirodnim resursima i turizmom. Istražuju se ptice kao indikatori ekološke važnosti plavljenja i geomorfologije aluvijalnih vlažnih područja.
Urbanizirana područja sve se više šire te uništavajući prirodna staništa utječu na smanjenje raznolikosti životinjskih vrsta, a u manjoj mjeri stvaraju i nova staništa za određene vrste. Povećanje ...urbanizacije obično dovodi do povećanja biomase ptica ali i do smanjenja raznolikosti vrsta. Za ptice grabljivice urbana staništa mogu biti od vrhunske kvalitete, jer su u takvim staništima grabljivice često zaštićene od progona te mogu imati i zadovoljavajuću
opskrbu hranom što im omogućava nastanjivanje inače neprikladnih ili neproduktivnih mjesta za gniježđenje. Među europskim grabljivicama, vjetruša (Falco tinnunculus) najuspješnije zauzima urbana područja što pokazuje viša stopa razmnožavanja kod urbanih
populacija u usporedbi sa populacijama poljoprivrednih zemljišta. Vjetruša je jedna od najčešćih malih grabljivica u Europi koja, u usporedbi sa ostalim vrstama grabljivica, najuspješnije zauzima urbana područja. Stanarica je u gradu Zagrebu, prisutna je u gradu
kroz cijelu godinu, te se gnijezdi i u samom centru grada. Cilj ovoga rada bio je najprije locirati a zatim i analizirati položaj trenutno aktivnih gnijezda vjetruša na području grada Zagreba u sezoni gniježđenja 2017. godine. Kao osnova poznavanja rasprostranjenosti
vjetruše u Zagrebu poslužio je Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba. Nakon provedenog terenskog istraživanja, analizirane su značajke gnjezdišta, te su pomoću GIS programa izračunate udaljenosti analiziranih gnijezda do najbližih gradskih zelenih površina koje
vjetruše koriste za lov i prehranu. Ovo istraživanje dalo je uvid u izbor staništa za gniježđenje vjetruša u Zagrebu. Rezultati su pokazali da je vjetrušama od najveće važnosti pri odabiru staništa tip građevine na kojima se gnijezdi te udaljenosti gnijezda do zelenih
površina unutar i izvan centra grada. Stambene zgrade pokazale su se kao najpogodniji tip građevina za gniježđenje vjetruša, a visine građevina u većini slučajeva iznose između 25 i 70 metara (prosječno 50,1± 26,1 metara) visine. Također je dokazano i to da vjetruše većinom biraju najviše dostupne građevine. Važnu ulogu pri odabiru staništa unutar centra grada predstavljaju manje zelene površine unutar kojih se nalazi većina analiziranih gnijezda, no od velike važnosti zbog mogućnosti lova predstavljaju i velike zelene površine
udaljenije od samog centra grada.
Silimarin je mješavina flavonolignanskih frakcija iz ljekovite biljke sikavice koja se prije svega koristi kao hepatoprotektor u ljudi i životinja, a djeluje i kao antioksidans, protuupalno, ...antifibrotično, antilipidno i peroksidativno sredstvo. Kao dodatak prehrani silimarin se sve više koristi za liječenje raznih bolesti jetre, nekih intoksikacija; za sprječavanje nuspojava kemoterapije te za zaštitu bubrega u: pasa, ptica, peradi, kunića, mačaka, konja i drugih životinja. Primjena silimarina u mliječnih krava poboljšava biokemijski profil krava, smanjuje pojavu ketoze i povećava količinu proizvedenog mlijeka; u svinja se poboljšava probavljivost hranjivih tvari, ukupni prosječni dnevni unos hrane i prosječni dnevni prirast težine, a u sportskih konja dodatak silimarina ubrzava povratak razine kortizola na razine prije vježbanja. Lipidoza jetre ili bolest masne jetre vrlo je čest poremećaj u papiga u zatočeništvu, a nakon dugotrajne primjene 100-150 mg/kg silimarina u hrani svakih 8-12 sati, po svjedočanstvima vlasnika papiga i veterinara zdravstveno stanje se znatno popravilo. U sustavima intenzivne proizvodnje peradi silimarin se u brojlera koristi kao hepatotonik, za poboljšanje karakteristika trupa, za poboljšanje imunološkog sustava i zdravlja crijeva i kao pospješivač rasta, a u kokoši nesilica za poboljšanje kvalitete jaja. Silimarin je ublažio i negativne učinke mikotoksina u brojlera, pilića i japanskih prepelica. Iako se provode brojna istraživanja o učinku sikavice i silimarina, njihova široka primjena na životinjama još nije iskorištena.
PDF
