U radu se prikazuju pravni akti Ugarskog namjesničkog vijeća dok je ono djelovalo u svojstvu Zemaljske vlade te gradskih vlasti kojima se uređivalo ljekarništvo tijekom prve polovine 19. stoljeća na ...području slavonskog Provincijala. U tom dijelu Carevine, jedan od važnijih gradova bio je Slobodni i kraljevski grad Osijek, koji je to područje regulirao kroz svoja samoupravna tijela, Gradsko poglavarstvo (magistrat) i gradski fizikat. Slijedom navedenoga, u radu se prvotno navode propisi kojima je centralna državna vlast zajedno s gradskom upravom pravno regulirala osnivanje i način rada ljekarni. Opisuje se proces imenovanja i opoziva ljekarnika, a poseban je naglasak stavljen na središnji dio rada u kojem se prikazuju odluke kojima se suzbijala nezakonita prodaja lijekova, otrova i drugih medicinskih pripravaka. Naposljetku, objašnjava se regulacija cijene lijekova i ljekarničkih pristojbi.
This article presents the legal acts of the Hungarian Council, which regulated pharmacies in the territory of Slavonian County in the first half of the 19th century, when it acted as a governmental and municipal authority. One of the most important cities in this part of the empire was the Free and Royal City of Osijek, which regulated the area through its self-government bodies, the City Magistrate and the City Physician. For this reason, the paper first outlines the regulations by which the central government, together with the city administration, legally regulated the establishment and operation of pharmacies. The paper describes the procedure for appointing and dismissing pharmacists. The special focus in the central part of the paper is on the decisions to suppress the illegal sale of drugs, poisons, and other medicinal preparations. Finally, the regulation of drug prices and pharmacy fees is explained.
Porast stupnja motorizacije stanovništva kako Republike Hrvatske tako i grada Šibenika doveo je do problema stacionarnog prometa i potrebnog broja parkirališnih mjesta za automobile. Zbog nedostatka ...slobodnih parkirališnih mjesta u središtu grada ili blizini središta, mnogi vozači parkiraju svoje automobile u okolne stambene gradske četvrti čime uzrokuju negodovanje domicilnog stanovništva i dodatno opterećenje na ulice. Gradske četvrti često karakterizira ilegalno parkiranje u obliku zauzimanja dijela prolaznih ulica, zauzimanje i pretvaranje otvorenih javnih površina u parkirališna mjesta. Gradska četvrt Baldekin III grada Šibenika predstavlja jednu od najmnogoljudnijih gradskih četvrti u Šibeniku gdje osim velikog broja automobila domicilnog stanovništva, nedomicilno stanovništvo parkira svoje automobile i odlaze prema središtu grada zbog obavljanja privatnih i poslovnih aktivnosti. Prevladavajući način parkiranja je izvan-ulični način parkiranja na parkiralištima uz stambene zgrade, i ulični način parkiranja gdje vlasnici svoja vozila ostavljaju uz rub gradskih ulica čime su izvorno projektirane dvosmjerne ulice pretvorene u jednosmjerne. Cilj ovog rada je da je prijedlog rješenja za ublažavanje i rješavanje problema parkiranja u gradskoj četvrti Baldekin III. Problem se može riješiti uvođenjem naplate parkiranja na uličnim površinama, pretvaranja nekih ulica u jednosmjerne, izgradnjom garažno-parkirnih objekata, upotrebom pametnih parkirnih rješenja, tj. općenito povećanjem parkirališnog kapaciteta. Navedene mjere i kružna, protočnija regulacija prometa rasteretila bi ulice i zadovoljile potrebe domicilnog stanovništva gradske četvrti za slobodnim parkirališnim mjestima. Svrha rada je prikazati problematiku parkiranja u gradskoj četvrti koja je osim parkiranja automobila domicilnog opterećena i parkiranim automobilima nedomicilnog stanovništva, te rješenja kojima bi se ovim problemi mogli dosta ublažiti i riješiti na zadovoljstvo prvenstveno domicilnog stanovništva četvrti.
The increase in the level of population`s motorization of both the Republic of Croatia and the city of Šibenik has led to the problem of stationary traffic and the required number of parking spaces for cars. Due to the lack of free parking spaces in the city center or near the center, many drivers park their cars in the surrounding residential areas of the city, causing discontent among the domicile population and an additional congestion on the streets. City districts are often characterized by illegal parking in the form of occupying driving part of the streets, occupying and turning open public areas into parking spaces. The district Baldekin III in the city of Šibenik is one of the most populous city districts in Šibenik where, in addition to a large number of cars of the domicile population, non-domicile residents park their cars and go to the city center for private and business activities. The predominant mode of parking is the off-street mode of parking in car parks next to residential buildings, and the street mode of parking where owners leave their vehicles along the edge of city streets thus turning originally designed two-way streets into one-way streets. The goal of this paper is to propose a solution to mitigate and solve the problem of parking in the city district Baldekin III by introducing parking fees on street areas, converting some streets into one-way streets, building garages, using smart parking solutions, in order to increase parking capacity, introduce roundabouts and more fluid traffic regulation, relieve the streets, and meet the needs of the domicile population of the city district for free parking spaces. The purpose of this paper is to present the issue of parking in the city district, which in addition to parked domicile cars is congested with parked cars of non-domicile population, and solutions that could alleviate these problems in order to primarily satisfy domicile population.
THE QUALITY OF HOMELESSNESS SERVICES: AN OVERVIEW OF THE CURRENT SITUATION AND CHALLENGES IN CROATIA Although homelessness is a multifaceted phenomenon that has aroused interest in the Croatian ...scientific community over the last decade, the quality of homelessness services has not been explored so far. Based on a qualitative research that included key participants in the homelessness sector, this theme is problematized through various aspects of service quality. Following an introduction and a description of the method used, this paper describes the legal regulation of quality of services for homeless people, as well as the problems that homelessness services providers encounter in practice in relation to legal documents. More specifically, this paper analyses: the availability of services for homeless people, financing models, quality of accommodation facilities, quality of social services and quality control. All these aspects of service quality are supplemented by a number of first-hand practical experiences as well as some examples of good practice. Key words: homeless people, social services, (night) shelters, regulation, service quality.
U ovom radu istražuju se mogućnosti vođenja kompleksne konfiguracije destilacijske kolone s razdjelnim stijenkama (KRS) za četiri proizvoda. Simulacijski su ispitane dvije izvedbe sustava za vođenje. ...Na temelju statičkog modela destilacijske kolone razvijene su dinamičke simulacije tih dviju izvedba, a njihov učinak testiran je uvođenjem poremećaja u sustav. Rezultati pokazuju da je za uspješno vođenje i postizanje zahtijevane kvalitete proizvoda potrebna vrlo čvrsta regulacija temperaturnih profila unutar kolone, ali i da je to moguće postići konvencionalnim metodama vođenja, odnosno primjenom regulacije PID.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Autori u tekstu propituju povijest razvoja lokalne samouprave u Hrvatskoj od samih početaka do danas. U tom smislu, rabe pravnopovijesnu metodu i daju presjek razvoja te institucije s naglaskom na ...normativnu regulaciju unutar zadnjih 30-tak godina. Rad ukazuje na temeljne nedostatke u razvoju lokalne samouprave koji se moraju prevladati kako bi ona bila učinkovitija.
The authors question the history of the development of local self-government in Croatia from the very beginning to the present day. In that sense, they use the legal-historical method and give a cross-section of the institutions’ development with an emphasis on normative regulation within the last 30 years. The paper points to fundamental drawbacks in the development of local self-government that must be overcome in order to make it more effective.
Proces globalizacije stavlja države, pa time i njihove uprave, pred nove izazove, koji se jedino mogu savladati međusobnom saradnjom država i drugih subjekata međunarodnog prava. Međuovisnost ...navedenih subjekata u globalnoj ekonomskoj utrci i borba za investicijama proizvela je i nove oblike upravne regulacije, prije svega, pojavom međudržavnih bilateralnih i multilateralnih investicijskih ugovora, koji u bitnome utiču na upravno-pravnu sferu država, tj. ograničavaju kako po obimu tako i po kvalitetu regulacijske mogućnosti država. Ipak, ne može se zanemariti činjenica da države i dalje predstavljaju personifikaciju moći i vlasti.
Sa druge strane, ograničenja države da autonomno donosi odluke u korist javnog interesa posebno su vidljiva kod međunarodnih investicijskih ugovora. Uvođenjem međunarodnih arbitraža za rješavanje investicijskih sporova, kao međunarodnim tijelima, omogućava se istima da prilikom donošenja odluka ocjenjuju cjelishodnost propisa kojima država nastoji da zaštiti javni interes. Međunarodne investicijske arbitraže, za razliku od ranijih međunarodnih tribunala i sudova, imaju ulogu kvazi-zakonodavca, a ta uloga je im omogućena zbog široko i neprecizno formulisanih odredbi investicionih ugovora, koje dozvoljavaju arbitražama veliki prostor za tumačenje i diskrecionu ocjenu. Sve to dovodi ozbiljno u pitanje regulacijske kapacitete države.
The process of globalization puts states, and therefore their administrations, against new challenges, which can only be overcome by the mutual cooperation of states and other subjects of international law. The interdependence of these entities in the global economic race and the struggle for investment has also produced new forms of administrative regulation, primarily with the emergence of interstate bilateral and multilateral investment contracts, which essentially affect the administrative and legal sphere of the state, limiting both, the scope and quality of the state’s regulatory capacity. Nevertheless, one cannot ignore the fact that states continue to be a personification of power.
On the other hand, the restrictions to the autonomy of states in making decisions for the benefit of the public interest are particularly visible in international investment treaties. International arbitrations, which are the forum for dispute settlements arising from the International Investment Treaties, assess the appropriateness of the regulations by the state in order to protect the public interest. International investment arbitrations, unlike the previous international tribunals and courts, have the role of a quasi-legislator, and this role is made possible by the wide and imprecisely formulated provisions of investment contracts, which allow arbitrations a great deal of interpretation and discretionary assessment. All this seriously restrict the regulatory capacity of the state.
Digitalno vladovanje, ki se razvija v državah članicah EU kot odgovor na izzive avtomatiziranega in algoritmiziranega komuniciranja ob ujetosti državne in evropske medijske regulacije v analogne ...koncepte in rešitve, je zaradi kompleksnosti redko predmet celostne obravnave. Predlagan metodološki pristop, utemeljen na konceptu vladovanja in splošni teoriji sistemov, ki povezuje družbene, ekonomske in tehnične koncepte, ter obseg primerjalne raziskave, ki vključuje 24 držav članic EU, omogočata celovit vpogled v stanje vladovanja v EU. Rezultati raziskave so predstavljeni v kontekstu procesov transformacije regulacije in vladovanja ter širših medijskih in družbenih sprememb, pri katerih se zdi, da je regulacija vedno nekaj korakov za tehnološkimi podjetji, zdaj že pomembnimi globalnimi političnimi akterji, kot v igri mačke in miši, v kateri bi morale države pokazati več spretnosti, odločnosti in sodelovanja, korporacije pa več družbene odgovornosti.
PDF
