The aim of the study was to investigate the association of paraoxonase 1 (PON1) polymorphism, PON1/arylesterase (ARE) activity and oxidative stress index (OSI) in breast cancer (BC) patients with ...type 2 diabetes (DM).
Our study group consisted of 30 healthy women (HV group) and 66 female BC patients. The BC patients were divided into two groups: those with (n=37) and without DM (n=29) (BDM and NBDM group). Genotyping of PON1 Q192R and L55M polymorphisms were done by polymerase chain reaction (PCR) - restriction fragment length polymorphism (RFLP) method. Serum PON1/ARE enzyme activities, total oxidant status (TOS) and total antioxidant status (TAS) were analysed by spectrophotometric method. The ratio of TOS to TAS was accepted as the oxidative stress index (OSI).
PON1 Q192R genotype frequency distribution was significantly different in the BDM group compared to the NBDM group (p=0.021). When alleles distribution was examined, R and L alleles were significantly lower, Q and M alleles were significantly higher in the BDM group than in the NBDM group (p<0.001). TOS and OSI were statistically higher in BC patients than HV group (p<0.001).
Our results suggest that PON1 gene Q and M alleles may be the risk factors predisposing formation of BC due to increased oxidant damage seen in DM. However, these statements require further confirmation with screening PON1 polymorphism in a greater number of patients with DM, and also wide range follow-up studies are necessary for the same purpose.
Istraživanja psihološkog funkcioniranja i kvalitete života žena oboljelih i operiranih zbog raka dojke u svijetu su brojna, a i u Hrvatskoj je sve veći broj takvih istraživanja. No u Hrvatskoj su ...relativno rijetka ona istraživanja u kojima su posljedice dijagnoze i tretmana raka dojke istražene kroz usporedbu skupine oboljelih žena sa zdravim uzorkom. Važno je usmjeriti se na posljedice raka dojke ne samo na tjelesno već i na mentalno zdravlje i psihološko funkcioniranje oboljelih žena jer je to prvi korak u osmišljavanju i provođenju psihosocijalnih intervencija usmjerenih podizanju kvalitete života oboljelih. Glavni je cilj ovoga istraživanja bio ispitati zadovoljstvo životom, psihološki prosperitet, doživljaj slike tijela i samopercepciju seksualne privlačnosti žena kojima je zbog raka operirana dojka i usporediti ih s onima u kontrolnom uzorku žena bez malignog oboljenja. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine sudionica. Prva je uključivala 162 žene u dobi između 28 i 69 godina (M = 47,98) koje su prošle poštednu ili radikalnu operaciju dojke, dok je druga skupinu uključivala 156 sudionica u dobi od 28 do 72 godine
(M = 47,60) kojima nije dijagnosticiran rak dojke niti neka druga maligna bolest. Rezultati istraživanja prilično su ohrabrujući u pogledu ispitanih aspekata funkcioniranja i prilagodbe operiranih žena jer su pokazali da se operirane žene ne razlikuju značajno u razinama zadovoljstva životom, psihološkog prosperiteta, kao ni u doživljaju slike tijela i samopercepciji seksualne privlačnosti u odnosu na žene bez malignog oboljenja. U obje skupine žena povoljnija slika tijela i samopercepcija veće seksualne privlačnosti bile su povezane s većim zadovoljstvom životom i psihološkim prosperitetom. Nadalje utvrđeno je da sudionice koje su prošle poštednu, u odnosu na one u kojih je izvršena radikalna operacije dojke, imaju značajno povoljniju sliku tijela i zadovoljnije su svojim grudima što bi mogla biti indikacija za prednost poštedne nad radikalnom vrstom operacije onda kada je to moguće.
There are many studies that have dealt with the psychological functioning and quality of life of women who were diagnosed with breast cancer and who underwent breast surgery. There is an increasing number of such studies in Croatia as well. However, Croatian research on the consequences of diagnosis and treatment of breast cancer in comparison with a healthy population of women is scarce. It is important to focus on the impact of cancer not only on women’s physical health, but also on their mental health and psychological functioning, since that is the first step towards creating and conducting psychosocial interventions aimed at improving their quality of life. The main goal of this study was to compare life satisfaction, psychological flourishing, body image, and self-perceived sexual attractiveness between women who had undergone breast surgery due to breast cancer, and a control sample of women without cancer. The first group consisted of 162 women between the ages of 28 and 69 (M=47.98) who underwent radical or breast-conserving breast surgery. The second group consisted of 156 women, 28 to 72 years old (M=47.60), who were not diagnosed with breast cancer or any other malignant disease. In terms of examined aspects of psychological functioning and adaptation of women who had breast cancer, the results of this study are quite encouraging since this group of women did not differ significantly in levels of life satisfaction, psychological flourishing, body image or self-perceived sexual attractiveness from the group of women without malignant disease. In both groups of women, more favorable body image and self-perceived sexual attractiveness correlated significantly with higher life satisfaction and psychological flourishing. Furthermore, it was found that the women who underwent breast-conserving surgery had a more positive body image and were more satisfied with their breasts than those who underwent radical breast surgery. This could be viewed as an indicator of the advantage of breast-conserving surgery over radical surgery of the breast whenever possible.
Zbog sve većeg broja oboljelih od raka dojke, a kako bi se smanjila smrtnost, vrlo je važna rana dijagnostika. U dijagnostici raka dojke koriste se metode kao što su mamografija, DBT, MRI, HHUS ili ...ABUS. Cilj ovoga rada je bio pregledom literature prikazati princip rada ABUS-a te ukazati na njegove prednosti i nedostatke u odnosu na konvencionalne metode snimanja dojki. ABUS je relativno nova ultrazvučna metoda koja je pokazala izvrsne rezultate kod žena s gustim grudima. Korištenje ABUS-a smanjuje ovisnost o operateru, a omogućuje vrijedne dijagnostičke informacije s multiplanarnim rekonstrukcijama. Pregledom brojnih istraživanja u ovom radu, ABUS se pokazao kao značajno osjetljivija metoda sa boljom stopom otkrivanja raka dojke u odnosu na zlatni standard, mamografiju. Korištenje ovih dviju metoda zajedno u probiru pokazalo je izvrsne rezultate koji potvrđuju važnost implementacije u kliničku praksu. Nedostatak kombinacije ABUS-a i mamografije je bio taj što je u velikom broju studija specifičnost bila niža u odnosu na samu mamografiju. U odnosu na DBT, ABUS je pokazao superiornije rezultate, osim u detekciji kalcifikacija. Iako je ABUS pokazao nešto lošije rezultate u usporedbi s MRI-om, jednostavnost uporabe i niska cijena čine ga alternativom MRI-u. Što se pak HHUS-a tiče, kao njegovu prednost u odnosu na ABUS pacijentice su navele manje bolan pregled i kraće trajanje, iako se on pokazao manje osjetljivijim i specifičnijim u odnosu na ABUS. Korištenje umjetne inteligencije danas postaje svakodnevnica, pa su tako razvijeni i posebni CAD softveri za ABUS kojima je svrha poboljšati stopu otkrivanja raka dojke i točnost radiologa. Korištenje CAD-a značajno je smanjilo vrijeme očitavanja slika te poboljšalo dijagnostičku točnost ABUS-a. Prema svim iznesenim podatcima, važnost ABUS uređaja u kliničkoj praksi je iznimno velika, a daljnim razvojem tehnologije i medicine, očekuje se njegova potpuna integracija u zdravstvene sustave diljem svijeta.
Rekonstrukcija dojke Milas, Ivan; Zore, Zvonimir; Roth, Andrej ...
Libri oncologici,
12/2014, Letnik:
42, Številka:
1-3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Karcinom dojke je načešći maligni tumor kod žena u Hrvatskoj. On je i vodeći uzrok smrti kod žena oboljelih od malignih bolesti. Njegovo liječenje izaziva jedan od najvećih strahova kod žena a to je ...gubitak jedne ili obje dojke. Tako se radi pogubnog psihološkog učinka ove bolesti sve veći broj žena odlučuje za rekonstrukciju. Zadnjih dvadesetak godina pratimo izraziti napredak u rekonstrukcijskim tehnikama, bilo vlastitim tkivom bilo ugradbenim materijalima. Ovaj članak nam daje kratki povjesni razvoj i današnji pregled o mogućnostima rekonstrukcije. Također, pregled prednosti i nedostataka
rekonstrukcijskih tehnika, koje nam mogu pomoći u izboru, vremena i načina rekonstrukcije. Krajnji cilj rekonstrukcije dojke treba biti, onkološki siguran zahvat kojime je žena zadovoljna.
In 2007, an expert Working Group convened by the IARC Monographs Programme concluded that shift work that involves circadian disruption is probably carcinogenic to humans (Group 2A). We scrutinised ...the epidemiological basis for this conclusion, with a focus on, but not limited to, breast and prostate cancers. We further considered practical consequences for shift workers in our industry against the background of new findings.We carried out a literature search including the epidemiological studies cited by IARC and newer available literature on shift work and cancer.Since the IARC assessment, eleven new studies have emerged, ten of which have already been published, with inconclusive results. Heterogeneity of exposure metrics and study outcomes and emphasis on positive but non-significant results make it difficult to draw general conclusions. Also, several reviews and commentaries, which have been published meanwhile, came to equivocal results. Published evidence is widely seen as suggestive but inconclusive for an adverse association between night work and breast cancer, and limited and inconsistent for cancers at other sites and all cancers combined.At this point in time it can not be ruled out that shift work including night work may increase the risk for some cancers in those who perform it. However, shift schedules can be organised in ways that minimise the associated health risks, and the risks may be further reduced through the implementation of structured and sustained health promotion programs specifically tailored to the needs of shift workers.
Slika tijela i utjecaj različitih oblika liječenja na doživljaj slike tijela u žena s rakom dojke važan je predmet znanstvenih i kliničkih istraživanja u interdisciplinarnom području psihosocijalne ...onkologije i rehabilitacije.
U radu je prikazana komparativna analiza znanstvenih radova objavljenih u relevantnim znanstvenim časopisima: European Journal of Cancer, Psycho-Oncology, Psychosomatic Medicine, Journal of Chronic Diseases, itd. u kojima su se autori bavili problemskim područjem slike tijela u žena s rakom dojke. Obuhvaćen je uzorak od 25 znanstvenih radova.
Klinički entitet slike tijela razmatran je na osnovi povezanosti između dominantnih varijabli (rak dojke, kvaliteta života, psihosocijalna adaptacija, seksualnost, slika tijela) i različitih kategorija komplementarnih varijabla kao što su psihoemocionalne determinante, psihosocijalne determinante, tjelesno iskustvo, terapijski pristupi i znanstvena evaluacija.
Prikazani rezultati istraživanja proizašli su iz znanstvenog projekta „Komplementarne suportivne terapije i razvoj životnih potencijala pod potporom Ministarstva znanosti, prosvjete i športa Republike Hrvatske.
Rak dojke i dalje ostaje velik javnozdravstveni problem u cijelom razvijenom svijetu. Prvi i najveći razlog svakako je sve veći broj oboljelih žena i konstantno visoka smrtnost od ove bolesti. ...Zahvaljujući stalnom usavršavanju standardnih te uvo|enju novih dijagnostičkih metoda rak dojke moguće je otkriti u najranijoj fazi kada je bolest u visokom postotku uspješno liječiva i/ili izlječiva. Prvi korak u liječenju raka dojke najčešće je jedan od više tipova operativnih zahvata. Svaki od njih na svoj način utječe na kvalitetu života žene. Rak dojke treba nastojati što ranije otkriti kako bi se neki od modaliteta liječenja u cijelosti izbjegli što značajno podiže kvalitetu života žene u svim njegovim aspektima.
Geneti čki čimbenici već su dugo poznati kao važni rizični čimbenici kod raka dojke. Procjenjuje se da je oko 5 do 10 % slučajeva raka dojke posljedica monogenske geneti čke predispozicije. U ...medicinskoj obradi raka dojke važno je prepoznati one žene i obitelji kod kojih postoji velika mogućnost monogenske geneti čke predispozicije, kako bi im se omogućila primjerena genetička i klinička obrada. Naime, osobama s visokim rizikom može se ponuditi mogućnost otkrivanja genetičkim testom (dijagnosti čko ili presimptomatsko testiranje) i drugačiju razinu medicinske obrade u smislu rane prevencije i liječenja u usporedbi s općom populacijom.
Uloga prolaktina kod raka dojke Mujagić, Zlata; Srabović, Nahida; Mujagić, Hamza
Biochemia medica,
09/2009, Letnik:
19, Številka:
3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Mnogi su objavljeni podaci o raku dojke i prolaktinu (PRL) proturječni. PRL je prvo bio prepoznat kao hormon koji ima važnu ulogu u inicijaciji i napredovanju raka dojke kod glodavaca i barem ...djelomično kod ljudi. Ljudske stanice raka dojke u kulturi sintetiziraju biološki aktivni PRL te on djeluje u autokrinoj/ parakrinoj stimulacijskoj petlji (engl. autocrine/paracrine stimulatory loop) unutar tkiva dojke. Aktivnošću tog liganda posreduje izooblik prolaktinskog receptora (receptor prolaktina, PRLR) koji se nalazi na epitelu, odnosno kojeg luči epitel dojke kod ljudi. Kompleks PRL/PRLR se povezuje te aktivira nekoliko signalnih putova koje dijeli s drugim članovima nadskupine receptora citokina. Prijenos signala PRLR započinje s tri tirozin-kinaze, odnosno Jak2, Src i Tec. U nedavno objavljenim podacima upućuje se na funkcionalnu ulogu PRL unutar jezgre gdje on djeluje zajedno s cikloBlinom B kao pobuđivačem transkripcije. Nekoliko epidemioloških istraživanja ukazalo je na moguću funkciju PRL kao čimbenika napredovanja raka dojke kod ljudi. PRL bi mogao biti važan lokalni promotor rasta uključen u patogenezu raka dojke kod žena. Hiperprolaktinemija bi mogla biti pokazateljem napredovanja bolesti i nepovoljne prognoze. U kliničke pristupe kontroliranju bolesti trebalo bi uključiti antagoniste interakcije PRL/PRLR ili signalnu transdukciju povezanu s recep-torom PRL.
The emotions and thoughts that appear in people with malignant diseases during diagnostics, treatment and rehabilitation, represent a complex problem area for the patient, social enviroment, as well ...as professionals from biomedical, humanities, social and other sciences. The way that an adult or child experiences the threat to it's own existence is very important when coping with their disease during treatment and rehabilitation. Psychosocial oncology as an interdisciplinary field of study is presented within some study programs at various universities and clinical institutions worldwide and within the course “Psychosocial oncology" at the Faculty of Education and Rehabilitation Sciences at the University of Zagreb. Some clinical and scientific researches that were conducted during the treatment and rehabilitation of patients with breast cancer, as well as in children with solid malignant tumors are shown. The need for adequate university education of professionals in the field of rehabilitation sciences is emphasized, so they may be abled with their acquired competencies during their studies and/or after various specializations, to provide complementary forms of psychoemotional and psychosocial support to patients.
PDF
