Croatia has, as an independent state, and from the year 2013 as a full member of the European Union; chosen to fully affirm the institutions of local and regional self-government. Croatian ...administration science has made significant advances in terms of acceptance of basic, for now, European, profiling of these institutions, but it is also aware of its' particularities on that path. As one of the most significant dubieties, the one on the concept of regional self-government appears, i.e. on the organization of that area, especially which territory would be encompassed by the units of regional self-government in the Republic of Croatia, as well as the authorities which would these units possess. In order to critically and wholly analyse the crucial questions of regional self-government in the Republic of Croatia, this paper also analyses perspectives of scientists in other areas: economists, political scientists, geographers and sociologists.
Hrvatska se kao samostalna država, a od 2013. godine i punopravna članica Europske unije, odredila za punu afirmaciju institucija lokalne i područne (regionalne) samouprave. Hrvatska upravna znanost napravila je značajne iskorake u smislu prihvaćanja temeljnih zasada europskog profiliranja tih institucija, ali svjesna i svojih posebnosti na tom putu. Kao jedna od najvažnijih dvojbi javlja se ona o koncepciji područne (regionalne) samouprave odnosno o tome kako organizirati to područje, posebice koji teritorij bi obuhvaćale jedinice područne (regionalne) samouprave i prema kojim kriterijima bi taj teritorij bio određen te koje ovlasti bi takve jedinice imale. Radi cjelovite kritičke analize ključnih pitanja područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, u radu se analiziraju stajališta znanstvenika i iz drugih područja: ekonomista, politologa, geografa i sociologa.
Analizirani su glavni elementi službeničkog sustava u hrvatskoj lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, u kontekstu položaja lokalne samouprave u cjelini javnog sektora, pozicije upravnih ...tijela u strukturi lokalnih jedinica, te statusa lokalnih službenika u odnosu na cjelokupni službenički korpus i na opći radnopravni režim. Ujedno je ukazano na s time povezana otvorena pitanja u mjerodavnom zakonodavstvu i u praksi.
The main elements of the civil service system in the Croatian local and regional self-government were analyzed, in the context of the position of local self-government in the public sector as a whole, the position of administrative bodies in the structure of local units, as well as the status of local civil servants in relation to the entire civil servants’ corps and the general labour law regime. Besides, related open questions in the relevant legislation and in practice were pointed out.
U Hrvatskoj se već duže vrijeme
raspravlja o potrebi ukidanja ili
spajanja postojećih županija. Dok
se pojedine političke stranke i
nositelji političkih odluka čvrsto
drže stava o potrebi njihova
...objedinjavanja, drugi smatraju
kako je to štetno te da će imati
ozbiljne negativne posljedice
Kretanje u lokalnoj službi Rajko, Alen
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci/Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,
01/2016, Letnik:
37, Številka:
1
Journal Article, Paper
Odprti dostop
Analizirana je važeća hrvatska
regulacija kretanja u službi u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave. Navedeno obuhvaća institute premještaja po potrebi
službe, ...premještaja po zamolbi službenika, napredovanja, posebnih vrsta
premještaja (kao stegovne kazne, slijedom negativne ocjene te premještaja za
vrijeme raspolaganja), imenovanja i razrješenja pročelnika upravnih tijela,
kao i promjena radnog mjesta do kojih dolazi u postupku preustroja upravnih
tijela lokalne jedinice (preuzimanje i raspoređivanje službenika), uz dodatni
osvrt na posebnosti vezane uz položaj pročelnika upravnih tijela i
namještenika. Razmotren je i postupovni kontekst navedene materije, vezan uz
primjenu upravnog postupka i upravnog spora. Ujedno je ponuđena pravna
interpretacija u rješavanju dvojbi do kojih u praksi dolazi prilikom primjene
spomenutih službeničkopravnih instituta.
The author analyzes the current Croatian
regulation of movement within the local and regional civil service system. This
includes the institutes of transfer, promotion, appointment and removal of the
heads of administrative bodies, as well as changes in the workplace that may
occur in the process of reorganization of the administrative bodies, with
additional references to the particularities related to the position of heads
of administrative bodies and employees. The procedural context of these issues,
related to the implementation of administrative procedure and administrative
dispute, is also discussed. The author offers legal interpretation to resolve
doubts arising in the practice of implementation of the mentioned civil service
institutes.
Rad se bavi temom višerazinskog upravljanja u Europskoj uniji s pravnog aspekta. Prijašnja istraživanja bavila su se višerazinskim upravljanjem kao pravnim načelom navodeći na zaključak da je riječ o ...proceduralnom načelu ili načelu koordinacije poteza koje povlače sudionici vladinog i nevladinog sektora na različitim razinama unutar EU-a. Ipak, primarno zakonodavstvo EU-a i ustavna zakonodavstva država članica tek trebaju uvjerljivo prepoznati pravne temelje višerazinskog upravljanja. Ono kao pravno načelo u kontekstu EU-a
zahtijeva uvjerljivije dokaze, njegov normativni sadržaj valja preciznije definirati, a i jasno odrediti konkretne pravne posljedice, posebice njegovu primjenu u sudstvu EU-a i nacionalnim sudstvima država članica. Ovaj se rad bavi tim pitanjima s pravnog gledišta te zastupa stav da višerazinsko upravljanje predviđa participativna rješenja za ustavne probleme vezane uz položaj lokalnih i regionalnih vlasti u EU. Ono je normativno povezano s načelom lokalne i
regionalne autonomije i načelom supsidijarnosti te se u višerazinskom kontekstu EU-a operacionalizira predviđanjem sudjelovanja lokalnih i regionalnih vlasti u procesima odlučivanja na razini EU-a, kao i u primjeni zakona i politika EU-a. Rad izdvaja četiri funkcije višerazinskog upravljanja kao ustavnoga načela u pravnom sustavu EU-a. To su: (1) epistemološka funkcija koja se bavi prirodom EU-a, (2) funkcija de iure condendo, (3) funkcija oblikovanja postupanja,
i (4) funkcija oblikovanja tumačenja. Kao pravno načelo ono će tako-
đer usmjeravati sudove, posebice Europski sud pravde pri tumačenju i primjeni zakona koji se odnose na provođenje načela supsidijarnosti i prava na sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti, kao i na locus standi lokalnih i regionalnih vlasti u izravnom sukobu sa zakonima EU-a u postupcima koji se vode pred sudovima EU-a.
Najveće bogatstvo svake države su njeni budući naraštaji, djeca. Za normalan razvoj djece potrebna je kvalitetna skrb, sigurno i zdravo okruženje u kojem će rasti, a to djeca dobivaju u svojim ...obiteljima. No, kako moraju raditi, brigu o njihovoj djeci preuzimaju institucije koje se bave čuvanjem i odgojem djece-dječji vrtići. Cilj rada je istražiti kako je u Republici Hrvatskoj organiziran predškolski odgoj, posebno ovlasti i obveze općina, gradova i županija u tom području.
Od početaka društvenog organiziranja traga se za odgovorima kako dolaziti do naboljih mogućih rješenja društvenog organiziranja. Pojednostavljeno, kako pomiriti i uravnotežiti pojedinačne potrebe i ...interese ljudi i opće zajedničke interese zajednice. Odgovarujuća rješenja nalaze se u teoriji sustava, teoriji samoorganizacije i teoriji autopoiesis. Cijeli je taj konstitucionalni inženjering koncepcija traganja za odgovorima na pitanja: tko, što, kada, gdje, kako, s kim, s čim, pošto i dr. Taj je proces složen jer se sastoji od analiza, inicijativa, prijedloga, samog donošenja odluka, ali i primjenjivanja, nadgledanja te otvaranja novog ciklusa analiza, inicijativa itd. U teoriji to je prepoznatljivo kao društvena tehnologija donošenja odluka, kao dobra vladavina (good governance). Znači, nužno je promišljanje nacionalne države kao dijela političkog prostora unutar kojega se ostvaruje i jamči vladavina osobne slobode, građanske jednakosti i društvene pravednosti te se u tom smislu i oblikuje ustroj lokalne i regionalne samouprave. Upravo načelo supsidijarnosti, uz teleološku interpretaciju, omogućava, uz druga načela (proporcionalnosti, ekvilizacije i sl.), optimalno društveno organiziranje. Supsidijarnost je prava mjera ograničenja državne moći. Predstoji nam poraditi na razvoju demokracije, tolerancije, multikulturalnosti, prvenstveno na lokalnoj razini, kao korektiv centralizmu, isključivosti, samodovoljnosti i sl. Drugim riječima, procesima globalizacije valja suprotstaviti procese lokalizacije. Koliko su institucije životne, koliko odgovaraju poželjnošću i svojim karakteristikama, prvenstveno učinkovitosti i demokratičnosti, toliko im je suđeno da žive i djeluju. Najvažnije je da je danas sve manje rigidnosti, a sve više elastičnosti u autopoietskom poimanju. Drugim riječima, to znači da je svaki entitet dio i cjelina koji je jedinstven, kognitivno otvoren i normativno zatvoren. Autopoietična vizija najbolja je manifestacija kreativne imaginacije i primarni motivator ljudskih postupaka. Ona se sastoji u sposobnosti da se vidi i s druge strane sadašnje stvarnosti, ona je temeljna sila finaliteta. Nužna je i autopoietična misija, s autopoietičnom tehnologijom odlučivanja. Što prije postanemo svjesni da su motivacija, znanje, timski rad, tehnologija i financije najvažniji čimbenici (ne)uspjeha, prije će se pokrenuti kvalitetan razvitak svih i svakog. Važno je otvarati i jamčiti (pod)jednake šanse za svakog pojedinca i za sve krajeve.
Polazeći od teze da je u Republici Hrvatskoj (konačno) sazrelo vrijeme za korjenitu reformu lokalne i regionalne samouprave općenito, a napose za reformu Zakonom uspostavljenih područja lokalnih i ...regionalnih jedinica, autorica potencira pitanje koje se ustavnopravne pretpostavke trebaju ispuniti ukoliko dođe, odnosno kada dođe, do reforme teritorijalnog ustroja Hrvatske. Budući da u kontekstu promišljanja o teritorijalnoj reformi prvo valja krenuti od ustavnih odredaba, u radu se analiziraju relevantne odredbe Ustava Republike Hrvatske, a potom i Europske povelje o lokalnoj samoupravi, Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te ostalih relevantnih pravnih izvora. Auorica zaključuje kako je bilo kakvom prekrajanju područja lokalnih i regionalnih jedinica pretpostavka prethodno pribavljeno mišljenje stanovnika područja jedinica, te da način pribavljanja tog mišljenja može biti jedino (lokalni) savjetodavni referendum.
Flandrija na putu prema državnoj reformi de Ceuninck, Koenraad; Reynaert, Herwig
Hrvatska i komparativna javna uprava,
12/2011, Letnik:
11, Številka:
4
Journal Article
Odprti dostop
Belgijski ustav definira da je »Belgija federalna država koja se sastoji od zajednica i regija«. To je rezultat pet reformi državnog ustroja (1970., 1980., 1988.–1989., 1993. i 2001.). Politička moć ...u državi podijeljena je između različitih partnera: između zajednica te između regija i federalne države. Položaj federacije je slabio usporedno s procesom prijenosa ovlasti naniže, prema regionalnoj razini, te prema naviše, prema Europskoj uniji. Reforme državnog ustroja još nisu rezultirale konačnom i zadovoljavajućom državnom strukturom
– rasprave o budućem obliku zemlje su u središtu političkog zanimanja u Belgiji. Flamanska i francuska zajednica imaju različita mišljenja o tome kako bi država trebala biti ustrojena. U prvom dijelu rada ukratko se analizira povijest reforme državnog ustroja, koji je utjecao i na lokalne vlasti. Regije (Flandrija i Valonija) su od 2001. nadležne za organizaciju lokalne i provincijske razine vlasti, što je imalo za posljedicu stvaranje nove pravne regulacije lokalnih vlasti
i u Flandriji i u Valoniji. U Flandriji se rasprava o re(organizaciji) lokalne razine vlasti nastavlja sve do danas. Odnos između lokalne i regionalne razine od posebnog je interesa. Nova flamanska vlada, koja je na vlasti od 2009., najavila je da će provesti »unutarnju flamansku državnu reformu«. To se odnosilo na prebacivanje nadležnosti između različitih razina vlasti, reformu lokalnih
financija te promicanje dobrovoljnog spajanja lokalnih jedinica. Te se inicijativeu radu analiziraju i stavljaju u širu perspektivu. Analiza se bavi pitanjima što flamanska vlada želi postići i zašto.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvaruju različite vrste prihoda. Njihova pripadnost lokalnoj jedinici i namjena je određena zakonskim propisima. Isto tako se kod trgovačkih ...društava u vlasništvu lokalnih jedinica ostvaruju prihodi kojima je određena namjena korištenja, a koji su također povezani s proračunom lokalne jedinice. Važnost pravilnog evidentiranja kako naplaćenih prihoda, tako i potraživanja za različite vrste prihoda je značajna jer utječe na pravilno iskazivanje u financijskim izvještajima.
Prikazani podaci su temelj za donošenje odluka koje imaju za posljedicu mogućnosti zadovoljavanja potreba stavljenih u nadležnost lokalnih jedinica. Moguće su različite pojavnosti koje nisu poželjne u svezi s raspolaganjem ostvarenima namjenskim prihodima. U njihovom uočavanju važnu ulogu ima interni kontrolni sustav te računovodstveni sustav, putem kojih se ispituju financijske i druge informacije za potrebe upravljanja. Cilj rada je istražiti nepravilnosti korištenja sredstava kroz podatke dobivene obavljenim financijskim
revizijama i prikazivanje kretanja namjenskih prihoda od komunalne naknade i doprinosa na razini županija.
PDF
