Predmet raziskave predstavljajo semantika, produktivnost in ustaljenost besedotvornih struktur in razmerij, tema raziskave je kulturno-kognitivni potencial besedotvorne vrednosti besede, cilj ...razprave pa preučitev kulturnih vidikov kategorizacije vedenj s tvorjenkami. Razprava nadaljuje znanstveno diskusijo o kulturno-kognitivnem potencialu tvorjenk, začeto v delih A. Wierbicke, R. W. Browna, M. Forda, E. S. Kubrjakove idr.
U radu se propituje enciklopedička relevantnost pojedinih tema, odnosno analiziraju razlozi koji utječu na odluku je li i u kojem opsegu određena tema relevantna za obradu u nekom enciklopedičkom ...djelu. Pretpostavka je da određivanje enciklopedičke relevantnosti nužno ne proizlazi iz historiografskih i znanstveno utemeljenih činjenica, nego je djelomično utemeljeno na subjektivnoj procjeni autora ili urednika. Takva je procjena najčešće odraz percepcije pojedine teme u javnosti, pa je neizbježno podložna nacionalnim, ideološkim, svjetonazorskim i drugim pristranostima, ali je uvjetovana i potencijalnim interesom čitatelja za određenu temu. U radu se razrađuje metodologija analize enciklopedičke relevantnosti tema iz hrvatske tehničke baštine. Analize su provedene na većem broju općih i strukovnih, svjetskih i nacionalnih, tiskanih i elektroničkih enciklopedija. Zaključuje se da analiza enciklopedičke relevantnosti može biti dobar pokazatelj percepcije neke teme u pojedinim sredinama i razdobljima.
Rad proučava trajnu relevantnost pjesme „Bolesna ruža“ Williama Blakea u svjetlu suvremenih izazova, posebice pandemije COVID-19. Premda nastala prije pandemije, pjesma se svojim temama skrivenih ...ranjivosti, tajnih namjera i prolazne ljepote snažno podudara s postojećim izazovima. Iscrpnom analizom simbolizma rad naglašava prilagodljivost književnosti u odražavanju evoluirajućih ljudskih iskustava. Knjiga Slavoja Žižeka Pandemic!: COVID-19 Shakes the World (Pandemija!: COVID-19 trese svijet) pruža okvir za razumijevanje tih tema s obzirom na to da istražuje skrivene prijetnje, srušene iluzije, globalni kaos, postupnu transformaciju i ljudsku slabost izazvanu pandemijom. Ova analiza osnažuje odjek pjesme, ističući moć književnosti da prati razvoj ljudskih iskustava. Naposljetku, rad naglašava neraskidiv odnos umjetnosti i života, predstavljajući „Bolesnu ružu“ kao svjedočanstvo trajne međuigre umjetničkog izražavanja i promjenjivih obrisa postojanja.
U ovome radu naglasak će biti na ulozi albanskih medija u očuvanju harmonije u albanskom društvu. Unatoč teškoj političkoj, ekonomskoj i društvenoj tranziciji, albansko društvo je preživjelo teške ...trenutke u svom razvoju. Neki od problema koje treba naglasiti su: uloga albanskih medija i stavovi koje oni zastupaju kod svakog ozbiljnog problema.
Trag Podnar, Ante
Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu,
12/2012, Letnik:
3, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
U radu će se dati informacije o vrsti, važnosti, načinu otkrivanja i osiguranja tragova kaznenih djela. Osiguranje tragova primarno obavljaju policijski službenici temeljne policije dolaskom na ...mjesto događaja te time omogućavaju testiranje buduće operativne i kazneno-pravne djelatnosti nadležnih tijela. Pronalazak ili nepronalazak tipičnih tragova važan je u heurističkoj kriminalistici jer o tome ovisi stvaranje verzija i cjelokupna daljnja otkrivačka aktivnost.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Cilj je ovoga istraživanja bio višestruko definiran. Prvi je cilj istraživanja bio operacionalno definirati pokazatelje izvedbe ...(događaje u igri); drugi cilj je bio utvrditi stupanj pouzdanosti podataka prikupljenih notacijskom analizom za definirane pokazatelje izvedbe, treći cilj istraživanja bio je utvrditi važnost pokazatelja izvedbe s obzirom na konačan ishod utakmice i natjecanja (plasman ekipe), a četvrti cilj istraživanja bio je utvrditi minimalan broj utakmica potreban za dobivanje stabilnih profila izvedbe tehničko-taktičkih elemenata igrača i ekipa u definiranim pokazateljima.Analizirano je 88 utakmica Prve hrvatske nogometne lige, sezona 2014./2015. Utakmice su analizirane bilježenjem (notiranjem) pokazatelja izvedbe (varijable) za fazu napada i obrane, pokazateljima izvedbe za vratara te pokazateljima prekida, prekršaja, opomena i isključenja igrača.Operacionalno su definirani pokazatelji uspješnosti igre (događaji u igri) u fazi napada i obrane, situacijski pokazatelji uspješnosti vratara, kao i pokazatelji prekida, prekršaja, opomena i isključenja igrača. Mjera unutarnjeg slaganja notatora (engl. intra-observer variability) za razlike među podacima koje je prikupio isti notator u dva navrata za gotovo je sve varijable visoka (>90%); srednja (79%) pouzdanost je vidljiva za varijablu izgubljene lopte te je dobivena nešto niža (63%) pouzdanost za varijablu ključna dodavanja.Na temelju koeficijenata korelacije pokazatelja situacijske efikasnosti s konačnim plasmanom i razlika u aritmetičkim sredinama između pobjedničkih i poraženih ekipa analiziranih parametara rezultati su pokazali da varijable posjed lopte (r=0,2; p*=0,00), udarci prema vratima (r=0,85; p*=0,00) i centaršutevi (r=0,63; p*=0,00) statistički značajno razlikuju pobjedničke od poraženih ekipa te pokazuju visoku pozitivnu povezanost s konačnim plasmanom na tablici u ligaškom sustavu natjecanja, dok varijable asistencije (0,63; p*=0,38) i kutni udaraci (r=0,79; p*=0,29) pokazuju relativno visoku pozitivnu povezanost s krajnjim plasmanom, ali nisu utvrđene statistički značajne razlike između pobjedničkih i poraženih ekipa u promatranim parametrima. Varijabla ključna dodavanja (r=0,32; p*=0,02) ne pokazuje relevantnu povezanost s krajnjim plasmanom, ali je utvrđena statistički značajna razlika između pobjednički i poraženih ekipa za promatrani parametar. S druge strane, varijable izbijene lopte (r=-0,58; p*=0,63), izbijene lopte nakon centaršuta (r=-0,70; p*=0,55), blokirani udarci i centaršutevi (r=-0,66; p*=0,44) i crveni kartoni (r=-0,54; p*=0,44) pokazuju umjerenu do visoku negativnu povezanost s krajnjim plasmanom u ligaškom susatavu natjecanja, ali ne pokazuju statistički značajne razlike između pobjedničkih i poraženih ekipa, dok varijabla učinjeni kazneni udarci (r=-0,54; p*=0,04) pokazuje umjerenu povezanost s krajnjim plasmanom, ali je utvrđena statistički značajna razlika između pobjednički i poraženih ekipa za promatrani parametar.Na temelju rezultata za varijable žuti kartoni (r=0,17; p*=0,13), ubacivanje lopte u igru rukom (r=-0,25; p*=0,93) i izgubljene lopte (r=0,38; p*=0,42) nije vidljiva njihova povezanost s konačnim plasmanon na tablici u ligaškom sustavu natjecanja niti je uočena statistički značajna razlika između pobjedničkih i poraženih ekipa za analizirane parametre.Normiranje varijable izgubljene lopte u odnosu na posjed lopte pokazalo je da ekipe slabije kvalitete i nižega plasmana imaju značajno veći broj izgubljenih lopti za isti posjed lopte. Promatrajući pokazatelje koji opisuju igru vratara, zaključujemo da su vrijednosti varijabli koeficijent efikasnosti vratara (r=0,77; p*=0,00) i efikasnost distribucije lopte (r=0,76; p*=0,31) više, dok je vrijednost varijable broj primljenih pogodaka ((r=-0,79; p*=0,00) niža kod vratara kvalitetnijih ekipa te da su sve tri povezane s konačnim plasmanom na tablici u ligaškom sustavu natjecanja. Varijable koeficijent efikasnosti vratara i broj primljenih pogodaka ujedno i razlikuju pobjedničke od poraženih ekipa. Varijabla distribucija lopte vratara (r=0,02; p*=0,91), koja ukazuje na ukupan broj dodavanja prema suigračima, nije pokazala svoju relevantnost za uočavanje razlika između pobjedničkih i poraženih ekipa niti povezanost s konačnim plasmanom na tablici u ligaškom sustavu natjecanja.* p se odnosi na test statističke značajnosti razlika između pobjedničkih i poraženih ekipa.Kako bi se dobila stabilna procjena natjecateljske uspješnosti u pokazateljima situacijske efikasnosti, potreban je različit minimalan broj analiziranih utakmica za pojedini parametar situacijske uspješnosti. Za izgubljene lopte 7 do 8 utakmica, za posjed lopte 9 do 10 utakmica, za parametre udarci prema vratima, centaršutevi, izbijene lopte i ubacivanje lopte u igru rukom potrebno je analizirati 12 do 13 utakmica, potom za izbijanje lopte nakon centaršuta 13 do 14, kutne udarce 14 do 15, za pokazatelje asistencije, ključna dodavanja, blokirani udarci i centaršutevi 15 do 16 utakmica, za žute kartone 16 do 17 te je potrebno analizirati najmanje 17 do 18 utakmica za crvene kartone i učinjene kaznene udarce.Primjenom ovako postavljenog notacijskog sustava moguće je dobiti operacionalno definiranu, pouzdanu, relevantnu i stabilnu povratnu informaciju o situacijskoj uspješnosti na temelju koje je moguće napraviti analizu izvedbe u nogometu.- The aim of the research is manyfold. The first aim was to operationally define performance indicators (events in a game); the second aim was to determine reliability of the performance indicators' data collected by means of notational analysis; the third research aim was to establish relevance of performance indicators in relation to the game and competition (national championship ranking) outcome, whereas the fourth aim was to determine the minimum number of matches needed to obtain stabile, consistent performance profiles of technical-tactical elements performed by individual players and teams as reflected in the performance indicators.Eighty-eight matches of the 2014/2015 season of the Croatian national football championship, named the First Croatian Football Division. The games were analyzed using the method of registering (notation) indicators (variables) of players' performance in attack and defence, then of goalkeepers' performance, as well as of performance of set plays (game interruptions, fouls committed, cautions, and suspensions).Performance indicators (events in the game) were operationally defined describing situation-related efficacy of players in attack and defence, efficacy of goalkeepers, and efficacy in set plays (game interruptions, fouls committed, cautions, and suspensions).Intra-observer variability for the differences among the data collected by the same notator on two occasions was high for almost all the variables (>90%); moderate reliability was obtained for the variable possession lost (79%), and variable key passes (63%) manifested a somewhat lower but still satisfactory reliability.Based on the correlation coefficients of performance indicators with the final ranking and the differences between arithmetic means of indicators for the winners and defeated, we can see thath the following variables: ball possession (r=0,82; p*=0,00), shots taken (r=0,85; p*=0,00) and crosses (r=0,63; p*=0,00) statistically significantly differentiate the winners from the defeated and manifest a high positive correlation with the final standings in the round-robin competition system. The variables assists (r=0,63; p*=0,38) and corners (r=0,79; p*=0,29) demonstrate a relatively high positive correlation with the final standings, but no they did not indicate any statistically significant difference between the winners and the defeated. The variable key passes (r=0,32; p*=0,02) did not demonstrate any relevant correlation with the final standings, but it indicated the statistically significant difference between the winners and defeated teams. On the other hand, the variables: ball clearances (r=-0,58; p*=0,63), following-crosses ball clearances (r=-0,70; p*=0,55), shots and crosses blocked (r=-0,66; p*=0,44), and red cards (r=-0,54; p*=0,44) demonstrated moderate to high negative correlations with the final standings, but no statistically significant difference between the winners and defeated teams. The variable penalties committed (r=-0,54; p*=0,04) demonstrated just a moderate correlation with the final standings, but it statistically significantly differentiated the winners from the losers.Results of the variables yellow cards (r=-0,25; p*=0,93), throw-ins (r=0,38; p*=0,42) and possession lost (r=0,17; p*=0,13) indicated no correlation with the final standings of the league competition system nor it differentiated between the winners and losers.Normalization of the variable possession lost against the variable ball possession suggests that the teams of a lower play standard and lower ranked lost significantly bgger number of possession than their more quality opponents for the same possession.As regards the goalkeepers play, values of the variables goalkeepers efficiency coefficient (r=0,77; p*=0,00) and efficiency of goalkeepers ball distribution (r=0,76; p*=0,31) are significantly higher for the goalies of the higher ranked (higher quality) teams who also scored lower in the variable number of goals conceded (p*=0,00). All the three variables are correlated with the final standings in the league competition system. The variables goalkeepers efficiency coefficient (r=0,77; p*=0,00) and number of goals conceded (p*=0,00) significantly differentiated the winners from the defeated. The variable goalkeepers ball distribution (r=0,02; p*=0,91), which indicated to the total number of goalis passes to the teammates, did not demonstrate its differentiation relevance nor any correlation with the final standings in the league competition system.To obtain consistent profiles of competition perform
Relevantnost je jedan od pojmova u informacijskoj znanosti općenito, može se čak reći i najvažniji, a u pretraživanju informacija, posebno. Ovaj kritički pregled prati razvoj i daje sintezu ...istraživanja relevantnosti tijekom proteklih trideset godina s naglaskom na
podacima eksperimentalnih istraživanja i istraživanja metodama promatranja. U svrhu logičke povezanosti, povijesne napomene sažimaju zanimanje za relevantnost u informacijskoj znanosti, a potom slijedi rasprava o intuitivnom značenju relevantnosti i o njenom značenju u informacijskoj znanosti. U glavnom dijelu daje se sinteza eksperimenata o ponašanju relevantnosti. Taj dio završava zaključcima koji ustvari daju pojašnjenje i sintezu suvremenih promišljanja o relevantnosti kao i hipoteze za buduća istraživanja. Analize nekih glavnih smjerova koji definiraju relevantnost iznesene su u epilogu.
U ovom se radu raspravlja o nizu semantičkih i pragmatičkih pojava koje utječu na razvoj
diskursa. Na temelju proučavanja načina na koje se kognitivni modeli rabe u diskursu postulirali
smo “načelo ...odabira metaforičkoga izvora:” naime, metaforička ekstenzija koncepta
može odabrati samo dio strukture takvoga koncepta za stvaranje metaforičkoga izvora.
Nadalje, uvažavanje stupnjevitosti u poimanju semantičkih odrednica kao više ili manje
središnjih u osnovi je “načela rubnosti”, diskursnog načela utemeljenog u “načelu relevantnosti”:
ukoliko se odabirom središnjih odrednica nekoga koncepta ne može osigurati
diskursna koherencija, govornik pribjegava odabiru rubnijih odrednica, odnosno odabiru one
koja najviše udovoljava načelima relevantnosti. Potom se u radu osvrćemo na pitanje pragmatičke utemeljenosti takozvane diskursne kohezije i koherentnosti. U tom kontekstu tvrdimo
da su elipsa i supstitucija kao diskursne pojave podložne pragmatičkim ograničenjima te
zagovaramo postojanje “načela odabira konceptualne strukture” kojim se objašnjava semantički doseg elipse i sredstava supstitucije: u njihovom je dosegu onoliko strukture koliko se ne
poništava diskursnom jedinicom u kojoj se nalazi dano kohezivno sredstvo. Potom smo redefinirali
razliku između kohezije i koherentnosti, tvrdeći da se tu radi o razlici između proceduralne
i konceptualne uvezanosti; pritom smo formulirali dodatna dva načela uvezanosti diskursa: “načelo ikoničnosti” i “načelo konceptualne istaknutosti”. Puno je dokaza u prilog
istaknutoj ulozi ikonične organizacije diskursa u ostvarenju diskursne koherentnosti. Međutim,
malo je pozornosti dosad posvećeno načelima koja uređuju neikoničnu organizaciju
diskursa. Tomu se može doskočiti postuliranjem načela konceptualne istaknutosti, kojim se
objašnjava poseban status u diskursu istaknutih neikoničnih informacija. U zadnjem se dijelu
ovog istraživanja usredotočujemo na analizu diskursnih strategija kao nekonvencionalnih
skupova postupaka koji govornicima omogućavaju stvarati i tumačiti proceduralno i konceptualno
uvezane tekstove. U tom smo smislu formulirali dvije međusobno suprotstavljene
diskursne strategije, pri čemu se obje odnose na ravnotežu između proceduralnih i konceptualnih
obilježja uvezanosti diskursa. Tomu smo dodali dva daljnja diskursna načela, “načelo
unutarnjega kontrasta” i “načelo vanjskoga kontrasta”. Prvo se temelji na eksplicitnim proceduralnim
aktivnostima, a drugo na konceptualnoj uvezanosti. Konačno, utvrdili smo dodatna
dva diskursna načela koja usmjeravaju odabir strateških postupaka u stvaranju diskursa: “načelo pojmljivosti”, u skladu s kojim se određuju konceptualne veze sa situacijama u smislu
mogućnosti stvaranja njihovih vjerodostojnih mentalnih scenarija; i “načelo relativne udaljenosti”,
koje pomaže razriješiti višeznačnost u interpretaciji anafora na temelju relativne
udaljenosti anaforičke zamjenice od njezinog mogućeg antecedenta u skladu s načelom
pojmljivosti.
